Suradnik10: Zamjena teksta - '{{srp icon}}' u '{{srp oznaka}}'

2025-06-02T03:18:56Z

Zamjena teksta - '{{srp icon}}' u '{{srp oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 03:18
Redak 81:		Redak 81:

	== Izvor ==		== Izvor ==
	* [https://www.cacakmuzej.org.rs/zaostavstina_kapetana_zvonimira_zvonka_vuckovica.html Zaostavština kapetana Zvonimira-Zvonka Vučkovića (1916-2004) - Narodni muzej u Čačku] {{srp ~~icon~~}}		* [https://www.cacakmuzej.org.rs/zaostavstina_kapetana_zvonimira_zvonka_vuckovica.html Zaostavština kapetana Zvonimira-Zvonka Vučkovića (1916-2004) - Narodni muzej u Čačku] {{srp oznaka}}
	* [http://www.politika.rs/sr/clanak/349240/Hrvat-u-stabu-Draze-Mihailovica Hrvat u štabu Draže Mihailović (Politika, Zoran Radisavljević, 15. 02. 2016.)] {{srp ~~icon~~}}		* [http://www.politika.rs/sr/clanak/349240/Hrvat-u-stabu-Draze-Mihailovica Hrvat u štabu Draže Mihailović (Politika, Zoran Radisavljević, 15. 02. 2016.)] {{srp oznaka}}
	* [http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:593646-Secanja-iz-rata Sećanja iz rata (Večernje novosti, B.Ð. 2.03.2016.)] {{srp ~~icon~~}}		* [http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:593646-Secanja-iz-rata Sećanja iz rata (Večernje novosti, B.Ð. 2.03.2016.)] {{srp oznaka}}
	* [http://www.politika.rs/sr/clanak/411623/Obelezena-74-godisnjica-misije-Halijard Obeležena 74. godišnjica misije "Halijard" (Politika, V.R. 22.09.2018.)] {{srp ~~icon~~}}		* [http://www.politika.rs/sr/clanak/411623/Obelezena-74-godisnjica-misije-Halijard Obeležena 74. godišnjica misije "Halijard" (Politika, V.R. 22.09.2018.)] {{srp oznaka}}
	* [https://demostat.rs/sr/vesti/ekskluziva/vazdusni-most-operacija-halijard/290 Vazdušni most - Operacija Halijard (Demostat, Nemanja Dević, 28.11.2017.)] {{srp ~~icon~~}}		* [https://demostat.rs/sr/vesti/ekskluziva/vazdusni-most-operacija-halijard/290 Vazdušni most - Operacija Halijard (Demostat, Nemanja Dević, 28.11.2017.)] {{srp oznaka}}
	* [http://www.republika.co.rs/374-375/29.html Suočavanje sa nacionalnom dramom: O četnicima i partizanima (Republika, Desimir Tošić, 2006.)] {{srp ~~icon~~}}		* [http://www.republika.co.rs/374-375/29.html Suočavanje sa nacionalnom dramom: O četnicima i partizanima (Republika, Desimir Tošić, 2006.)] {{srp oznaka}}
	*[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/v/vuckovic/zvonimir/ Zvonimir Zvonko Vučković "Feliks"] {{srp ~~icon~~}}		*[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/v/vuckovic/zvonimir/ Zvonimir Zvonko Vučković "Feliks"] {{srp oznaka}}
	* [https://www.blic.rs/kultura/vesti/tvorac-mirka-i-slavka-iz-blizine-popularne-partizanske-strip-junake-stvorio-bivsi/0t0t6qf Tvorac Mirka i Slavka iz blizine - popularne partizanske strip junake stvorio bivši četnik (Blic, Predrag Đukanović, 23.09.2018.)] {{srp ~~icon~~}}		* [https://www.blic.rs/kultura/vesti/tvorac-mirka-i-slavka-iz-blizine-popularne-partizanske-strip-junake-stvorio-bivsi/0t0t6qf Tvorac Mirka i Slavka iz blizine - popularne partizanske strip junake stvorio bivši četnik (Blic, Predrag Đukanović, 23.09.2018.)] {{srp oznaka}}
	*[http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=6240 Moja priča o Zvonku] {{srp ~~icon~~}}		*[http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=6240 Moja priča o Zvonku] {{srp oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T02:52:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Površno prevedeno sa srpskog}}
{{Infokvir vojna osoba
|ime=Zvonimir Vučković
|slika=
|opis=
|datum rođenja=[[6. lipnja]] [[1916.]]
|mjesto rođenja=[[Bijeljina]]
|datum smrti=[[21. prosinca]] [[2004.]]
|mjesto smrti=[[Ojai (Kalifornija)|Ojai]]
|nacionalnost=[[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime=
|nadimak=Feliks
|supruga=
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=
|čin=[[poručnik]]<br>[[vojvoda]]
|ratovi=[[Drugi svjetski rat]]
|bitke=
|vojska={{ZD|K|KJUG}} [[Kraljevska jugoslavenska vojska]]<br>[[Datoteka:Chetniks Flag.svg|23px]] [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četnici]]
|rod=
|jedinice=
|zapovijedao=
|odlikovanja=
}}
'''Zvonimir-Zvonko Vučković''' ([[Bijeljina]], [[BiH]], [[Austro-Ugarska]], [[6. lipnja]] [[1916.]] - [[Ojai (Kalifornija)|Ojai]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[21. prosinca]] [[2004.]]), srpski vojni zapovjednik, hrvatskog podrijetla. Bio je [[poručnik]] u Kraljevoj gardi vojske [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i zapovjednik 1. ravnogorskog korpusa [[Jugoslavenska vojska u otadžbini|Jugoslavenske kraljevske vojske u Otadžbini]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Godine [[1942.]] proglašen je za "''vojvodu takovskog''". Bio je jedan od vodećih osoba pokreta [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]]. Početkom [[1944.]] njemu je bio poveren zadatak da se stara o zaštiti i evakuaciji savezničkih avijatičara oborenih iznad teritorije Jugoslavije. Poslije rata je važio za istaknutog političkog emigranta. Starao se o sigurnosti [[Jugoslavenski demokratski kongres|Jugoslavenskog demokratskog kongresa]] koji je održan u selu Ba siječnja 1944. Zvonimir Vučković je tijekom rata izabrao svoje ratno ime "Feliks", koje je koristio prilikom slanja radio-šifriranih poruka. Prema suvremenicima Zvonko je bio Dražin omiljen časnik a o njegovom značaju svjedoči naziv njegove jedinice kao i zona odgovornosti koju je kontrolirao tijekom cijelog rata i koja se nalazila u središtu pokreta na Ravnoj Gori.

== Životopis ==
Rođen je u tijeku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u [[Bijeljina|Bijeljini]] u [[Hrvati|hrvatskoj]] obitelji od oca Petra Prkića i majke Anke. Otac mu je bio rodom iz [[Vareš]]a, a majka [[Dalmacija|Dalmatinka]] iz [[Makarska|Makarske]]. Oni su se "trbuhom za kruhom" doselili iz škrtih dalmatinskih krajeva u plodnu ravnicu [[Semberija|Semberije]]. Otac mu je ubrzo otvorio knjižaru od koje je cijela obitelj živjela. U braku koji je trajao pet godina, roditelji su mu imali dvoje djece, Zvonimira i njegovu sestru Mirjanu. Otac mu je umro [[1920.]] godine od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Majka Anka je u svojoj dvadeset i četvrtoj godini ostala udovica s dvoje djece i mnogo krupnih dugova koji su se gomilali, kako zbog Petrovog bolovanja tako i zbog knjižare koju je on otvorio u Bijeljini.

U Zvonkovo rodno mjesto krajem [[1921.]] godine stigao je potpukovnik Aleksandar Vučković, na čelu bojne srpske vojske. Upoznao se sa Zvonkovom majkom, sa kojom se poslije i oženio. Zvonkov očuh je bio rodom iz [[Vranje|Vranja]]. Godine [[1923.]] premješten je iz Bijeljine u [[Kotor]], gdje se seli i cijela obitelj. Tu je Zvonko završio osnovnu školu i naučio čitati i pisati. U Kotoru su živjeli pune četiri godine, gdje mu se rodila druga sestra Jelisaveta. Očuh mu je dobio novu dužnost [[1927.]] godine, uspostaviti novu dočasničku školu u mjestu [[Bileća]] u [[Hercegovina|Hercegovini]]. U Bileći mu je umrla mlađa sestra od upale mozga. Majka Anka, koja je bila u poodmakloj trudnoći, teško je podnijela tu vijest ali je na kraju [[1927.]] godine donijela na svijet brata Micka.

Godine [[1930.]] očuh mu je dobio premještaj u [[Zagreb]]. S navršenih petnaest godina Zvonko je primljen u [[Beograd]]u [[1. listopada]] [[1931.]] godine u Vojnu akademiju. [[1. listopada]] [[1936.]] godine završio je s još 251 kadetom 61. klasu Niže škole Vojne akademije. Bili su promovirani u čin potporučnika. Tada mu je usvojena molba da služi u Zagrebu.

U [[Zagreb]]u, gdje su mu živjeli roditelji, raspoređen je u 30. artiljerijsku pukovniju "Kraljević Tomislav", koji se sastojao od četiri baterije od kojih je svaka imala četiri poljska topa. U mirno doba pukovnija je imala oko 600 vojnika i 300 konja. Zvonko je bio određen za vodnika četvrte baterije i glavna dužnost mu je bila učiti regrute gađanju iz topova i jahanju u zaprezi.

Nakon šest godina zapostavljanja, zbog toga što se protivio [[šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjskoj diktaturi]], Zvonkov očuh je položio ispit i promaknut u čin generala i premješten u [[Varaždin]]. Zvonko je u isto vrijeme premješten na dužnost u Vojno-zemljopisni institut u Beogradu. Tu je u sljedećih šest mjeseci, u tvrđavi na [[Kalemegdan]]u, završio topografski tečaj s grupom od trideset mlađih časnika. Nakon tečaja bio je upućen na praktične radove, prvo na sjevernu, a onda na zapadnu granicu zemlje, gdje je jugoslavenska vojska pravila obrambene utvrde. U zoru [[5. rujna]] [[1939.]] godine umro mu je očuh Aleksandar u vojnoj bolnici u [[Petrovaradin]]u.

=== Drugi svjetski rat ===

U rujnu [[1939.]] godine, u isto vrijeme kada mu je umro očuh, [[Hitler]] i [[Staljin]] [[Uzroci Drugog svjetskog rata|napali su Poljsku]] i time izazvali veliki svjetski rat. Zvonko je odmah nakon pokopa, podnio molbu za premještaj u [[Beograd]] i brzo dobio odobrenje na novoodređenu dužnost u konjičku diviziju artiljerijske pukovnije Kraljeve garde. U Kraljevoj gardi bio je nerazdvojan sa svojim klasnim prijateljima sa Vojne akademije Momčilom Smiljanićem i Savom Konavlikom.

=== Trojni savez i bijeg u Grčku ===

Kada je Momčilo saznao [[9. ožujka]] [[1941.]] godine, od svog brata Miloja Smiljanića, koji je bio pomoćnik ministra inozemnih djela Aleksandra Cincar-Markovića, da [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]] namjerava pristupiti [[Trojni savez|Trojnom savezu]] i da nema druge alternative, časnici Kraljeve garde Momčilo, Zvonko i Sava kao protivnici proosovinske politike, su isplanirali bijeg u Grčku sa željom da se prijave u grčku vojsku kao dobrovoljci i bore protiv fašističke Italije.

Poručnik Vučković je sa svoja dva prijatelja prešao ilegalno jugoslavensko-grčku granicu [[15. ožujka]] [[1941.]] godine. Nakon toga, krenuli su u pravcu grčke karaule. Grčki stražari su ih primijetili, obavijestili su svoje nadređene o dolasku jugoslavenskih časnika. Kasnije je stigao grčki obavještajni časnik koji ih je doveo u stožer Druge armije u [[Solun]]u. U Solunu su ostali četiri dana, nakon čega su se uputili u [[Atena (grad)|Atenu]] u grčku Vrhovno zapovjedništvo, gdje su odmah po dolasku podnijeli molbu za pristup u dobrovoljce.

[[25. ožujka]] [[1941.]] godine Jugoslavija je pristupila Trojnom savezu. Međutim, poslije dva dana, grupa jugoslavenskih časnika izvela je vojni udar, zbacila Vladu i dovela maloljetnog kralja [[Petar II. Karađorđević|Petra II.]] na vlast. Zbog novonastale situacije, Vučković je sa svoja dva druga napustio Atenu i krenuo za [[Beograd]] [[4. travnja]].

=== Travanjski rat ===

[[6. travnja]] [[1941.]], [[Hitler]] je napao Jugoslaviju i [[Grčka|Grčku]]. U Beograd su stigli poslije bombardiranja i zatekli su razrušen grad. Vučković se pridružio svojoj postrojbi u Južnom [[Banat]]u, čiji je ratni raspored bio petnaestak kilometara udaljen od [[Pančevo|Pančeva]], oko sela Vojlovica. Banatska kampanja trajala je tri dana, poslije čega su dobili naređenje da se povuku na desnu obalu [[Dunav]]a.

=== Ravna Gora ===

Poručnik Vučković izbjegao je poslije neuspjelog rata zarobljeništvo. U Beogradu [[23. lipnja]] [[1941.]] godine tajno je saznao od svog prijatelja Vladimira Nikolića da preko ilegalnog Zapovjedništva Beograda ima vezu s Mihailovićevim stožerom. Nikolić je obavijestio Zvonka da se pokret otpora počeo organizirati početkom svibnja negdje na prostoru između Rudnika i Suvobora. Grupa časnika, dočasnika i vojnika Jugoslavenske vojske, među kojima je generalstožerni pukovnik [[Dragoljub Mihailović]] bio najstariji po činu, odbila je priznati kapitulaciju i prebacila se s planina Istočne [[Bosna|Bosne]], preko [[Drina|Drine]] u Zapadnu Srbiju, s namjerom kako bi produžili otpor. Vučković je bio zatražio od Nikolića da mu da odmah vezu s Mihailovićem kako bi krenuo u šumu da se bori protiv okupatora. Primivši instrukcije, Vučković je tajnim kanalima stigao na Ravnu Goru [[27. lipnja]] [[1941.]] godine i stavio se na raspolaganje pukovniku Dragoljubu Mihailoviću.

=== Takovski odred ===

Početkom [[rujan|rujna]] 1941. godine, Draža je izdao naređenje poručniku Vučkoviću da u Takovskom kotaru obrazuje jedan samostalan odred. Vučković se s deset boraca uputio u pravcu Takovskog kotara, koji je tada imao šesnaest općina, a svaka općina po dva-tri sela. Zvonko je za šesnaest dana uspješno izvršio regrutiranje dobrovoljaca u selima Brajići, Teočin, Brezna, Pranjani, Brusnica, Grabovci, Lunjevici, Jablanica itd. Po uspješno obavljenom poslu Zvonko je svoj novi odred od oko 150 boraca priveo zapovjedniku Draži na pregled u selu Brajići. Kao dragovoljac u Zvonkov odred je tada pristupio [[Desimir Žižović Buin]], autor prvog domaćeg poslijeratnog visokotiražnog [[strip]]a [[Mirko i Slavko]] (1958-1979), koji je otvorio vrata zapadnoj strip kulturi u Jugoslaviji kao što su stripovi [[Zagor]] (1968), [[Veliki Blek]] (1978) itd.

=== Treći srpski ustanak ===

Krajem rujna 1941. godine poručnik Vučković je saznao kako [[NOV i POJ|partizani]], u potaji od četnika pripremaju napasti [[Gornji Milanovac]]. Međutim, Vučković je partizane na sastanku u selu Lunjevici uspio nagovoriti na zajedničku četniko-partizansku akciju protiv Nijemaca. Početak napada na Gornji Milanovac određen je [[28. rujna]] [[1941.]] za tri sata ujutro. Zvonkov takovski četnički odred uspješno je likvidirao njemačko stražarsko uporište u kavani na rubu grada i tom prilikom zarobili su dvanaestoricu Nijemaca. Ali partizanska glavnina nije imala sreće, Nijemci iz škole primijetili su partizane kako se brisanim prostorom približavaju prema utvrđenoj školi. Zasuli su ih vatrom i prikovali za zemlju. Četnici su im pritekli u pomoć otvarajući paljbu na Nijemce. Poslije određenog vremena, poručnik Vučković je ponudio opkoljenim Nijemcima da se predaju, što su oni i prihvatili. Zvonko je sa svojim četnicima zarobio stotinjak Nijemaca, koje je kasnije doveo na [[Ravna Gora|Ravnu Goru]].

Na Zvonkovoj teritoriji, u selu Brajići, održan je poslednji sastanak između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]] 27. listopada 1941. godine. Sukobi između četnika i partizana naglo su učestali krajem [[listopad]]a 1941. godine. Kada je [[Studeni|studenog]] [[1941.]] izbio građanski rat između Mihailovićevih jedinica i partizana, Vučković je razočaran razvojem u pokretu otpora napustio zapovjedništvo, ali je 1. prosinca preuzeo zapovjedništvo svog odreda, jer je uvidio da glavnu krivnju za izbijanje ovih borba nosi [[Komunistička partija Jugoslavije]].

=== Dražin pratitelj ===

Vučković se tijekom zime 1941./42. godine u svojoj zoni odgovornosti u takovskom kraju, skrbio o sigurnosti Dragoljuba Mihailovića, štiteći ga od njemačkih potjera. U proljeće 1942. godine Zvonko ispraća komandanta iz Dragačeva u [[Italija|italijansku]] okupacionu zonu u [[Crna Gora|Crnu Goru]] gdje je usput obilazio četničke odrede u [[Sandžak]]u i Istočnoj [[Hercegovina|Hercegovini]]. Ponovo će se sresti u Dragačevu godinu dana kasnije nakon [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] i [[Bitka na Sutjesci|Operacije Schwarz]] srijedinom 1943. godine.

=== Prvi ravnogorski korpus ===
Prilikom reorganiziranja [[Jugoslavenska vojska u otadžbini|Jugoslavenske vojske u Otadžbini]], u jesen [[1942.]] Zvonimir Vučković je promaknut u čin kapetana i postavljen za zapovjednika "Prvog ravnogorskog korpusa", te odlikovan "[[Kraljevski orden Karađorđeve zvijezde|Karađorđevom zvezdom sa mačevima]]". Zvonko je pored [[Takovo|Takova]] i Dragačeva pod svoju operativnu nadležnost dobio još Požeški i Trnavski kotar.

=== Iseljeništvo ===
Poslije rata, Vučković se prebacio u [[Francuska|Francusku]] i potom u [[SAD]], gdje je radio kao inženjer u metalnoj industriji. Između [[1952.]] i [[1956.]] bio je član uređivačkog odbora "''Demokratske misli''", na čijem je čelu bio [[Adam Pribićević]] ([[1880.]] – [[1957.]]). Surađivao je i u "''Glasu kanadskih Srba''" i u "''Našoj reči''" Desimira Tošića. Od godine [[1966.]] Vučković je biran za člana Glavnog odbora saveza Oslobođenje.

Vučkovićeva prva knjiga "''Sećanja iz rata''" dobila je, od strane Udruženja srpskih pisaca i umjetnika u [[London]]u, nagradu [[Slobodan Jovanović]] kao najbolja knjiga objavljena u [[1977.]] godini. Vučković je [[1980.]] godine objavio drugu knjigu "''Od otpora do građanskog rata''". Preminuo je na dan kada je Skupština Srbije usvojila zakon o izjednačavanju prava partizana i ravnogorskog pokreta [[21. prosinca]] [[2004.]]

== Izvor ==
* [https://www.cacakmuzej.org.rs/zaostavstina_kapetana_zvonimira_zvonka_vuckovica.html Zaostavština kapetana Zvonimira-Zvonka Vučkovića (1916-2004) - Narodni muzej u Čačku] {{srp icon}}
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/349240/Hrvat-u-stabu-Draze-Mihailovica Hrvat u štabu Draže Mihailović (Politika, Zoran Radisavljević, 15. 02. 2016.)] {{srp icon}}
* [http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:593646-Secanja-iz-rata Sećanja iz rata (Večernje novosti, B.Ð. 2.03.2016.)] {{srp icon}}
* [http://www.politika.rs/sr/clanak/411623/Obelezena-74-godisnjica-misije-Halijard Obeležena 74. godišnjica misije "Halijard" (Politika, V.R. 22.09.2018.)] {{srp icon}}
* [https://demostat.rs/sr/vesti/ekskluziva/vazdusni-most-operacija-halijard/290 Vazdušni most - Operacija Halijard (Demostat, Nemanja Dević, 28.11.2017.)] {{srp icon}}
* [http://www.republika.co.rs/374-375/29.html Suočavanje sa nacionalnom dramom: O četnicima i partizanima (Republika, Desimir Tošić, 2006.)] {{srp icon}}
*[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/v/vuckovic/zvonimir/ Zvonimir Zvonko Vučković "Feliks"] {{srp icon}}
* [https://www.blic.rs/kultura/vesti/tvorac-mirka-i-slavka-iz-blizine-popularne-partizanske-strip-junake-stvorio-bivsi/0t0t6qf Tvorac Mirka i Slavka iz blizine - popularne partizanske strip junake stvorio bivši četnik (Blic, Predrag Đukanović, 23.09.2018.)] {{srp icon}}
*[http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=6240 Moja priča o Zvonku] {{srp icon}}

{{GLAVNIRASPORED:Vučković, Zvonimir-Zvonko}}

[[Kategorija:Časnici Vojske Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Jugoslavenski vojni zapovjednici u Travanjskom ratu]]
[[Kategorija:Četnički vojni zapovjednici u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Bijeljina]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]

Zvonimir Vučković - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{srp icon}}' u '{{srp oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica