Razlika između inačica stranice »Poletuše«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (no summary specified)
Redak 41: Redak 41:
# ''[[Prognichthys]]'' <small>Breder, 1928</small>
# ''[[Prognichthys]]'' <small>Breder, 1928</small>
# ''[[Ptenonotus]]'' <small>Ogilby, 1908</small>
# ''[[Ptenonotus]]'' <small>Ogilby, 1908</small>
{{commonscat|Exocoetidae}}
 
{{wikispecies|Exocoetidae}}
 


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 02:42, 3. studenoga 2021.

Poletuše
lastavica ili poletuša, Exocoetus volitans
lastavica ili poletuša, Exocoetus volitans
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Actinopterygii
Red: Beloniformes
Porodica: Exocoetidae
Risso, 1827

Poletuše (lastavice, lat., Exocoetidae), porodica morskih riba iz reda Igličarki (Beloniformes) čija je osnovna karakteristika to što su im se prsne i trbušne peraje razvile u obliku krila pomoću kojih mogu iskačući iz mora zrakom preći udaljenosti od preko 300 metara,[1] i vremenski se u zraku zadržati do 40 sekundi[2]

Tijelo ovih riba je vrlo lagane građe, a imaju i veliki zračni mjehur. Porodica se sastoji od osam rodova čiji prestavnici žive uglavnom u toplim morima, dok su na Jadranu prisutne vrste Poletuša pepeljuša (Cheilopogon heterurus), riba dužine do 35 cm, sa sitnim zubima u čeljustima, a moguće ju je opaziti tek krajem ljeta i u jesen, i to na dubinama do 40 metara.

Druga vrsta koja živi u hrvatskom Jadranu je (Exocoetus obtusirostris), tankog i duguljastog oblika koja naraste do 18 cm, a po ostalom slična je vrsti Poletuša pepeljuša.

Vrsta Exocoetus volitans također je narodnim imenom poznata kao lastavica ili poletuša, i za nju vrijedi isto što i za E. obtusirostris.

Četvrsta jadranska vrsta je Hirundichthys rondeletii, naraste do 35 centimetara dužine, živi na dubinama do 40 metara. I ona ima sitne zube u čeljustima i moguće ju je opaziti tek krajem ljeta i u jesen.

Afrička poletuša Parexocoetus mento, koja ne prelazi dužinu od 11 cm, također zna zalutati u Jadran, a najsjevernije je uočena kod otoka Ugljana.

Let, točnije jedrenje, ove ribe koriste kako bi pobjegle od grabežljivaca kao što je tuna, dupina i lignja, dok se one same hrane planktonom. Žive u jatima.

Rodovi

  1. Cheilopogon Lowe, 1841
  2. Cypselurus Swainson, 1838
  3. Exocoetus Linnaeus, 1758
  4. Fodiator Jordan & Meek, 1885
  5. Hirundichthys Breder, 1928
  6. Parexocoetus Bleeker, 1865
  7. Prognichthys Breder, 1928
  8. Ptenonotus Ogilby, 1908


Izvori