Razlika između inačica stranice »API«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
Redak 1: Redak 1:
<!--'''API'''-->{{drugoznačenje2|[[API (razdvojba)]]}}
<!--'''API'''-->{{drugoznačenje2|[[API (razdvojba)]]}}
'''Aplikacijsko programsko sučelje'''<ref>{{cite web |url=http://lab405.fesb.hr/igraf/Frames/fP2_4.htm |title=Računarska grafika. Grafički standardi |work=Inženjerska grafika |author=D.Begušić |publisher=Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split |accessdate=11. svibnja 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=377609  |author=Marko Knežević |title=Aplikacijsko programsko sučelje protokola SIP za senzorska očitanja |work=Hrvatska znanstvena bibliografija |publisher=Institut Ruđer Bošković |accessdate=11. svibnja 2011.}}</ref> ({{en|application programming interface, API}}) ili '''sučelje za programiranje aplikacija''' je skup određenih pravila i specifikacija koje programeri slijede tako da se mogu služiti uslugama ili resursima [[operacijski sustav|operacijskog sustava]] ili nekog drugog složenog programa kao standardne biblioteke rutina (funkcija, procedura, metoda), struktura podataka, objekata i protokola.
'''Aplikacijsko programsko sučelje'''<ref>{{Citiranje weba |url=http://lab405.fesb.hr/igraf/Frames/fP2_4.htm |title=Računarska grafika. Grafički standardi |work=Inženjerska grafika |author=D.Begušić |publisher=Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split |accessdate=11. svibnja 2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=377609  |author=Marko Knežević |title=Aplikacijsko programsko sučelje protokola SIP za senzorska očitanja |work=Hrvatska znanstvena bibliografija |publisher=Institut Ruđer Bošković |accessdate=11. svibnja 2011.}}</ref> ({{en|application programming interface, API}}) ili '''sučelje za programiranje aplikacija''' je skup određenih pravila i specifikacija koje programeri slijede tako da se mogu služiti uslugama ili resursima [[operacijski sustav|operacijskog sustava]] ili nekog drugog složenog programa kao standardne biblioteke rutina (funkcija, procedura, metoda), struktura podataka, objekata i protokola.


Na primjer s [[programski jezik|programskim jezicima]] kao [[Java (programski jezik)|Java]], [[C (programski jezik)|C]] i [[Python (programski jezik)|Python]] dolazi skup osnovnih aplikacijskih programskih sučelja dok specifični API-ji dolaze s programskim paketima posebne namjene kao što su [[Google Maps]], [[MySQL]], [[Facebook|Facebook Platform]].
Na primjer s [[programski jezik|programskim jezicima]] kao [[Java (programski jezik)|Java]], [[C (programski jezik)|C]] i [[Python (programski jezik)|Python]] dolazi skup osnovnih aplikacijskih programskih sučelja dok specifični API-ji dolaze s programskim paketima posebne namjene kao što su [[Google Maps]], [[MySQL]], [[Facebook|Facebook Platform]].

Inačica od 02:11, 16. studenoga 2021.

Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte API (razdvojba).

Aplikacijsko programsko sučelje[1][2] (engl. application programming interface, API) ili sučelje za programiranje aplikacija je skup određenih pravila i specifikacija koje programeri slijede tako da se mogu služiti uslugama ili resursima operacijskog sustava ili nekog drugog složenog programa kao standardne biblioteke rutina (funkcija, procedura, metoda), struktura podataka, objekata i protokola.

Na primjer s programskim jezicima kao Java, C i Python dolazi skup osnovnih aplikacijskih programskih sučelja dok specifični API-ji dolaze s programskim paketima posebne namjene kao što su Google Maps, MySQL, Facebook Platform.

Korištenjem API-ja omogućava programerima koristiti rad drugih programera štedeći vrijeme i trud koji je potreban da se napiše neki složeni program, pri čemu svi programeri koriste iste standarde. Napretkom u operacijskim sustavima, osobito napretkom u grafičkom korisničkom sučelju API je nezaobilazan u stvaranju novih aplikacija. Umjesto da se programi pišu novi iz temelja, programeri nastavljaju na radu drugih.

Izvori

  1. D.Begušić. "Računarska grafika. Grafički standardi". Inženjerska grafika. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split. http://lab405.fesb.hr/igraf/Frames/fP2_4.htm Pristupljeno 11. svibnja 2011 
  2. Marko Knežević. "Aplikacijsko programsko sučelje protokola SIP za senzorska očitanja". Hrvatska znanstvena bibliografija. Institut Ruđer Bošković. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=377609 Pristupljeno 11. svibnja 2011.