Zrenjanin - Povijest promjena

Suradnik10: /* Povijest */

2026-02-27T02:59:55Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 27. veljača 2026. u 02:59
Redak 156:		Redak 156:
	Od raspada Jugoslavije Zrenjanin je kao cijela Vojvodina osjetio pogubne posljedice centralizacije Srbije. Gospodarski sustav se urušio tijekom nesretnih devedesetih godina, zbog rata, sankcija, izgubljenih tržišta. Loše privatizacije još su više opustošile vojvođansko i zrenjaninsko gospodarstvo. Vojvođansko gospodarstvo, nekad moćno, u 21. stoljeću je skromnih rezultata, s prepolovljenim brojem radnika. Grad Zrenjanin nije ostao izoliran. Posljedice ekonomskog kraha samljele su i njega. Broj uništenih poduzeća raste. Filijala za zapošljavanje prepuna je mnoštvom radnika koji očajnički traže posao nadajući se zaradi manjoj od mizernih dvjesta eura. Stroga centralizacija sustava u Srbiji osobito je oslabila potencijale gradova u Vojvodini, ali i drugim krajevima Srbije, jer se državna vlast ponaša kao da svi problemi pogađaju samo Beograd. Zrenjanin vidljivo siromaši na svakom koraku, a prosječne zarade pokazuju katastrofalnu sliku pada ovog grada. Od grada koji je 1989. bio na vrhu liste u bogatoj SFRJ, 2014. je po prosječnim zaradama 8% ispod prosjeka siromašne Srbije. Dok je 1989. prosječna plaća u Zrenjaninu bila 20% veća od one u Beogradu, 2014. je beogradska plaća 35% viša od zrenjaninske.<ref>[http://www.autonomija.info/aleksandar-marton-beograd-na-vodi-zrenjanin-u-pustinji.html Beograd na vodi, Zrenjanin u pustinji, Autonomija, Portal građanske Vojvodine], autor pokrajinski poslanik LSV [[Aleksandar Marton]], 23. siječnja 2014.</ref>		Od raspada Jugoslavije Zrenjanin je kao cijela Vojvodina osjetio pogubne posljedice centralizacije Srbije. Gospodarski sustav se urušio tijekom nesretnih devedesetih godina, zbog rata, sankcija, izgubljenih tržišta. Loše privatizacije još su više opustošile vojvođansko i zrenjaninsko gospodarstvo. Vojvođansko gospodarstvo, nekad moćno, u 21. stoljeću je skromnih rezultata, s prepolovljenim brojem radnika. Grad Zrenjanin nije ostao izoliran. Posljedice ekonomskog kraha samljele su i njega. Broj uništenih poduzeća raste. Filijala za zapošljavanje prepuna je mnoštvom radnika koji očajnički traže posao nadajući se zaradi manjoj od mizernih dvjesta eura. Stroga centralizacija sustava u Srbiji osobito je oslabila potencijale gradova u Vojvodini, ali i drugim krajevima Srbije, jer se državna vlast ponaša kao da svi problemi pogađaju samo Beograd. Zrenjanin vidljivo siromaši na svakom koraku, a prosječne zarade pokazuju katastrofalnu sliku pada ovog grada. Od grada koji je 1989. bio na vrhu liste u bogatoj SFRJ, 2014. je po prosječnim zaradama 8% ispod prosjeka siromašne Srbije. Dok je 1989. prosječna plaća u Zrenjaninu bila 20% veća od one u Beogradu, 2014. je beogradska plaća 35% viša od zrenjaninske.<ref>[http://www.autonomija.info/aleksandar-marton-beograd-na-vodi-zrenjanin-u-pustinji.html Beograd na vodi, Zrenjanin u pustinji, Autonomija, Portal građanske Vojvodine], autor pokrajinski poslanik LSV [[Aleksandar Marton]], 23. siječnja 2014.</ref>

	[[31. kolovoza]] [[2003.]] godine, Zrenjanin je pogodilo strahovito i nezapamćeno nevrijeme koje je nanijelo ogromnu materijalnu štetu. Od 2003. voda iz vodovoda u Zrenjaninu nije ispravna za piće zbog povećane količine arsena. Prema medijskim izvješćima, do 2011. godine nije napravljeno ni jedno istraživanje o tome koliko zatrovana zrenjaninska voda utječe na zdravlje ljudi, premda ju koristi svakodnevno oko tri četvrtine stanovnika grada. <ref>(srp.) [http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/56/~~%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0~~+~~%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%81~~/972714/~~%D0%97%D1%80%D0%B5%D1%9A%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD%D1%86%D0%B8~~+~~%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BC~~+~~%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0~~+~~%D0%BF%D0%B8%D1%98%D1%83~~+~~%D0%B7%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D1%83~~+~~%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D1%83~~.html Radio-televizija Srbije] ''Зрењанинци осам година пију затровану воду'', 16. listopada 2011. (pristupljeno 5. svibnja 2013.)</ref>		[[31. kolovoza]] [[2003.]] godine, Zrenjanin je pogodilo strahovito i nezapamćeno nevrijeme koje je nanijelo ogromnu materijalnu štetu. Od 2003. voda iz vodovoda u Zrenjaninu nije ispravna za piće zbog povećane količine arsena. Prema medijskim izvješćima, do 2011. godine nije napravljeno ni jedno istraživanje o tome koliko zatrovana zrenjaninska voda utječe na zdravlje ljudi, premda ju koristi svakodnevno oko tri četvrtine stanovnika grada. <ref>(srp.) [http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/56/Србија+данас/972714/Зрењанинци+осам+година+пију+затровану+воду.html Radio-televizija Srbije] ''Зрењанинци осам година пију затровану воду'', 16. listopada 2011. (pristupljeno 5. svibnja 2013.)</ref>

	Travnja 2013. osnovana je prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu. Nakon dvije godine priprema i dogovora na razini stranke, osnovana je mjesna organizacija [[DSHV]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A11189/Prva-organizacija--s-hrvatskim-predznakom-u-Banatu/ Prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu _ Arhiv tekstova _ Hrvatska Riječ] ''Osnovana Mjesna organizacija DSHV-a u Zrenjaninu'', 19. travnja 2013. (pristupljeno 7. travnja 2013.)</ref> 4. studenoga iste godine osnovana je mjesna [[HKU Antun Gustav Matoš, Zrenjanin\|kulturna udruga]] Hrvata. <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/lista-udruga/56-banat/2978-hrvatsko-kulturno-udruzenje-antun-gustav-matos-zrenjanin Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Hrvatsko kulturno udruženje „Antun Gustav Matoš“ – Zrenjanin'', 1. prosinca 2015. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)</ref>		Travnja 2013. osnovana je prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu. Nakon dvije godine priprema i dogovora na razini stranke, osnovana je mjesna organizacija [[DSHV]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A11189/Prva-organizacija--s-hrvatskim-predznakom-u-Banatu/ Prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu _ Arhiv tekstova _ Hrvatska Riječ] ''Osnovana Mjesna organizacija DSHV-a u Zrenjaninu'', 19. travnja 2013. (pristupljeno 7. travnja 2013.)</ref> 4. studenoga iste godine osnovana je mjesna [[HKU Antun Gustav Matoš, Zrenjanin\|kulturna udruga]] Hrvata. <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/lista-udruga/56-banat/2978-hrvatsko-kulturno-udruzenje-antun-gustav-matos-zrenjanin Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Hrvatsko kulturno udruženje „Antun Gustav Matoš“ – Zrenjanin'', 1. prosinca 2015. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)</ref> Osnivač je Aleksandar Lakatuš (1974.).<ref>(srp.) Dalibor Mergel: [https://listzrenjanin.com/aleksandar-lakatus-osnivac-i-predsjednik-hrvatskog-kulturnog-udruzenja-antun-gustav-matos/ '' ALEKSANDAR LAKATUŠ, OSNIVAČ I PREDSJEDNIK Hrvatskog kulturnog udruženja „ANTUN GUSTAV MATOŠ” '']. List Zrenjanin. 4. listopada 2019. Pristupljeno 20. svibnja 2023.</ref> Voditelj je Goran Kaurić.<ref>[https://web.archive.org/web/20220405041806/http://www.zkvh.org.rs/index.php/lista-udruga/56-banat/4244-udruga-banatskih-hrvata-zrenjanin ''
	Osnivač je Aleksandar Lakatuš (1974.).<ref>(srp.) Dalibor Mergel: [https://listzrenjanin.com/aleksandar-lakatus-osnivac-i-predsjednik-hrvatskog-kulturnog-udruzenja-antun-gustav-matos/ '' ALEKSANDAR LAKATUŠ, OSNIVAČ I PREDSJEDNIK Hrvatskog kulturnog udruženja „ANTUN GUSTAV MATOŠ” '']. List Zrenjanin. 4. listopada 2019. Pristupljeno 20. svibnja 2023.</ref>		Lista udruga. Udruga banatskih Hrvata - Zrenjanin '']. ZKVH. 27. srpnja 2017. 5. travnja 2022. Pristupljeno 27. veljače 2026.</ref> Lakatuš je predsjednik druge udruge banatskih Hrvata, ''Hrvatsko kulturno udruženje „Antun Gustav Matoš“ – Zrenjanin''.<ref>[https://web.archive.org/web/20220401045729/http://www.zkvh.org.rs/index.php/lista-udruga/56-banat/2978-hrvatsko-kulturno-udruzenje-antun-gustav-matos-zrenjanin ''Lista udruga. Hrvatsko kulturno udruženje „Antun Gustav Matoš“ – Zrenjanin '']. ZKVH. 1. prosinca 2015. Arhivirano 1. travnja 2022. Pristupljeno 27. veljače 2026.</ref>

	== Općina Zrenjanin ==		== Općina Zrenjanin ==

Suradnik10: /* Kultura */

2026-02-21T01:02:48Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 21. veljača 2026. u 01:02
Redak 259:		Redak 259:
	== Kultura ==		== Kultura ==
	[[File:Museo Nacional de Zrenjanin.jpg\|mini\|175px\|Narodni muzej]]		[[File:Museo Nacional de Zrenjanin.jpg\|mini\|175px\|Narodni muzej]]
	U gradu i okolini ima dosta kulturno-povijesnih spomenika i poznatih institucija: narodni muzej, [[Narodno kazalište Toša Jovanović\|kazalište]], povijesni arhiv, biblioteka, likovna ~~kolinija~~ u Ečki s Galerijom, Banatsko udruženje književnika ((http://www.najboljeizbanata.rs/best-from-banat-trg-umetnika.php)) i mnoge škole.		U gradu i okolini ima dosta kulturno-povijesnih spomenika i poznatih institucija: narodni muzej, [[Narodno kazalište Toša Jovanović\|kazalište]], povijesni arhiv, [[Gradska biblioteka Žarko Zrenjanin\|biblioteka]], likovna kolonija u Ečki s Galerijom, [[Banatsko udruženje književnika]] ((http://www.najboljeizbanata.rs/best-from-banat-trg-umetnika.php)) i mnoge škole.

			Gradska knjižnica Žarko Zrenjanin izdaje književni časopis [[Ulaznica (Zrenjanin)\|Ulaznicu]].<ref>Zvonko Sarić: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/345A/trideset-pet-godina-ulaznice/ '' Trideset pet godina Ulaznice'']. Hrvatska riječ, Subotica. 31. siječnja 2003. Pristupljeno 21. veljače 2026.</ref>

	== Mediji ==		== Mediji ==

Suradnik10: /* Kultura */

2026-02-21T00:23:45Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 21. veljača 2026. u 00:23
Redak 260:		Redak 260:
	[[File:Museo Nacional de Zrenjanin.jpg\|mini\|175px\|Narodni muzej]]		[[File:Museo Nacional de Zrenjanin.jpg\|mini\|175px\|Narodni muzej]]
	U gradu i okolini ima dosta kulturno-povijesnih spomenika i poznatih institucija: narodni muzej, [[Narodno kazalište Toša Jovanović\|kazalište]], povijesni arhiv, biblioteka, likovna kolinija u Ečki s Galerijom, Banatsko udruženje književnika ((http://www.najboljeizbanata.rs/best-from-banat-trg-umetnika.php)) i mnoge škole.		U gradu i okolini ima dosta kulturno-povijesnih spomenika i poznatih institucija: narodni muzej, [[Narodno kazalište Toša Jovanović\|kazalište]], povijesni arhiv, biblioteka, likovna kolinija u Ečki s Galerijom, Banatsko udruženje književnika ((http://www.najboljeizbanata.rs/best-from-banat-trg-umetnika.php)) i mnoge škole.

			== Mediji ==
			U Zrenjaninu djeluje medijska kuća [[RTV Santos]], List Zrenjanin, informativni portali ''I love Zrenjanin'' i ''Zrenjaninski'', a u prošlosti listovi na njemačkom [[Gross Betschkereker Wochenblatt ]], [[Verordungsblatt der Volksgruppenführung]], radio na mađarskom Zeppelin (djelovao do 2008.), novine na mađarskom iz Mužlje ''Muzslyai Újság''<ref>Tivadar Borbelj: [https://ilovezrenjanin.com/vesti-zrenjanin/punih-18-godina-izdavanja-muzljanskih-novina/ '' Dve decenije izdavanja Mužljanskih Novina'']. I love Zrenjanin. 31. prosinca 2017. Pristupljeno 21. veljače 2026.</ref> i dr.

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==

Suradnik10: /* Povijest */

2025-08-16T04:20:08Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 16. kolovoz 2025. u 04:20
Redak 154:		Redak 154:
	Zrenjanin se spominje [[1326.]] godine kao selo podignuto na tri otoka rijeke [[Begej]]. Kasnije je bila podignuta i tvrđava, a mjesto su naselili [[Srbi]], [[Nijemci]], [[Rumunji]], [[Talijani]], [[Francuzi]], pa čak i [[Katalonija\|Katalonci]] ("Nova Barcelona"). Veliki Bečkerek, stari naziv mjesta, postao je trgovište [[1769.]] godine. Grad je [[1807.]] doživio katastrofalni požar. Godine 1859. osnovana je kod Melenaca Banja Rusanda. U doba [[Kraljevina Jugoslavija\|Kraljevine Jugoslavije]],[[1935.]]godine, dobiva ime Petrovgrad. U [[NOR\|narodnooslobodilačkom ratu]], iz ovoga kraja je sedam narodnih heroja poginulo u borbi, a oko 10.000 rodoljuba bilo je u logorima i zatvorima - 2.500 ih je strijeljano. Oslobođen je [[2. listopada]] [[1944.]]godine, a [[1946.]] godine dobiva naziv Zrenjanin - po narodnom heroju [[Žarko Zrenjanin\|Žarku Zrenjaninu - Uči]]. Godine 1955. kod Zrenjanina je formiran posebni rezervat prirode [[Carska bara]].		Zrenjanin se spominje [[1326.]] godine kao selo podignuto na tri otoka rijeke [[Begej]]. Kasnije je bila podignuta i tvrđava, a mjesto su naselili [[Srbi]], [[Nijemci]], [[Rumunji]], [[Talijani]], [[Francuzi]], pa čak i [[Katalonija\|Katalonci]] ("Nova Barcelona"). Veliki Bečkerek, stari naziv mjesta, postao je trgovište [[1769.]] godine. Grad je [[1807.]] doživio katastrofalni požar. Godine 1859. osnovana je kod Melenaca Banja Rusanda. U doba [[Kraljevina Jugoslavija\|Kraljevine Jugoslavije]],[[1935.]]godine, dobiva ime Petrovgrad. U [[NOR\|narodnooslobodilačkom ratu]], iz ovoga kraja je sedam narodnih heroja poginulo u borbi, a oko 10.000 rodoljuba bilo je u logorima i zatvorima - 2.500 ih je strijeljano. Oslobođen je [[2. listopada]] [[1944.]]godine, a [[1946.]] godine dobiva naziv Zrenjanin - po narodnom heroju [[Žarko Zrenjanin\|Žarku Zrenjaninu - Uči]]. Godine 1955. kod Zrenjanina je formiran posebni rezervat prirode [[Carska bara]].

	Od raspada Jugoslavije Zrenjanin je kao cijela Vojvodina osjetio pogubne ~~posledice~~ centralizacije Srbije. ~~Privredni sustem~~ se urušio tijekom nesretnih devedesetih godina, zbog rata, sankcija, izgubljenih tržišta. Loše privatizacije još su više opustošile ~~vojvođansku~~ i ~~zrenjaninsku privredu~~. ~~Vojvođanska privreda~~, nekad ~~moćna~~, ~~danas~~ je skromnih rezultata, s prepolovljenim brojem radnika. Grad Zrenjanin nije ostao izoliran. Posljedice ekonomskog kraha samljele su i njega. Broj uništenih poduzeća raste. Filijala za zapošljavanje prepuna je mnoštvom radnika koji očajnički traže posao nadajući se zaradi manjoj od mizernih dvjesta eura. Stroga centralizacija ~~sistema~~ u Srbiji osobito je oslabila potencijale gradova u Vojvodini, ali i drugim krajevima Srbije, jer se državna vlast ponaša kao da svi problemi pogađaju samo Beograd. Zrenjanin vidljivo siromaši na svakom koraku, a prosječne zarade pokazuju katastrofalnu sliku pada ovog grada. Od grada koji je 1989. bio na vrhu liste u bogatoj SFRJ, 2014. je po ~~prosečnim~~ zaradama 8% ispod prosjeka siromašne Srbije. Dok je 1989. prosječna plaća u Zrenjaninu bila 20% veća od one u Beogradu, 2014. je beogradska plaća 35% viša od zrenjaninske.<ref>[http://www.autonomija.info/aleksandar-marton-beograd-na-vodi-zrenjanin-u-pustinji.html Beograd na vodi, Zrenjanin u pustinji, Autonomija, Portal građanske Vojvodine], autor pokrajinski poslanik LSV [[Aleksandar Marton]], 23. siječnja 2014.</ref>		Od raspada Jugoslavije Zrenjanin je kao cijela Vojvodina osjetio pogubne posljedice centralizacije Srbije. Gospodarski sustav se urušio tijekom nesretnih devedesetih godina, zbog rata, sankcija, izgubljenih tržišta. Loše privatizacije još su više opustošile vojvođansko i zrenjaninsko gospodarstvo. Vojvođansko gospodarstvo, nekad moćno, u 21. stoljeću je skromnih rezultata, s prepolovljenim brojem radnika. Grad Zrenjanin nije ostao izoliran. Posljedice ekonomskog kraha samljele su i njega. Broj uništenih poduzeća raste. Filijala za zapošljavanje prepuna je mnoštvom radnika koji očajnički traže posao nadajući se zaradi manjoj od mizernih dvjesta eura. Stroga centralizacija sustava u Srbiji osobito je oslabila potencijale gradova u Vojvodini, ali i drugim krajevima Srbije, jer se državna vlast ponaša kao da svi problemi pogađaju samo Beograd. Zrenjanin vidljivo siromaši na svakom koraku, a prosječne zarade pokazuju katastrofalnu sliku pada ovog grada. Od grada koji je 1989. bio na vrhu liste u bogatoj SFRJ, 2014. je po prosječnim zaradama 8% ispod prosjeka siromašne Srbije. Dok je 1989. prosječna plaća u Zrenjaninu bila 20% veća od one u Beogradu, 2014. je beogradska plaća 35% viša od zrenjaninske.<ref>[http://www.autonomija.info/aleksandar-marton-beograd-na-vodi-zrenjanin-u-pustinji.html Beograd na vodi, Zrenjanin u pustinji, Autonomija, Portal građanske Vojvodine], autor pokrajinski poslanik LSV [[Aleksandar Marton]], 23. siječnja 2014.</ref>

	[[31. kolovoza]] [[2003.]] godine, Zrenjanin je pogodilo strahovito i nezapamćeno nevrijeme koje je nanijelo ogromnu materijalnu štetu. Od 2003. voda iz vodovoda u Zrenjaninu nije ispravna za piće zbog povećane količine arsena. Prema medijskim izvješćima, do 2011. godine nije napravljeno ni jedno istraživanje o tome koliko zatrovana zrenjaninska voda utječe na zdravlje ljudi, premda ju koristi svakodnevno oko tri četvrtine stanovnika grada. <ref>(srp.) [http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/56/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0+%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%81/972714/%D0%97%D1%80%D0%B5%D1%9A%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD%D1%86%D0%B8+%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BC+%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0+%D0%BF%D0%B8%D1%98%D1%83+%D0%B7%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D1%83+%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D1%83.html Radio-televizija Srbije] ''Зрењанинци осам година пију затровану воду'', 16. listopada 2011. (pristupljeno 5. svibnja 2013.)</ref>		[[31. kolovoza]] [[2003.]] godine, Zrenjanin je pogodilo strahovito i nezapamćeno nevrijeme koje je nanijelo ogromnu materijalnu štetu. Od 2003. voda iz vodovoda u Zrenjaninu nije ispravna za piće zbog povećane količine arsena. Prema medijskim izvješćima, do 2011. godine nije napravljeno ni jedno istraživanje o tome koliko zatrovana zrenjaninska voda utječe na zdravlje ljudi, premda ju koristi svakodnevno oko tri četvrtine stanovnika grada. <ref>(srp.) [http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/56/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0+%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%81/972714/%D0%97%D1%80%D0%B5%D1%9A%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD%D1%86%D0%B8+%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BC+%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0+%D0%BF%D0%B8%D1%98%D1%83+%D0%B7%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D1%83+%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D1%83.html Radio-televizija Srbije] ''Зрењанинци осам година пију затровану воду'', 16. listopada 2011. (pristupljeno 5. svibnja 2013.)</ref>

Suradnik10: /* Gradska uprava */

2025-08-16T04:17:13Z

Gradska uprava

←Starija inačica		Inačica od 16. kolovoz 2025. u 04:17
Redak 270:		Redak 270:
	== Gradska uprava ==		== Gradska uprava ==
	Trenutni gradonačelnik Zrenjanina je [[Mileta Mihajlov]] iz redova [[Demokratska stranka (Srbija)\|Demokratske stranke]].		Trenutni gradonačelnik Zrenjanina je [[Mileta Mihajlov]] iz redova [[Demokratska stranka (Srbija)\|Demokratske stranke]].

			== Poznate osobe ==
			*[[Oto Horvat]], hrv. strojarski inženjer, nekoliko je godina živio i radio u Zrenjaninu

	== Također pogledajte ==		== Također pogledajte ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji'

2025-05-16T04:45:56Z

Zamjena teksta - '[[Okruzi Srbije' u '[[Okruzi u Srbiji'

←Starija inačica		Inačica od 16. svibanj 2025. u 04:45
Redak 57:		Redak 57:
	\| lokacija2_ime =[[Teritorijalna podjela Srbije\|Pokrajina]]		\| lokacija2_ime =[[Teritorijalna podjela Srbije\|Pokrajina]]
	\| lokacija2_info =[[Datoteka:Flag of Vojvodina.svg\|20px]] [[Vojvodina]]		\| lokacija2_info =[[Datoteka:Flag of Vojvodina.svg\|20px]] [[Vojvodina]]
	\| lokacija3_ime =[[Okruzi ~~Srbije~~\|Okrug]]		\| lokacija3_ime =[[Okruzi u Srbiji\|Okrug]]
	\| lokacija3_info =[[Srednjobanatski upravni okrug]]		\| lokacija3_info =[[Srednjobanatski upravni okrug]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Srpski gradovi i općine|' u '{{Srbijanski gradovi i općine|'

2025-04-25T22:38:57Z

Zamjena teksta - '{{Srpski gradovi i općine|' u '{{Srbijanski gradovi i općine|'

←Starija inačica		Inačica od 25. travanj 2025. u 22:38
Redak 283:		Redak 283:
	* [http://www.art-projekt.rs http://www.art-projekt.rs/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=36&Itemid=66]		* [http://www.art-projekt.rs http://www.art-projekt.rs/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=36&Itemid=66]

	{{~~Srpski~~ gradovi i općine\|Općine u Vojvodini}}		{{Srbijanski gradovi i općine\|Općine u Vojvodini}}
	{{Mrva-zemlj}}		{{Mrva-zemlj}}
	[[Kategorija:Općine u Srbiji]]		[[Kategorija:Općine u Srbiji]]
	[[Kategorija:Zrenjanin]]		[[Kategorija:Zrenjanin]]
	[[Kategorija:Banat]]		[[Kategorija:Banat]]

Suradnik10: /* Povijest */

2023-05-19T23:30:46Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 19. svibanj 2023. u 23:30
Redak 152:		Redak 152:
	== Povijest ==		== Povijest ==

	Zrenjanin se spominje [[1326.]] godine kao selo podignuto na tri otoka rijeke [[Begej]]. Kasnije je bila podignuta i tvrđava, a ~~mesto~~ su naselili [[Srbi]], [[Nijemci]], [[Rumunji]], [[Talijani]], [[Francuzi]], pa čak i [[Katalonija\|Katalonci]] ("Nova Barcelona"). Veliki Bečkerek, stari naziv mjesta, postao je trgovište [[1769.]] godine. Grad je [[1807.]] doživio katastrofalni požar. Godine 1859. osnovana je kod Melenaca Banja Rusanda. U doba [[Kraljevina Jugoslavija\|Kraljevine Jugoslavije]],[[1935.]]godine,dobiva ime Petrovgrad.U [[NOR\|narodnooslobodilačkom ratu]], iz ovoga kraja je sedam narodnih heroja poginulo u borbi, a oko 10.000 rodoljuba bilo je u logorima i zatvorima - 2.500 ih je ~~streljano~~.Oslobođen je [[2. listopada]] [[1944.]]godine,a [[1946.]] godine dobiva naziv Zrenjanin - po narodnom heroju [[Žarko Zrenjanin\|Žarku Zrenjaninu - Uči]]. Godine 1955. kod Zrenjanina je formiran posebni rezervat prirode [[Carska bara]].		Zrenjanin se spominje [[1326.]] godine kao selo podignuto na tri otoka rijeke [[Begej]]. Kasnije je bila podignuta i tvrđava, a mjesto su naselili [[Srbi]], [[Nijemci]], [[Rumunji]], [[Talijani]], [[Francuzi]], pa čak i [[Katalonija\|Katalonci]] ("Nova Barcelona"). Veliki Bečkerek, stari naziv mjesta, postao je trgovište [[1769.]] godine. Grad je [[1807.]] doživio katastrofalni požar. Godine 1859. osnovana je kod Melenaca Banja Rusanda. U doba [[Kraljevina Jugoslavija\|Kraljevine Jugoslavije]],[[1935.]]godine, dobiva ime Petrovgrad. U [[NOR\|narodnooslobodilačkom ratu]], iz ovoga kraja je sedam narodnih heroja poginulo u borbi, a oko 10.000 rodoljuba bilo je u logorima i zatvorima - 2.500 ih je strijeljano. Oslobođen je [[2. listopada]] [[1944.]]godine, a [[1946.]] godine dobiva naziv Zrenjanin - po narodnom heroju [[Žarko Zrenjanin\|Žarku Zrenjaninu - Uči]]. Godine 1955. kod Zrenjanina je formiran posebni rezervat prirode [[Carska bara]].

	Od raspada Jugoslavije Zrenjanin je kao cijela Vojvodina osjetio pogubne posledice centralizacije Srbije. Privredni sustem se urušio tijekom nesretnih devedesetih godina, zbog rata, sankcija, izgubljenih tržišta. Loše privatizacije još su više opustošile vojvođansku i zrenjaninsku privredu. Vojvođanska privreda, nekad moćna, danas je skromnih rezultata, s prepolovljenim brojem radnika. Grad Zrenjanin nije ostao izoliran. Posljedice ekonomskog kraha samljele su i njega. Broj uništenih poduzeća raste. Filijala za zapošljavanje prepuna je mnoštvom radnika koji očajnički traže posao nadajući se zaradi manjoj od mizernih dvjesta eura. Stroga centralizacija sistema u Srbiji osobito je oslabila potencijale gradova u Vojvodini, ali i drugim krajevima Srbije, jer se državna vlast ponaša kao da svi problemi pogađaju samo Beograd. Zrenjanin vidljivo siromaši na svakom koraku, a prosječne zarade pokazuju katastrofalnu sliku pada ovog grada. Od grada koji je 1989. bio na vrhu liste u bogatoj SFRJ, 2014. je po prosečnim zaradama 8% ispod prosjeka siromašne Srbije. Dok je 1989. prosječna plaća u Zrenjaninu bila 20% veća od one u Beogradu, 2014. je beogradska plaća 35% viša od zrenjaninske.<ref>[http://www.autonomija.info/aleksandar-marton-beograd-na-vodi-zrenjanin-u-pustinji.html Beograd na vodi, Zrenjanin u pustinji, Autonomija, Portal građanske Vojvodine], autor pokrajinski poslanik LSV [[Aleksandar Marton]], 23. siječnja 2014.</ref>		Od raspada Jugoslavije Zrenjanin je kao cijela Vojvodina osjetio pogubne posledice centralizacije Srbije. Privredni sustem se urušio tijekom nesretnih devedesetih godina, zbog rata, sankcija, izgubljenih tržišta. Loše privatizacije još su više opustošile vojvođansku i zrenjaninsku privredu. Vojvođanska privreda, nekad moćna, danas je skromnih rezultata, s prepolovljenim brojem radnika. Grad Zrenjanin nije ostao izoliran. Posljedice ekonomskog kraha samljele su i njega. Broj uništenih poduzeća raste. Filijala za zapošljavanje prepuna je mnoštvom radnika koji očajnički traže posao nadajući se zaradi manjoj od mizernih dvjesta eura. Stroga centralizacija sistema u Srbiji osobito je oslabila potencijale gradova u Vojvodini, ali i drugim krajevima Srbije, jer se državna vlast ponaša kao da svi problemi pogađaju samo Beograd. Zrenjanin vidljivo siromaši na svakom koraku, a prosječne zarade pokazuju katastrofalnu sliku pada ovog grada. Od grada koji je 1989. bio na vrhu liste u bogatoj SFRJ, 2014. je po prosečnim zaradama 8% ispod prosjeka siromašne Srbije. Dok je 1989. prosječna plaća u Zrenjaninu bila 20% veća od one u Beogradu, 2014. je beogradska plaća 35% viša od zrenjaninske.<ref>[http://www.autonomija.info/aleksandar-marton-beograd-na-vodi-zrenjanin-u-pustinji.html Beograd na vodi, Zrenjanin u pustinji, Autonomija, Portal građanske Vojvodine], autor pokrajinski poslanik LSV [[Aleksandar Marton]], 23. siječnja 2014.</ref>

	[[31. kolovoza]] [[2003.]]godine, Zrenjanin je pogodilo strahovito i nezapamćeno nevrijeme koje je nanijelo ogromnu materijalnu štetu. Od 2003. voda iz vodovoda u Zrenjaninu nije ispravna za piće zbog povećane količine arsena. Prema medijskim izvješćima, do 2011. godine nije napravljeno ni jedno istraživanje o tome koliko zatrovana zrenjaninska voda utječe na zdravlje ljudi, premda ju koristi svakodnevno oko tri četvrtine stanovnika grada. <ref>(srp.) [http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/56/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0+%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%81/972714/%D0%97%D1%80%D0%B5%D1%9A%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD%D1%86%D0%B8+%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BC+%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0+%D0%BF%D0%B8%D1%98%D1%83+%D0%B7%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D1%83+%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D1%83.html Radio-televizija Srbije] ''Зрењанинци осам година пију затровану воду'', 16. listopada 2011. (pristupljeno 5. svibnja 2013.)</ref>		[[31. kolovoza]] [[2003.]] godine, Zrenjanin je pogodilo strahovito i nezapamćeno nevrijeme koje je nanijelo ogromnu materijalnu štetu. Od 2003. voda iz vodovoda u Zrenjaninu nije ispravna za piće zbog povećane količine arsena. Prema medijskim izvješćima, do 2011. godine nije napravljeno ni jedno istraživanje o tome koliko zatrovana zrenjaninska voda utječe na zdravlje ljudi, premda ju koristi svakodnevno oko tri četvrtine stanovnika grada. <ref>(srp.) [http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/56/%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0+%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%81/972714/%D0%97%D1%80%D0%B5%D1%9A%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD%D1%86%D0%B8+%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%BC+%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0+%D0%BF%D0%B8%D1%98%D1%83+%D0%B7%D0%B0%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D1%83+%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D1%83.html Radio-televizija Srbije] ''Зрењанинци осам година пију затровану воду'', 16. listopada 2011. (pristupljeno 5. svibnja 2013.)</ref>

	Travnja 2013. osnovana je prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu. Nakon dvije godine priprema i dogovora na razini stranke, osnovana je mjesna organizacija [[DSHV]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A11189/Prva-organizacija--s-hrvatskim-predznakom-u-Banatu/ Prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu _ Arhiv tekstova _ Hrvatska Riječ] ''Osnovana Mjesna organizacija DSHV-a u Zrenjaninu'', 19. travnja 2013. (pristupljeno 7. travnja 2013.)</ref> 4. studenoga iste godine osnovana je mjesna [[HKU Antun Gustav Matoš, Zrenjanin\|kulturna udruga]] Hrvata. <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/lista-udruga/56-banat/2978-hrvatsko-kulturno-udruzenje-antun-gustav-matos-zrenjanin Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Hrvatsko kulturno udruženje „Antun Gustav Matoš“ – Zrenjanin'', 1. prosinca 2015. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)</ref>		Travnja 2013. osnovana je prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu. Nakon dvije godine priprema i dogovora na razini stranke, osnovana je mjesna organizacija [[DSHV]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A11189/Prva-organizacija--s-hrvatskim-predznakom-u-Banatu/ Prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu _ Arhiv tekstova _ Hrvatska Riječ] ''Osnovana Mjesna organizacija DSHV-a u Zrenjaninu'', 19. travnja 2013. (pristupljeno 7. travnja 2013.)</ref> 4. studenoga iste godine osnovana je mjesna [[HKU Antun Gustav Matoš, Zrenjanin\|kulturna udruga]] Hrvata. <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/lista-udruga/56-banat/2978-hrvatsko-kulturno-udruzenje-antun-gustav-matos-zrenjanin Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Hrvatsko kulturno udruženje „Antun Gustav Matoš“ – Zrenjanin'', 1. prosinca 2015. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)</ref>

Suradnik10: /* Povijest */

2023-05-19T23:29:05Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 19. svibanj 2023. u 23:29
Redak 159:		Redak 159:

	Travnja 2013. osnovana je prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu. Nakon dvije godine priprema i dogovora na razini stranke, osnovana je mjesna organizacija [[DSHV]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A11189/Prva-organizacija--s-hrvatskim-predznakom-u-Banatu/ Prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu _ Arhiv tekstova _ Hrvatska Riječ] ''Osnovana Mjesna organizacija DSHV-a u Zrenjaninu'', 19. travnja 2013. (pristupljeno 7. travnja 2013.)</ref> 4. studenoga iste godine osnovana je mjesna [[HKU Antun Gustav Matoš, Zrenjanin\|kulturna udruga]] Hrvata. <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/lista-udruga/56-banat/2978-hrvatsko-kulturno-udruzenje-antun-gustav-matos-zrenjanin Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Hrvatsko kulturno udruženje „Antun Gustav Matoš“ – Zrenjanin'', 1. prosinca 2015. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)</ref>		Travnja 2013. osnovana je prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu. Nakon dvije godine priprema i dogovora na razini stranke, osnovana je mjesna organizacija [[DSHV]].<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A11189/Prva-organizacija--s-hrvatskim-predznakom-u-Banatu/ Prva organizacija s hrvatskim predznakom u Banatu _ Arhiv tekstova _ Hrvatska Riječ] ''Osnovana Mjesna organizacija DSHV-a u Zrenjaninu'', 19. travnja 2013. (pristupljeno 7. travnja 2013.)</ref> 4. studenoga iste godine osnovana je mjesna [[HKU Antun Gustav Matoš, Zrenjanin\|kulturna udruga]] Hrvata. <ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/lista-udruga/56-banat/2978-hrvatsko-kulturno-udruzenje-antun-gustav-matos-zrenjanin Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] ''Hrvatsko kulturno udruženje „Antun Gustav Matoš“ – Zrenjanin'', 1. prosinca 2015. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)</ref>
			Osnivač je Aleksandar Lakatuš (1974.).<ref>(srp.) Dalibor Mergel: [https://listzrenjanin.com/aleksandar-lakatus-osnivac-i-predsjednik-hrvatskog-kulturnog-udruzenja-antun-gustav-matos/ '' ALEKSANDAR LAKATUŠ, OSNIVAČ I PREDSJEDNIK Hrvatskog kulturnog udruženja „ANTUN GUSTAV MATOŠ” '']. List Zrenjanin. 4. listopada 2019. Pristupljeno 20. svibnja 2023.</ref>

	== Općina Zrenjanin ==		== Općina Zrenjanin ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-15T03:00:35Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 15. studeni 2021. u 03:00
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Zrenjanin'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Zrenjanin'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Zrenjanin		\| ime = Zrenjanin
	\| ime_genitiv = Zrenjanina		\| ime_genitiv = Zrenjanina