Razlika između inačica stranice »Segregacija«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Segregacija'''-->'''Segregacija''' | <!--'''Segregacija'''-->'''Segregacija''' je riječ koja potječe iz latinskog [[Latinski jezik|lat.]] ''segregare'' i kao pojam označava odvajanje, izdvajanje razlučivanje, rastavljanje. Kao pojam rabi u tehnološkim postupcima, kemiji, biologiji, politici, društvenim znanostima, ekonomiji, pravu ili u sportu. Segregacija kao perojativan (negativan) pojam koji se u politici i društvenim znanostima se rabi da bi se opisalo razdvajanje odnosno ljudi na osnovi nekih kriterija kao na primjer: spol, starost, boja kože, rodna pripadnost, krvno ili genetsko nasljeđe, vjerska pripadnost. Neke vrste segregacija unutar društva postoje koje nisu negativne kao recimo segregacija u sportu gdje postoje kategorije takmičenja koje su podjeljene prema spolu i/ili starosti sportaša. Drugi primjer pozitivne segregacije jest sanitarnih prostorija gdje se žene i muškarci imaju odvojene prostorije da bi se moglo udovoljiti posebnim potrebama spolova i smanjile neugodnosti. | ||
== Segregacija kao pojam u znanosti i tehnologiji == | |||
Segregacija se kao pojam često se rabi u | |||
* biologiji u polju genetike, kao na primjer Mendelov zakon cijepanja ili segregacije, dok u kemiji ovaj pojam se | |||
* kemiji za rastavljanje i čuvanja | |||
* u nuklearnoj znanosti | |||
* kod razdvanaja odpada ili otpadnih voda | |||
== Segregacija kao pojam u društvu == | |||
===Segregacija kao perojativan ili negativan pojam=== | |||
U društvenim i političkim znanostima pojam segregacija rabi za opisivanja radnja i situacija u kojem se rabi neko razdvanaje između grupa ljudi tako da bi se izvršila marginalizacija jedne grupe u odnosu na drugu ili druge tj. umanjivanje važnosti nekih grupa u odnosu na druge. Način na koji se provodi marginalizacija obično se kose sa načelima morala, prirodnog zakona, ljudskih prava i sloboda. | |||
===Segregacija (pozitivni primjeri) === | |||
== Vrste društvenih segregacija == | |||
Razdvajanje može biti na osnovi raznih kriterija: rasnih, etničkih, nacionalnih, vjerskih, spolnih. | Razdvajanje može biti na osnovi raznih kriterija: rasnih, etničkih, nacionalnih, vjerskih, spolnih. | ||
Redak 20: | Redak 39: | ||
[[Kategorija:Pravo]] | [[Kategorija:Pravo]] | ||
[[Kategorija:Politika]] | [[Kategorija:Politika]] | ||
[[Kategorija:Znanost]] | |||
[[ru:Сегрегация]] | [[ru:Сегрегация]] |
Inačica od 09:36, 20. rujna 2021.
Segregacija je riječ koja potječe iz latinskog lat. segregare i kao pojam označava odvajanje, izdvajanje razlučivanje, rastavljanje. Kao pojam rabi u tehnološkim postupcima, kemiji, biologiji, politici, društvenim znanostima, ekonomiji, pravu ili u sportu. Segregacija kao perojativan (negativan) pojam koji se u politici i društvenim znanostima se rabi da bi se opisalo razdvajanje odnosno ljudi na osnovi nekih kriterija kao na primjer: spol, starost, boja kože, rodna pripadnost, krvno ili genetsko nasljeđe, vjerska pripadnost. Neke vrste segregacija unutar društva postoje koje nisu negativne kao recimo segregacija u sportu gdje postoje kategorije takmičenja koje su podjeljene prema spolu i/ili starosti sportaša. Drugi primjer pozitivne segregacije jest sanitarnih prostorija gdje se žene i muškarci imaju odvojene prostorije da bi se moglo udovoljiti posebnim potrebama spolova i smanjile neugodnosti.
Segregacija kao pojam u znanosti i tehnologiji
Segregacija se kao pojam često se rabi u
- biologiji u polju genetike, kao na primjer Mendelov zakon cijepanja ili segregacije, dok u kemiji ovaj pojam se
- kemiji za rastavljanje i čuvanja
- u nuklearnoj znanosti
- kod razdvanaja odpada ili otpadnih voda
Segregacija kao pojam u društvu
Segregacija kao perojativan ili negativan pojam
U društvenim i političkim znanostima pojam segregacija rabi za opisivanja radnja i situacija u kojem se rabi neko razdvanaje između grupa ljudi tako da bi se izvršila marginalizacija jedne grupe u odnosu na drugu ili druge tj. umanjivanje važnosti nekih grupa u odnosu na druge. Način na koji se provodi marginalizacija obično se kose sa načelima morala, prirodnog zakona, ljudskih prava i sloboda.
Segregacija (pozitivni primjeri)
Vrste društvenih segregacija
Razdvajanje može biti na osnovi raznih kriterija: rasnih, etničkih, nacionalnih, vjerskih, spolnih.
Postoje dva glavna oblika segregacije:
- stvarna (de facto) segregacija
- pravna segregacija
Pravna segregacija
Pravna segregacija je ona segregacija koja je ugrađena u ustavnopravni poredak ojačana kaznenim mjerama, a sprovode je društvene institucije, uključujući i škole.
Stvarna segregacija
Stvarna segregacija je ona segregacija koju susrećemo svakodnevno u našim životima, a predstavlja izraz nesnošljivosti između ljudi, a koja se najčešće temelji na predrasudama.
Važniji događaji vezani uz ukidanje segregacije
- 1948., predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Harry Truman naredio je desegregaciju vojske Sjedinjenih američkih država;
- 17. svibnja 1954. godine, Vrhovni sud Sjedinjenih Država donio je odluku kojom je rasna segregacija u državnim školama proglašena neustavnom.