Biosigurnost: razlika između inačica

Inačica od 16. studeni 2021. u 06:02

Biosigurnost ili biološka sigurnost je prevencija velikog gubitka biološkog integriteta, fokusirajući se i na ekologiju i zdravlje ljudi.^[1]

Ovi mehanizmi prevencije uključuju sprovođenje redovnih pregleda biološke bezbjednosti u laboratorijskim postavkama, kao i stroge smjernice koje treba poštovati. Biosigurnost se koristi za zaštitu od štetnih incidenata. Mnoge laboratorije koje rukuju biološkim opasnosnim tvarima i postupcima koriste kontinuiranu procjenu upravljanja rizikom i proces izvršenja biološke sigurnosti. Nepoštovanje takvih protokola može dovesti do povećanog rizika od izloženosti biološkim opasnostima ili patogenima. Ljudska greška i loša tehnika doprinose nepotrebnom izlaganju i kompromituju najbolje zaštitne mjere postavljene u cilju zaštite.^[2]

Međunarodni Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti prvenstveno se bavi definicijom u poljoprivredi, ali mnoge grupe zagovarača teže širenju i uključuju postgenske prijetnje: nove molekule, vještačke oblike života, pa čak i robote koji se direktno mogu natjecati u prirodnom lancu ishrane.

Biosigurnost u poljoprivredi, hemiji, medicini, egzobiologiji i šire vjerojatno će zahtijevati primjenu principa predostrožnosti, a nova definicija se fokusira na biološku prirodu ugroženog organizma, a ne na prirodu prijetnje.^[3]^[4]^[5]

Biosigurnost se odnosi na nekoliko oblasti:

U ekologiji (odnosi se na uvezene životne forme van granica ekoregiona)
U poljoprivredi (smanjenje rizika od vanzemaljskih virusnih ili transgenskih gena, genetičkog inženjerstva ili priona kao što je BSE / "MadCow", smanjujući rizik od kontaminacije bakterijama hrane),
U medicini (što se odnosi na organe ili tkiva biološkog porijekla, ili proizvode genske terapije, viruse; laboratorijski protokoli mjereni kao 1, 2, 3, 4 u rastućem redu opasnosti),
U kemiji (tj. nitrati u vodi, nivoi PCB-a koji utiču na plodnost)
U egzobiologiji (npr. NASA politika za zadržavanje vanzemaljskih mikroba koji mogu postojati na uzorcima prostora planetarne zaštite i interplanetarna kontaminacija), i
U sintetskoj biologiji (koji se odnose na rizike vezane za ovu vrstu laboratorijske prakse).

Također pogledajte

Izvori

↑ Biosafety and the environment: An introduction to the Cartagena Protocol on Biosafety. GE.03-01836/E. United Nations Environment Programme. str. 8. http://www.cbd.int/doc/press/presskits/bs/cpbs-unep-cbd-en.pdf
↑ Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008). Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo. ISBN 978-9958-9344-5-2
↑ "Laboratory Safety at CDC". https://www.cdc.gov/about/lab-safety/laboratory-safety-workgroup/workgroup.html
↑ "Federal Select Agent Program". http://www.selectagents.gov/
↑ Gigi Kwik Gronvall; Matthew P Shearer; Hannah Collins (srpanj 2016). "NATIONAL BIOSAFETY SYSTEM". UPMC Center for Health Security. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. studenoga 2016.. http://www.upmchealthsecurity.org/our-work/pubs_archive/pubs-pdfs/2016/Combined%20Biosafety%20Case%20Studies%20final%20draft%20062116.pdf Pristupljeno 27. travnja 2018.

Vanjske poveznice

[1] Biosafety and the environment: An introduction to the Cartagena Protocol on Biosafety. GE.03-01836/E. United Nations Environment Programme. str. 8. http://www.cbd.int/doc/press/presskits/bs/cpbs-unep-cbd-en.pdf

[ibhav-2] Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008). Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo. ISBN 978-9958-9344-5-2

[3] "Laboratory Safety at CDC". https://www.cdc.gov/about/lab-safety/laboratory-safety-workgroup/workgroup.html

[4] "Federal Select Agent Program". http://www.selectagents.gov/

[5] Gigi Kwik Gronvall; Matthew P Shearer; Hannah Collins (srpanj 2016). "NATIONAL BIOSAFETY SYSTEM". UPMC Center for Health Security. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. studenoga 2016.. http://www.upmchealthsecurity.org/our-work/pubs_archive/pubs-pdfs/2016/Combined%20Biosafety%20Case%20Studies%20final%20draft%20062116.pdf Pristupljeno 27. travnja 2018.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Biosigurnost'''-->'''Biosigurnost''' ili '''biološka sigurnost''' je prevencija velikog gubitka [[biološki integritet|biološkog integriteta]], fokusirajući se i na [[ekologija|ekologiju]] i [[zdravlje|zdravlje ljudi]].<ref>{{cite book|title=Biosafety and the environment: An introduction to the Cartagena Protocol on Biosafety|url=http://www.cbd.int/doc/press/presskits/bs/cpbs-unep-cbd-en.pdf|series=GE.03-01836/E |publisher=United Nations Environment Programme|page=8}}</ref>
+<!--'''Biosigurnost'''-->'''Biosigurnost''' ili '''biološka sigurnost''' je prevencija velikog gubitka [[biološki integritet|biološkog integriteta]], fokusirajući se i na [[ekologija|ekologiju]] i [[zdravlje|zdravlje ljudi]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Biosafety and the environment: An introduction to the Cartagena Protocol on Biosafety|url=http://www.cbd.int/doc/press/presskits/bs/cpbs-unep-cbd-en.pdf|series=GE.03-01836/E |publisher=United Nations Environment Programme|page=8}}</ref>
-Ovi mehanizmi prevencije uključuju sprovođenje redovnih pregleda biološke bezbjednosti u laboratorijskim postavkama, kao i stroge smjernice koje treba poštovati. Biosigurnost se koristi za zaštitu od štetnih incidenata. Mnoge laboratorije koje rukuju biološkim opasnosnim tvarima i postupcima koriste kontinuiranu procjenu upravljanja rizikom i proces izvršenja  biološke sigurnosti. Nepoštovanje takvih protokola može dovesti do povećanog rizika od izloženosti biološkim opasnostima ili [[patogen]]ima. [[Ljudska greška]] i loša tehnika doprinose nepotrebnom izlaganju i kompromituju najbolje zaštitne mjere postavljene u cilju zaštite.<ref name="ibhav">{{cite book|year=2008|author=Ibrulj S., Haverić S., Haverić A.|title = Citogenetičke metode – Primjena u medicini|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo|isbn=978-9958-9344-5-2}}</ref>
+Ovi mehanizmi prevencije uključuju sprovođenje redovnih pregleda biološke bezbjednosti u laboratorijskim postavkama, kao i stroge smjernice koje treba poštovati. Biosigurnost se koristi za zaštitu od štetnih incidenata. Mnoge laboratorije koje rukuju biološkim opasnosnim tvarima i postupcima koriste kontinuiranu procjenu upravljanja rizikom i proces izvršenja  biološke sigurnosti. Nepoštovanje takvih protokola može dovesti do povećanog rizika od izloženosti biološkim opasnostima ili [[patogen]]ima. [[Ljudska greška]] i loša tehnika doprinose nepotrebnom izlaganju i kompromituju najbolje zaštitne mjere postavljene u cilju zaštite.<ref name="ibhav">{{Citiranje knjige|year=2008|author=Ibrulj S., Haverić S., Haverić A.|title = Citogenetičke metode – Primjena u medicini|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo|isbn=978-9958-9344-5-2}}</ref>
 [[Datoteka:Positive-pressure biosafety suit.jpg|thumb|Oprema za biosigurnost sa pozitivnim pritiskom]]
 Međunarodni [[Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti]] prvenstveno se bavi definicijom u poljoprivredi, ali mnoge grupe zagovarača teže širenju i uključuju postgenske prijetnje: nove molekule, vještačke oblike života, pa čak i robote koji se direktno mogu natjecati u prirodnom lancu ishrane.