WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T10:17:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Glazbenik
| Ime = Zvonimir Krkljuš
| Img =
| Img_capt =
| Img_size =
| Landscape =
| Background = solo_izvođač
| Rodno_ime = Zvonimir Krkljuš
| Pseudonim =
| Rođenje = [[24. svibnja]] [[1921.]]<ref name="matica">[http://www.matica.hr/Vijenac/Vij202.nsf/AllWebDocs/Velikan matica.hr]</ref>
| Mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| Smrt = [[29. listopada]] [[2001.]]
| Prebivalište =
| Instrument =
| Žanr =
| Zanimanje = [[pjevač]], [[skladatelj]]
| Djelatno_razdoblje = [[1945.]] – [[1975.]]
| Producentska_kuća = [[Jugoton]]
| Angažman =
| URL =
| nagrade =
| Značajni instrumenti =
}}
'''Zvonimir Krkljuš''' ([[Zagreb]], [[24. svibnja]] [[1921.]]<ref name="matica" /> - [[Berlin]], [[29. listopada]] [[2001.]]<ref name ="krkljus">[http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C11%5C07%5C15A15.PDF ODLAZI AUTOR »PJESME ZAGREBU sa portala www.vjesnik, pristupljeno 2. rujna .2010.]</ref>) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Pjevač|pjevač]] i [[skladatelj]] zabavnih melodija, uz [[Ivo Robić|Ivu Robića]] najpopularniji pjevač [[1950-ih]].
U Rijeci je Krkljuš od 1951. do 1958. bio pojam u zabavnoj glazbi.<ref name="e-monografija1964">(autor nije naveden): [http://monografija.melody.hr/monography/1964 ''e-monografija - Melodije Istre i Kvarnera (1964 - do danas)''] ''1964.'', Dizajn i izrada: Prospekt d.o.o. / Powered by: Limes. Pristupljeno 21. srpnja 2017.)</ref>

Kao skladatelj ostat će zapamćen kao autor prvih domaćih uspješnica ''Pjesma Zagrebu'' i ''Serenada Opatiji''.
== Životopis==

Zvonimir Krkljuš rođen je u dobro stojećoj zagrebačkoj građanskoj obitelji, otac mu je bio trgovac, a majka rođena [[Nijemci u Hrvatskoj|Njemica]] Maria Ferderber von Tannenberg bila je u mladosti glumica i pjevačica<ref name ="krkljus"/>. Zvonimir je pod utjecajem majke - zavolio glazbu, te je u gimnaziji učio operno pjevanje. Za [[Drugi svjetski rat|rat]] je bio premlad - tako da ga je bezbolno preživio, snimajući amaterske [[film]]ove s društvom svojih vršnjaka, - preko filma upoznao je tada mladog [[Miljenko Prohaska|Miljenka Prohasku]] koji je već tada vodio svoj orkestar, i počeo ulaziti u svijet glazbe.
Nakon rata, već [[1945.]] Zvonimir Krkljuš počeo je pjevati na [[Hrvatska radiotelevizija|Radio Zagrebu]], nastupajući uživo uz orkestar [[Žarko Černjul|Žarka Černjula]], sastav [[Kalman Koči|Kalmana Kočija]] i Big band [[Miroslav Killer|Miroslava Killera]]. Krkljuš je uz [[Ivo Robić|Ivu Robića]] i [[Rajka Vali|Rajku Vali]] bio gotovo jedini pjevač zabavne glazbe kojeg se moglo čuti. Navečer je uz Ivu Robića nastupao u zagrebačkom ''Grill Roomu'' (podrum Gradske kavane). Već tada je skladao šlager Hvala ti (1945.) kojeg je najvjerojatnije oko [[1946.]] snimio kao svoju prvu singl ploču (od šelaka) za ondašnji [[Elektroton]] (iz njega je nastao Jugoton), to je bila njegova prva uspješnica. Nakon nje skladao je [[1949.]] svoj vjerojatno najveći hit - ''Pjesma Zagrebu''.

Ljeto [[1949.]] godine, proveo je u [[Dubrovnik]]u, kao spiker Radio Dubrovnika, a uvečer je zabavljao goste Gradske kavane kao pjevač.

Zbog zdravstvenih problema (bronhitis), se početkom [[1950.]] preselio u [[Rijeka|Rijeku]], gdje je dobio angažman kao glumac i pjevač u [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Riječkom kazalištu Ivana pl. Zajca]]. Riječko razdoblje života je za Zvonimira Krkljuša u glazbenom pogledu bilo je najplodonosnije. Rijeka je [[1950-ih]] bila puno otvoreniji grad od većine ostalih gradova u unutrašnjosti, Krkljuš je u Rijeci našao i vrlo dobre suradnike u tadašnjem uredniku [[HR Rijeka|Radio Rijeke]] Mariju Kinelu i pijanistu Aleksandru Aci Petroviću i njegovu orkestru. U Rijeci je [[1951.]] skladao svoju veliku uspješnicu ''Serenadu Opatiji'', koja je kasnije postala poznata u izvedbi [[Ivo Robić|Ive Robića]]. Za Radio Rijeku snimio je brojne pjesme, koje je kasnije [[Jugoton]] snimio na ploče; prva u tom nizu bila je [[1955.]] - ''Lili (prepjev hita Hi Lili hi Lili, hi lo), naslovna pjesma Bronisława Kapera za tada popularni film Lili, [[1956.]] god. slijedio je ponovno prepjev [[SAD|američkog]] filmskog hita ''Arrivederci Roma'' [[Mario Lanza|Maria Lanze]] - ''Još jednom dovidjenja''.
Neke od njegovih pjesama iz toga doba, koje je uglavnom skladao Kinel, postale su pravi evergreeni hrvatske glazbe; ''Bijela lađa plovi morem'', ''Valcer o Kostreni'' (s riječankom Radojkom Delić), ''[[Kaži zašto me ostavi (pjesma)|Kaži zašto me ostavi]]'' (N. Gounaris - N. Avtovski - D. Ristić - A. Petrović), ''Jedna noć u Kostreni'', ''Ja pjevam tebi svake noći''.

Zvonimir Krkljuš bio je nemirni duh, i nije ga držalo mjesto - a nije bio ni zadovoljan prihodima od glazbe, - tako se sve više okretao drugim poslovima - poput organizacije zabavnih priredaba (organizirao je prve izbore za Miss po Jadranu), konferansi, a odlazio je i na dugotrajna krstarenja, - gdje je radio kao zabavljač gostiju, - i tako je polako počeo napuštati glazbu. Novi posao pronašao je [[1958.]] godine u Jugotonu gdje je radio kao urednik u redakciji književno-glazbenih izdanja.

Nakon demokratizacije zemlje poslije [[Privredna reforma 1964.|Privredne reforme 1964./1965.]], - Krkljuš je [[1972.]] godine otišao je u [[Zapadna Njemačka|Njemačku]] na rad poput mnogih drugih. Nastanio se u [[Berlin]]u, i zaposlio kao upravitelj doma za radnike. Pored toga, bavio se i novinarstvom, kao autor i voditelj emisija za jugoslavenske gastarbeitere koje su tad emitirale brojne njemačke radio stanice, i kao vanjski suradnik zagrebačkog [[Vjesnik]]a - u kojem je izvještavao o životu naših ljudi u Njemačkoj.

Posljednja skladba koju je napisao bila je ''Na kraju balade'' [[1975.]] godine.

Zvonimir Krkljuš dvaput se ženio, a od [[1985.]] godine bio je udovac. Krkljuš se pred kraj svog života posvetio pisanju svojih uspomena, napisao je knjigu od čak 600 stranica, koja je zasada ostala samo u rukopisu.

Nakon kratke i teške bolesti Krkljuš je umro u [[Berlin]]u u 81. godini [[29. listopada]] [[2001.]], pokopan je na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]<ref name ="krkljus"/> [[7. studenog]] iste godine.

== Diskografija ==
Zvonimir Krkljuš snimio je više od pedeset ploča za svojeg djelatnog razdoblja [[1945.]] – [[1975.]] za [[Jugoton]].<br>
''Nepotpuna lista najpoznatijih pjesama u izvedbi Zvonimira Krkljuša:''
*''Hvala ti'', 1945. ili 1946., Elektroton, Zagreb
*''Pjesma Zagrebu'', 1949.
*Serenada Opatiji'', 1951.
*''Lily'' / Hi Lili hi Lili, hi lo (u duetu s Radojkom Delić) 1955, Jugoton, C-6402
*''Jedna noć u Kostreni'' (u duetu s Radojkom Delić)
*''Nemirna ljubav'' (u duetu s Radojkom Delić)
*''Vaya con Dios'' (u duetu s opernom pjevačicom Mirjanom Dančuo)
*''Bijeli jorgovan'' (u duetu s Gitom Šerman)
*''Ploveće kazalište'' (u duetu s Gitom Šerman)
*''Pepita de Moallorca'' (u duetu s Beti Jurković)
*''Kaži zašto me ostavi''
*''Ramona''
*''Nena''
*''Sve više''
*''Tebi za vjenčanje''
*''Ti koja dolaziš svakog jutra''
*''Ruže za rođendan'' (Ruže za rođendan, Tebe Nema , Nakon mnogih godina, Zagrebačke priče) 1970, Jugoton, EPY 4332 <ref >[http://www.discogs.com/search?type=all&q=Zvonimir+Krklju%C5%A1&corrected=1 O EP-u Ruže za rođendan sa portala discogs.com, pristupljeno 1. rujna .2010.]</ref>
*''Štefek i Bara'' (za Festival kajkavske popevke, Krapina)
*''Na kraju balade'', 1975.

Croatia Records je 2001. izdao trostruki CD: Prozor u pedesete: Zaboravljene zvijezde; Zvonimir Krkljuš, Rajka Vali i Bruno Petrali pjevaju vam svoje uspjehe. <ref >[http://www.matica.hr/vijenac/vij204.nsf/AllWebDocs/Ispravljenanepravda Ispravljena nepravda, na portalu Matica hr., pristupljeno 1. rujna .2010.]</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.barikada.com/vremeplov/kao_nekad_u_8/2004-08-31_krkljus_zvonimir_-_biografija.php Biografija Zvonimira Krkljuša sa portala barikada.com]
* [http://muzej-rijeka.hr/carobna-igla/predmeti/zvonimir-krkljus.htm O Zvonimiru Krkljušu na portalu Muzej Rijeka]
* [http://www.youtube.com/watch?v=7yHTt-JlePs Zvonimir Krkljuš izvodi - Još jednom doviđenja (Arrivederci Roma).mpeg]
* [http://www.youtube.com/watch?v=nRMeWAOhYMY&feature=related Zvonimir Krkljuš izvodi - Lili (Hi Lili Hi Lo)]
* [http://archive.is/mnmER Zvonimir Krkljuš: Pjesma Zagrebu], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 202, 29. studenoga 2001.

{{GLAVNIRASPORED:Krkljuš, Zvonimir}}
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]

Zvonimir Krkljuš - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica