More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
# ''[[Melia dubia]]'' <small>Cav.</small> | # ''[[Melia dubia]]'' <small>Cav.</small> | ||
# ''[[Melia volkensii]]'' <small>Gürke</small> | # ''[[Melia volkensii]]'' <small>Gürke</small> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 3. studeni 2021. u 00:15
| Očenašica | |
|---|---|
 M. azedarach | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Meliaceae |
| Rod: | Melia L., 1753 |
Očenašica (melika, melija, lat. Melia), maleni biljni rod iz porodice jasenjačevki (Meliaceae) kojoj pripaddaju dvije[1] ili tri vrste listopadnog korisnog drveća, od kojih su poznate očenaš ili melika perasta (Melia azedarach) i Melia volkensii, afrička vrsta iz Etiopije, Somalije, Kenije i Tanznije.
Očenaš je raširen danas širom svijeta jer je uvezen u brojne države, a porijeklom je iz južne i istočne Azije. Ime roda Melia dolazi od istoimene riječi melia, u značenju jasen, a zbog sličnosti njegovih listova sa jasenovim.
Očenaš naraste do 12 metara visine. Listovi su naizmjernični, nazubljeni, dugi do 50 cm., a nalaze se na dugim peteljkama. Cvjetovi su dvospolni i mali, svjetloljubičastih latica. Plod je otrovna koštunica, blijedosmeđe boje.[2]
Drvo očenaša koristi se za izradu namještaja i puhačkih instrumenata, dok se ekstrakti od listova i cvjetova koriste kao prirodni pesticidi,
Od kojih 45 vrsta svega su dvije priznate.
Vrste
- Melia azedarach L.
- Melia dubia Cav.
- Melia volkensii Gürke
Izvori
- ↑ Catalogue of Life: 2019 Annual Checklist pristupljeno 10. siječnja 2020
- ↑ Priroda i biljke 17. lipnja 2017