Razlika između inačica stranice »Théodore Géricault«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (no summary specified)
 
Redak 34: Redak 34:
</gallery>
</gallery>
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Jean Louis Théodore Géricault}}
 
* [https://web.archive.org/web/20091015035005/http://www.vizualni-studiji.com/pdf/purgar_gericault.pdf Norman Bryson, Géricault i muškost]
* [https://web.archive.org/web/20091015035005/http://www.vizualni-studiji.com/pdf/purgar_gericault.pdf Norman Bryson, Géricault i muškost]
* [http://www.ibiblio.org/wm/paint/auth/gericault/ Théodore Géricault na webmuseum]
* [http://www.ibiblio.org/wm/paint/auth/gericault/ Théodore Géricault na webmuseum]

Trenutačna izmjena od 23:43, 3. studenoga 2021.

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Théodore Géricault, punog imena Jean-Louis-Théodore Géricault (Rouen, 26. rujna 1791. - Pariz, 26. siječnja 1824.), francuski slikar i grafičar kasnog klasicizma u čijem se slikarstvu najavljuju romantizam i realizam.

Život i djelo

Géricault je u Parizu učio kod C. Verneta, a stilski i vremenski stoji između Davidova klasicizma i Delacroixova romantizma. Kako je od djetinjstva bio opsjednut konjima, još kao dječak slikao ih je u stajama Versaillesa. Godine 1817. putuje Italijom gdje nastaju djela s prikazom konjskih utrka (Utrka konja u Rimu).

Splav Meduza, 1819., ulje na platnu, 491 × 716 cm, Louvre, Pariz.

Na pariškom Salonu 1819. godine, nakon jakog negodovanja, izložena je njegova radikalna slika Splav Meduze (Brodolomci fregate Meduza), koja je označila prodor i afirmaciju romantičarskog likovnog shvaćanja. Taj strašni prizor, naslikan po istinitom događaju, prikazuje smrt i patnju bez imalo plemenitosti ili dostojanstva. Nakon kritika njegovog djela odlazi u London. U Engleskoj je pod utjecajem Johna Constablea razvio smisao za krajolik (Derby u Epsomu).

Njegovi sugestivni i ekspresivni portreti mentalno oboljelih osoba od kojih su najpoznatiji Luđak i Luda starica utjecali su kasnije na pojavu relističkog izraza Gustavea Courbeta.

Po povratku iz Londona u Pariz slikao je uglavnom prizore s konjskih utrka, konjanike, animalističke motive. Izradio je i brojne crteže i litografije, uglavnom konja. Načinio je i nekoliko skica za velike slike u kojima je namjeravao ostvariti ideale slobode i demokracije. No, prije no što ih je započeo, u trideset trećoj godini života pao je s konja i poginuo.

Vanjske poveznice