Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Santiago de Cuba'''-->{{ | <!--'''Santiago de Cuba'''-->{{Infookvir naselje | ||
| ime =Santiago de Cuba | | ime =Santiago de Cuba | ||
| ime_genitiv =Santiaga de Cuba | | ime_genitiv =Santiaga de Cuba | ||
| Redak 41: | Redak 41: | ||
| visina = 59 m | | visina = 59 m | ||
| stanovništvo_godina = 2004. | | stanovništvo_godina = 2004. | ||
| stanovništvo_bilješke = <ref name=atenas>{{ | | stanovništvo_bilješke = <ref name=atenas>{{Citiranje weba| url=http://www.atenas.inf.cu/todo/Estadisticas/TABLA%20No_3balance.htm| title=2004 Population trends, by Province and Municipality| author= Atenas.cu| year= 2004| accessdate=2007-10-05}} {{Es icon}}</ref> | ||
| stanovništvo = 426.679<ref>[http://www.one.cu/aec2008/datos/3.10.xls Población residente en las capitales de provincia]</ref> | | stanovništvo = 426.679<ref>[http://www.one.cu/aec2008/datos/3.10.xls Población residente en las capitales de provincia]</ref> | ||
| stanovništvo_gustoća = 461,3km<sup>2</sup> | | stanovništvo_gustoća = 461,3km<sup>2</sup> | ||
Posljednja izmjena od 14. studeni 2021. u 21:49
| Santiago de Cuba Santiago de Cuba | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 20°01′N 75°50′W / 20.017°N 75.833°W | |
| Država |  Kuba
|
| Pokrajina | Santiago de Cuba |
| Utemeljena | 1515. |
| Osnivač | Diego Velázquez de Cuéllar |
| Površina | |
| - Ukupna | 1023.8 km2 |
| Visina | 59 m |
| Stanovništvo (2004.)[2] | |
| - Grad | 426.679[1] |
| - Gustoća | 461,3km2 |
| Vremenska zona | EST (UTC) |
| - Ljeto (DST) | EDT (UTC) |
| Pozivni broj | (+53) 22 |
| Službena stranica Santiago.cu | |
Santiago de Cuba je drugi grad po veličini na Kubi. Ima 495 000 stanovnika[3]. Nalazi se na zaljevu na Karipskom moru ispod planine Sierra Maestra. Santiago de Cuba je značajna luka, posebno za izvoz poljoprivrednih proizvoda.
Povijest
Osnovao ga je Diego Velázquez de Cuéllar 18. lipnja 1515. na ušću rijeke Paradas da bi kasnije bio preseljen na današnju lokaciju. Katederala po kojoj je grad poznat sagrađena je 1520. godine ali je ubrzo izgorjela zajedno sa većim dijelom grada. Santiago de Cuba je bio glavni grad Kube i sjedište guvernera do 1588. ili 1553. kada taj primat preuzima Havana.
Španjolsko-američki rat
Vidi još: Španjolsko-američki rat
Tijekom španjolsko-američkog rata 1898. SAD u luci Santiago de Cuba blokirale španjolsku mornaricu pod zapovjedništvo admirala Cravera. Gradska luka je bila dobro branjena podvodnim minama i torpedima te se španjolska mornarica osjećala relativno sigurno. Španjolska mornarica je čekala povoljan trenutak da izađe na otvoreno more te da se iz bolje pozicije sukobi s američkom flotom pod zapovjedništvom admirala William T. Sampsona. Nakon mjesec dana iščekivanja admiral Cravera je shvatio da se ispred luke gomilaju američke pomorske snage te da je proboj blokade nužan što prije. Za proboj se odlučio 3. srpnja, 1898 u 9 sati. Započela je najveća pomorska bitka u kubanskoj povijesti. U bitci su na španjolskoj strani sudjelovale krstarice Infanta Maria Teresa, Vizcaya, Cristóbal Colón i Almirante Oquendo te dva razarača Furor i Pluton. Krstarica Reina Mercedes nije isplovila zbog problema s kotlovima. U neravnopravnoj borbi protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja samo je oklopna krstarica Cristóbal Colón pod zapovjedništvom kapetana Emilia Diaz Moreua probila blokadu. Uvidjevši beznadnost situacije i ne želeći bezrazložno ugroziti živote posade kapetan je odlučio potopiti krstaricu u ušću rijeke Tarquino. Njenim potonućem završila je španjolska nazočnost u zapadnoj hemisferi. Ratne zastave sa španjolskih brodova čuvaju se u Pomorskoj akademiji u Annapolisu.[4]
Kubanska revolucija
Vidi još: Vojarna Moncada
Napadom Castrovih revolucionara na vojarnu Moncada 26. srpnja 1953. započela je kubanska revolucija. Datum napada na vojarnu Moncada Castro je odabrao za naziv svog revolucionarnog pokreta Movimiento 26 Julio ili M 26-7. Napad su početkom 1953 isplanirali Fidel Castro i Abel Santamaria [5]. Vojarna Moncada je u to vrijeme bila druga najveća vojarna na Kubi te se u trenutku napada u njoj nalazilo preko 1.000 dobro uvježbanih vojnika.[6].Castro je u napad poveo 111 muškaraca i dvije žene (Melba Hernandez i Haydee Santamaria). Zbog loše organizacije i logistike te očiglednog oslanjanja na element iznenađenja napad je neslavno propao, a pobunjenici su se u manjim grupama razbježali. Sam Fidel Castro se sklonio u obližnjoj planini Gran Piedra gdje je ubrzo uhvaćen. U napadu je poginulo 19 vladinih vojnika te 8 pobunjenika. Naknadno je ubijen 61 pobunjenik dok su ostali uključujući Fidela i Raula Castra izvedeni pred sud.[7]. Fidel Castro je osuđen na 15 godina zatvora od kojih je izdržao godinu i sedam mjeseci. Pušten je iz zatvora 15. svibnja 1955. nakon posvemašnog pritiska javnosti i posredovanja nadbiskupa Pereza Serantosa. Castro je napustio zemlju i otišao u egzil. Vratio se 2. prosinca 1956. na brodu Granma kako bi po drugi put započeo vojnu pobunu protiv režima generala Fulgencija Batiste. Tijekom oružane borbe koja je završila konačnom pobjedom 1. siječnja 1959. Santiago de Cuba odigrao je važnu ulogu glavnog logističkog mjesta. U gradu je 1959. proglašena pobjeda revolucije, te je Santiago de Cuba odabran za novi glavni grad Kube. Odluka o promijeni glavnog grada ubrzo je opozvana.
Zemljopis
Klima
| Klimatološki srednjaci za Santiago de Cuba | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| mjesec | sij | velj | ožu | tra | svi | lip | srp | kol | ruj | lis | stu | pro | godina |
| srednji maksimum, °C | 28 | 28 | 28 | 28 | 29 | 30 | 31 | 31 | 31 | 30 | 29 | 28 | 31 |
| srednja dnevna temperatura, °C | 24,,5 | 24,5 | 25 | 25,5 | 26 | 27 | 28 | 28 | 27,5 | 27 | 26 | 25 | 26 |
| srednji minimum, °C | 21 | 21 | 22 | 23 | 23 | 24 | 25 | 25 | 24 | 24 | 23 | 22 | 21 |
| oborine, mm | 73,7 | 43,2 | 53,3 | 58,4 | 139,7 | 101,6 | 68,6 | 94,0 | 106,7 | 193,0 | 94,0 | 81,3 | 1.017,5 |
| Izvor: weather.com[8], 30/11/2009 | |||||||||||||
Kulturno-povijesni lokaliteti
Santiago de Cuba ima mnogo kulturno-povijesnih lokaliteta koji privlače turiste. Tvrđava San Pedro de la Roca pod posebnom zaštitom UNESCO-a te najveća katedrala na Kubi su najistaknutiji.
El Castillo del Morro San Pedro de la Roca
Bez sumnje najprepoznatljivija građevina u gradu je kamena tvrđava koju je dizajnirao talijanski vojni arhitekt Juan Bautista Antonelli između 1633. i 1639. Sličnu tvrđavu isti je arhitekt dizajnirao u Havani. Naručilac radova bio je tadašnji guverner Santiaga de Cube Pedro de la Roca y Borja po kome tvrđava nosi ime.[9] Iako tvrđava djeluje neosvojivo, 1661. ju je na opće iznenađenje osvojio engleski pirat Christopher Myngs. Nakon nemilog događaja tvrđava je obnovljena i proširena, a na njenoj obnovi su sudjelovali poznati inženjeri toga doba John Císcar Ibanez, Juan Ramirez i Francisco Perez Císcar[10]. Obnova je trajala od 1663. do 1669. godine. Za današnji izgled tvrđave zaslužan je Juan Francisco Martín Cermeno koji ju je obnovio nakon dva snažna potresa 1757. i 1766. godine. Tvrđava je od strane UNESCO-a proglašena svjetskom baštinom na sastanku održanom između 1. i 6. prosinca 1997. u Napulju, Italija. Danas se u tvrđavi nalazi muzej Museo de la Pirateria gdje su izloženi artefakti iz perioda piratskih napada na grad Santiago de Cuba.
Groblje Santa Ifigenia
Groblje Santa Ifigenia nalazi se u sjeverozapadnom dijelu grada i poznato je po tome što je na njemu pokopan kubanski nacionalni heroj José Martí. Groblje je osnovano 1868. [11] godine radi sprječavanja širenja žute groznice i kolere. Na groblju su pokopane mnoge poznate osobe iz kubanske povijesti, rata za nezavisnost, kubanske revolucije, ali i poznate osobe iz kubanskog kulturnog života. Groblje je proglašeno nacionalnim spomenikom 7. siječnja 1937. godine. Odluku je revolucionarna vlada potvrdila 20. svibnja 1979.
Poznate osobe pokopane na groblju:
Bratimljeni gradovi
Cartagena de Indias, Kolumbija
Esmeralda, Ekvador
Estación Central, Čile
Lisabon, Portugal
Maracaibo,Venecuela- Maracay, Venecuela
Montego Bay, Jamajka
Nicoya, Kostarika
Oakland (Kalifornija), Sjedinjene Američke Države
Querétaro, Meksiko
Rosario, Argentina- Sabaneta, Venecuela
- Santiago (Nuevo León), Meksiko
Santiago de Compostela, Španjolska
Santiago de los Caballeros, Dominikanska Republika- Teror, Španjolska
Salerno, Italija
Šangaj, Kina- Paraná, Argentina
- Tulsa, Oklahoma, Sjedinjene Američke Države
.svg){kind=small}
Izvori
- ↑ Población residente en las capitales de provincia
- ↑ Atenas.cu (2004). "2004 Population trends, by Province and Municipality". http://www.atenas.inf.cu/todo/Estadisticas/TABLA%20No_3balance.htm Pristupljeno 5. listopad 2007. (šp.)
- ↑ http://www.citypopulation.de/Cuba.html
- ↑ http://www.usna.edu/Museum/collections.htm
- ↑ Fran Rees; Fidel Castro, leader of communist Cuba; ISBN 0756515807, str.37
- ↑ Ellen Butts,Joyce R. Schwartz; Fidel Castro; ISBN 082252371X; str. 40
- ↑ Volker Skierka; Fidel Castro: a biography; ISBN 0745630065; str.40
- ↑ http://www.weather.com/outlook/travel/businesstraveler/wxclimatology/monthly/graph/CUXX0010
- ↑ Fiona McAuslan,Matthew Norman; The Rough Guide to Cuba; ISBN 1858289033; str. 448
- ↑ http://www.cnpc.cult.cu/cnpc/monumen/Pag107.htm
- ↑ http://www.santiagodecubacity.org/en/architecture/santa-ifigenia-cemetary.html
Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Santiago de Cuba |