More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Slovinci (narod)'''-->{{ | <!--'''Slovinci (narod)'''-->{{Drugo značenje2|[[Slovinci]]}} | ||
'''Slovinci''' su malena [[zapadni Slaveni|zapadnoslavenska]] etnička skupina koja broji svega nekoliko stotina ljudi i nalazi se između jezera [[Gardno]] i Łebsko kod [[Słupsk]]a u poljskom [[pomeransko vojvodstvo|pomeranskom vojvodstvu]]. Slovinci su zajedno s [[Kašubi]]ma gotovo nestali ostatak nekad brojnih [[pomeranci|Pomeranaca]] koji su se zbog izolacije uspjeli očuvati od asimilacije u [[poljaci|Poljake]]. Druge dvije još manje zajednice pomeranskih Slavena su [[Kočevjaci]] (južno od [[Gdanjsk]]a) i [[Borovjaci]] kod grada [[Tuchola]] na području [[Tucholska šuma|Tucholske šume]] (Bory Tucholskie). | '''Slovinci''' su malena [[zapadni Slaveni|zapadnoslavenska]] etnička skupina koja broji svega nekoliko stotina ljudi i nalazi se između jezera [[Gardno]] i Łebsko kod [[Słupsk]]a u poljskom [[pomeransko vojvodstvo|pomeranskom vojvodstvu]]. Slovinci su zajedno s [[Kašubi]]ma gotovo nestali ostatak nekad brojnih [[pomeranci|Pomeranaca]] koji su se zbog izolacije uspjeli očuvati od asimilacije u [[poljaci|Poljake]]. Druge dvije još manje zajednice pomeranskih Slavena su [[Kočevjaci]] (južno od [[Gdanjsk]]a) i [[Borovjaci]] kod grada [[Tuchola]] na području [[Tucholska šuma|Tucholske šume]] (Bory Tucholskie). | ||
Posljednja izmjena od 10. studeni 2021. u 06:04
Za druga značenja, pogledajte Slovinci.Slovinci su malena zapadnoslavenska etnička skupina koja broji svega nekoliko stotina ljudi i nalazi se između jezera Gardno i Łebsko kod Słupska u poljskom pomeranskom vojvodstvu. Slovinci su zajedno s Kašubima gotovo nestali ostatak nekad brojnih Pomeranaca koji su se zbog izolacije uspjeli očuvati od asimilacije u Poljake. Druge dvije još manje zajednice pomeranskih Slavena su Kočevjaci (južno od Gdanjska) i Borovjaci kod grada Tuchola na području Tucholske šume (Bory Tucholskie).
Govorili su posebnim slovinskim dijalektom koji je prvi, kao poseban jezik, priznao njemački slavist i povjesničar Friedrich Lorentz (1901.). Slovinski dijalekt je zbog germanizacije posve izumro u ranom 20. stoljeću i do 1920. godine slovinska sela su jezično postala njemačka. Nakon Drugog svjetskog rata (1945.), kada je područje nekadašnje Pomeralije (dio Pomeranije gdje su Slovinci živjeli) potpalo pod Poljsku, mnogi Slovinci su zajedno s njemačkom populacijom otuda protjerani. 1950-tih godina još se jedino u selu Klucima (nekadašnji Klucken), očuvalo nešto slovinskih riječi.