Razlika između inačica stranice »Crni oksid«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)) |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
[[File:Beryl wz96.jpg|thumb|right|Jedna od najčešćih primjena crnog oksida je vojno i lovačko naoružanje]] | [[File:Beryl wz96.jpg|thumb|right|Jedna od najčešćih primjena crnog oksida je vojno i lovačko naoružanje]] | ||
'''Crni oksid''' (eng.black oxide) vrsta je konverzione prevlake za željezne [[slitina|slitine]].<ref>{{ | '''Crni oksid''' (eng.black oxide) vrsta je konverzione prevlake za željezne [[slitina|slitine]].<ref>{{Citiranje weba | title = What metals can be black oxided? | url = http://www.clevelandblackoxide.com/whatmetals.htm | accessdate = 3. rujna 2009.}}</ref><ref>{{Citiranje weba | title = Black Oxide for Non-Ferrous Metals | url = http://www.heatbath.com/heatbath/products/black_oxide_finishing/black_oxide_for_non-ferrous_metals | accessdate = 2009-09-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100123151602/http://www.heatbath.com/heatbath/products/black_oxide_finishing/black_oxide_for_non-ferrous_metals | archivedate = 23. siječnja 2010. }}</ref> Koristi se kao vrlo blaga [[korozija|antikoroziona]] prevlaka,te za smanjivanje svjetlosne refleksije.<ref name=cleveland>{{Citiranje weba | title = What are the advantages of Black Oxide? | url = http://www.clevelandblackoxide.com/advantages.htm | accessdate = 2009-09-03}}</ref><ref name=mh1444>{{cite book|last1=Oberg|first1=Erik Oberg|last2=E. Green|first2=Robert|title=Machinery's handbook : a reference book for the mechanical engineer, designer, manufacturing engineer, draftsman, toolmaker, and machinist|date=1996|publisher=Industrial Press.|location=New York|isbn=9780831125752|page=1444|edition=25th ed.}}</ref> Kako bi poboljšali antikorozivna svojstva objekte se još prevlači voštanim ili uljnim premazima.<ref name=mh1442>{{cite book|last1=Oberg|first1=Erik Oberg|last2=E. Green|first2=Robert|title=Machinery's handbook : a reference book for the mechanical engineer, designer, manufacturing engineer, draftsman, toolmaker, and machinist|date=1996|publisher=Industrial Press.|location=New York|isbn=9780831125752|page=1442|edition=25th ed.}}</ref> Dodatna je prednost i minimalan utjecaj na dimenzije objekta.Najviše se koristi na oružju,te raznim alatima. | ||
Kao vid završne obrade može se izvoditi i na drugim metalima,poput primjerice,bakra i njegovih slitina,cinka i nehrđajućeg čelika. | Kao vid završne obrade može se izvoditi i na drugim metalima,poput primjerice,bakra i njegovih slitina,cinka i nehrđajućeg čelika. | ||
Redak 10: | Redak 10: | ||
===Vrući postupci=== | ===Vrući postupci=== | ||
Vruća se kupka sastoji od vodene otopine natrijeve lužine te nitrata i nitrita zagrijane do točke vrenja(135 - 150 C)<ref name=mh1442/><ref>{{ | Vruća se kupka sastoji od vodene otopine natrijeve lužine te nitrata i nitrita zagrijane do točke vrenja(135 - 150 C)<ref name=mh1442/><ref>{{Citiranje weba | title = Black oxide FAQ | url = http://www.epi.com/c/black-oxide | accessdate = 2008-09-14}}</ref> te se pomoću njih na površini predmeta stvara vrlo tanak sloj magnetita (Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub>).<ref name=cleveland/> Tijekom uporabe treba periodički dolijevati vodu kako bi se nadoknadio gubitak iste uslijed isparavanja,no uz primjeren oprez ,kako ne bi došlo do prskanja otopine po radnom prostoru.Postoje i varijante za nehrđajuće čelike. | ||
Udovoljava američkim vojnim specifikacijama MIL-DTL-13924.{{nedostaje izvor}} | Udovoljava američkim vojnim specifikacijama MIL-DTL-13924.{{nedostaje izvor}} |
Inačica od 02:44, 11. studenoga 2021.
Crni oksid (eng.black oxide) vrsta je konverzione prevlake za željezne slitine.[1][2] Koristi se kao vrlo blaga antikoroziona prevlaka,te za smanjivanje svjetlosne refleksije.[3][4] Kako bi poboljšali antikorozivna svojstva objekte se još prevlači voštanim ili uljnim premazima.[5] Dodatna je prednost i minimalan utjecaj na dimenzije objekta.Najviše se koristi na oružju,te raznim alatima.
Kao vid završne obrade može se izvoditi i na drugim metalima,poput primjerice,bakra i njegovih slitina,cinka i nehrđajućeg čelika.
Povijest
Najraniji patenti za zaštitu vrućeg postupka javljaju se oko 1915 - 1918. godine(DRP 292603,DRP 357198).[6]
Vrući postupci
Vruća se kupka sastoji od vodene otopine natrijeve lužine te nitrata i nitrita zagrijane do točke vrenja(135 - 150 C)[5][7] te se pomoću njih na površini predmeta stvara vrlo tanak sloj magnetita (Fe3O4).[3] Tijekom uporabe treba periodički dolijevati vodu kako bi se nadoknadio gubitak iste uslijed isparavanja,no uz primjeren oprez ,kako ne bi došlo do prskanja otopine po radnom prostoru.Postoje i varijante za nehrđajuće čelike.
Udovoljava američkim vojnim specifikacijama MIL-DTL-13924.[nedostaje izvor]
Sastav kupke za vrući crni oksid
Natrij hidroksid 750 gr
Natrij nitrat 250 gr
Voda 1 lit
136-143 C,do 30 minuta[8]
Postupci koji se izvode na srednjoj temperaturi
Kao i vrući postupci,i ovi postupci konvertiraju površinski sloj čeličnog objekta u magnetit (Fe3O4). No za razliku od prethodnih radna je temperatura ovih postupaka ispod točke vrenja korištene otopine,te stoga nema razvijanja kaustičnih isparenja.[9]
Jednako kao i vrući postupak i ovaj udovoljava američkim vojnim specifikacijama MIL-DTL-13924, te AMS 2485.[10]
Hladni postupci
Koriste se pri sobnoj temperaturi,no ne stvara se površinski sloj magnetita,već sloj spojeva selena.Boja je prevlake identična crnom oksidu,no otpornost na habanje je znatno niža.U kombinaciji sa slojem ulja,voska ili laka ima istu otpornost na koroziju kao i prethodnim postupcima dobivene prevlake.Najčešće se koristi na alatima,te u arhitekturi.[11][12] Postoje i varijante za nehrđajuće čelike.
Sastav kupke
Selenova kiselina 6 gr
Bakar sulfat 10 gr
Dušična kiselina 4-6 mll
Voda 1 lit[13]
Dodatna literatura
- Oberg, Erik Oberg; E. Green, Robert (1996). Machinery's handbook : a reference book for the mechanical engineer, designer, manufacturing engineer, draftsman, toolmaker, and machinist (25th ed. ed.). New York: Industrial Press. ISBN 9780831125752.
- Jampolskij, L. Voronenije-Praktičeskoe rukovodstvo po himičeskom okraševaniju železnogo metalla, Lenjingrad 1929.
- Лайнер В. И. Защитные покрытия металлов. — Moskva 1974.
- Грилихес С. Я. Оксидирование и фосфатирование металлов. — Lenjingrad 1971.
- Angier, R.H. (1936). Firearm Blueing and Browning. Harrisburg, PA: Stackpole Co. OCLC 3959750
- Fishlock, David (1962). Metal Colouring. Teddington: R. Draper. OCLC 3982659
Vanjske poveznice
http://www.premierfinishinginc.com/wp-content/themes/filtered/images/Black_Oxide.pdf
Izvori
- ↑ "What metals can be black oxided?". http://www.clevelandblackoxide.com/whatmetals.htm Pristupljeno 3. rujna 2009.
- ↑ "Black Oxide for Non-Ferrous Metals". Inačica izvorne stranice arhivirana 23. siječnja 2010.. http://www.heatbath.com/heatbath/products/black_oxide_finishing/black_oxide_for_non-ferrous_metals Pristupljeno 3. rujna 2009.
- ↑ 3,0 3,1 "What are the advantages of Black Oxide?". http://www.clevelandblackoxide.com/advantages.htm Pristupljeno 3. rujna 2009.
- ↑ Oberg, Erik Oberg; E. Green, Robert (1996). Machinery's handbook : a reference book for the mechanical engineer, designer, manufacturing engineer, draftsman, toolmaker, and machinist (25th ed. ed.). New York: Industrial Press.. str. 1444. ISBN 9780831125752
- ↑ 5,0 5,1 Oberg, Erik Oberg; E. Green, Robert (1996). Machinery's handbook : a reference book for the mechanical engineer, designer, manufacturing engineer, draftsman, toolmaker, and machinist (25th ed. ed.). New York: Industrial Press.. str. 1442. ISBN 9780831125752
- ↑ Krause,H. Metallfaerbung,Berlin 1937. str.123 i 124
- ↑ "Black oxide FAQ". http://www.epi.com/c/black-oxide Pristupljeno 14. rujna 2008.
- ↑ Fishlock,D. Metal Coloring,Teddington 1962.,str 235
- ↑ EPi Black Oxide, http://www.epi.com/c/black-oxide, pristupljeno 19. srpnja 2012.
- ↑ EPi Mid Temp Black Oxide, http://www.epi.com/c/black-oxide/steel/mid-temperature-black-oxide, pristupljeno 19. srpnja 2012.
- ↑ [1]
- ↑ "Cold Black Oxide". (http://www.epi.com/c/black-oxide/steel/room-temperature-black-oxide). http://www.epi.com/c/black-oxide/steel/room-temperature-black-oxide
- ↑ Fishlock,D. Metal Colouring,Teddington 1962.,str 242