<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Zvrk</id>
	<title>Zvrk - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Zvrk"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zvrk&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T18:23:48Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zvrk&amp;diff=234713&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zvrk&amp;diff=234713&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-18T02:02:41Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Zvrk&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Фурфалка з ґудзику.jpg|mini|desno|250px|Tradicionalni zvrk s [[dugme]]tom iz [[Ukrajina|Ukrajine]] koji stvara [[zvuk]] dok se dugme okreće.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Whirligig.jpg|mini|desno|250px|Zvrk se koristi i u [[Kinetička umjetnost|kinetičkoj umjetnosti]] ([[O&amp;#039;Fallon (Illinois)]], SAD).]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Centrale-intertielle missile S3 Musee du Bourget P1010652.JPG|mini|desno|250px|Izgled jednog inercijskog navigacijskog sustava na francuskom [[Interkontinentalni balistički projektili|balističkom projektilu]] IRBM S3.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Zvrk&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;čigra&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, u [[fizika|fizici]], je svako [[Tijelo (fizika)|tijelo]] određene [[masa|mase]] koje se vrti oko svoje osi te zbog [[moment tromosti|momenta tromosti ili inercije]] tu [[vrtnja|vrtnju]] (rotaciju) održava. Svojstvo održavanja vrtnje ima široku primjenu, od dječjih [[Igračka|igračaka]] do raznovrsnih [[tehnologija|tehnoloških]] uređaja. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;zvrk&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67586] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Žiroskop ==&lt;br /&gt;
{{Glavni|Žiroskop}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Žiroskop&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;giroskop&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[Starogrčki jezik|grč]]. &amp;#039;&amp;#039;γῦρος&amp;#039;&amp;#039;: krug ili &amp;#039;&amp;#039;γυρός&amp;#039;&amp;#039;: okrugao, zaobljen) je [[mjerni instrument]] kojemu je glavni dio zvrk. Zvrk su poznavali već [[Tehnologija drevne Kine|stari Kinezi]]. [[Matematika|Matematičke]] osnove teorije zvrka dao je prvi [[Leonhard Euler]] 1765. [[Léon Foucault]] konstruirao je 1851. spravu koja mu je služila za prikazivanje činjenice da [[Zemlja]] djeluje kao zvrk, i nazvao je žiroskopom. Žiroskopi koji se upotrebljavaju u različitim uređajima imaju zvrk što rotira velikom [[brzina|brzinom]], katkad i više od 20 000 [[Broj okretaja|o/min]]; za pogon najčešće služe asinkroni [[elektromotor]]i kojima je [[Rotor (elektrotehnika)|rotor]] dio zvrka, a katkad se zvrk pogoni i [[Pneumatika|pneumatički]]. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;giroskop (žiroskop)&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=22090] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Inercijski navigacijski sustav ==&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Inercijski navigacijski sustav&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[elektronika|elektronski]] [[Navigacija|navigacijski sustav]] koji neprekidnim praćenjem promjena brzine [[Brod|plovila]] ili [[Zrakoplov|letjelice]] proračunava podatke o prevaljenome putu, što mu omogućuje i određivanje njihova trenutačnoga položaja. Osnovu sustava čine [[Akcelerometar|akcelerometri]], to jest osjetnici ([[senzori]]) kojima se mjere sve promjene brzine ([[ubrzanje]]). Sustav najčešće ima 3 akcelerometra, po jedan za svaku komponentu smjera kretanja. Određivanje [[Orijentacija|orijentacije]] akcelerometara u smjerovima sjever–jug i istok–zapad omogućuju najčešće 3 žiroskopa priključena na sustav. Iz prikupljenih podataka o ubrzanjima, [[računalo]] [[Integral|integracijom]] najprije računa trenutačnu [[brzina|brzinu]] i smjer kretanja, a zatim ponovnom integracijom određuje i trenutačni položaj. Prednost je inercijskoga navigacijskoga sustava što se njime omogućuje potpuno autonomna navigacija, bez potrebe dodira s okolinom. No načelo rada sustava čini ga iznimno osjetljivim na pogrješke mjerenja osjetnika, koji zato moraju biti velike točnosti. Inercijski navigacijski sustav najčešće se primjenjuje za navigaciju [[podmornica]], vođenih [[raketa]], [[svemirske letjelice|svemirskih letjelica]] i slično. Taj je sustav omogućio [[Nautilus (podmornica)|američkoj podmornici &amp;#039;&amp;#039;Nautilus&amp;#039;]]&amp;#039; prolaz ispod ledene kape [[Polovi sjeverne polutke|sjevernoga pola]] (1958.), što mu je ujedno bila i prva primjena. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;inercijski navigacijski sustav&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27371] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Žirokompas ==&lt;br /&gt;
{{Glavni|Žirokompas}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Žirokompas&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je vrsta [[kompas]]a koji zahvaljujući zvrku koji se vrti velikom brzinom trajno zadržava smjer osi vrtnje. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kompas ili busola&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32633] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt; Dinamička svojstva žiroskopa: žiroskopska [[tromost]] ili inercija, [[precesija]], [[nutacija]] i žiroskopski reakcijski moment koriste se za naprave kao što su žirokompas, umjetni ili žirohorizont (kod [[zrakoplov]]a), žiroskopski držač smjera (na [[torpedo|torpedima]] i [[raketa]]ma), žiroskopski stabilizator (protiv ljuljanja [[brod]]ova), žiroautopilot (za vođenje zrakoplova bez sudjelovanja pilota) i slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Izvori==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Klasična mehanika]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Igračke]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>