<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Zra%C4%8Dni_brod</id>
	<title>Zračni brod - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Zra%C4%8Dni_brod"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zra%C4%8Dni_brod&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-04T07:48:25Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zra%C4%8Dni_brod&amp;diff=235280&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zra%C4%8Dni_brod&amp;diff=235280&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-18T03:37:17Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Zračni brod&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Zeppellin NT amk.JPG|mini|desno|250px|Zračni brod [[Zeppelin NT]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Zračni_brod_1897.jpg|mini|desno|250px|Zračni brod &amp;#039;&amp;#039;Tempelhof&amp;#039;&amp;#039; iz 1897. koji je konstruirao hrvatski [[inženjer]] [[David Schwarz]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Bundesarchiv Bild 102-00844, Staaken, Luftschiff Graf Zeppelin.jpg|mini|desno|250px|Zračni brod [[LZ 127 Graf Zeppelin]] koji je letio od 1928 do 1937.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Zračni brod&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je upravljiva zračna letjelica lakša od zraka (aerostat) s vlastitim pogonom, kadšto se kaže i &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;dirižabl&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;. Čini ga tijelo [[Aerodinamika|aerodinamičkoga]] [[vreteno|vretenasta]] oblika od [[tekstil]]ne ili [[Lim (kovina)|limene]] ovojnice, koja se isprva ispunjavala vodikom, a danas se puni [[helij]]em ili vrućim zrakom. Tijelo može biti s [[Krutost|krutom]] [[konstrukcija|potkonstrukcijom]], koja mu daje stalan oblik bez obzira na okolne uvjete, ili bez takve konstrukcije, kada se oblik zadržava nad[[tlak]]om [[plin]]a unutar tijela. Zračni brod opremljen je i [[motor]]om s [[Propeler zrakoplova|propelerom]], sustavom za upravljanje s [[Aerodinamika|aerodinamički]] oblikovanim pokretnim plohama, te gondolom s prostorom za posadu i putnike. Zračni brodovi pojavili su se potkraj 19. stoljeća kao prve upravljive zračne [[Zrakoplov|letjelice]]. U njihovu je razvoju bio ključan rad hrvatskog [[inženjer]]a [[David Schwarz|Davida Schwarza]], koji je 1896. konstruirao prvi zračni brod krute konstrukcije. Otkupivši Schwarzove nacrte, na temelju njegovih tehničkih rješenja svoje je letjelice gradio [[Ferdinand von Zeppelin]], koji se nepravedno smatra ocem zračnih brodova krute konstrukcije, a koji se gdjekad nazivaju [[cepelin]]ima. Nakon početnoga razdoblja primjene u vojništvu i zračnom prijevozu putnika, zaredale su katastrofe takvih brodova s ljudskim žrtvama (na primjer [[Hindenburg (cepelin)|zračnoga broda Hindenburg]], 1937.), pa se za te namjene dulje vrijeme nisu upotrebljavali. Danas se rabe u reklamne i turističke svrhe, katkad i za snimanja ili istraživanja iz zraka, prijevoz tereta, a istražuju se i druge mogućnosti njihove primjene. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;zračni brod&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67443] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Aerostat ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Aerostat}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Aerostat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je šuplja [[letjelica]] od lagana [[materijal]]a, ispunjena toplim [[zrak]]om ili plinom lakšim od zraka (najčešće [[helij]]em ili [[vodik]]om), što joj omogućuje da lebdi u zraku. Upravljivi aerostat (s [[motor]]nim pogonom) naziva se [[zračni brod]] ili dirižabl; neupravljivi aerostat (bez pogona ili s pomoćnim motornim pogonom) naziva se [[balon]]. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;aerostat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=641] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Balon ===&lt;br /&gt;
{{glavni|Balon}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Balon&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[Francuski jezik|franc]]. &amp;#039;&amp;#039;ballon&amp;#039;&amp;#039; &amp;lt; [[Talijanski jezik|tal]]. &amp;#039;&amp;#039;pallone&amp;#039;&amp;#039;: lopta, [[dijalekt]]alno &amp;#039;&amp;#039;ballone&amp;#039;&amp;#039;) je šuplja letjelica od lagana materijala, bez vlastita pogona (ili samo s pomoćnim motornim pogonom) i s ograničenom mogućnošću upravljanja (upravljivi balon s motornim pogonom naziva se zračni brod ili ponekad dirižabl). Ispunjen je plinom lakšim od okolnoga zraka, a to mu omogućuje lebdenje u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosfer]]i. Plin se nalazi unutar nepropusna višeslojnog [[spremnik]]a od balonskoga [[tekstil]]nog materijala, [[guma|gume]] ili [[plastika|plastične]] folije, o kojem na mreži i užetima visi košara (gondola) za smještaj posade i opreme. Osim balona, koji je kao nosač [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] za ispitivanje nižih zračnih slojeva dugačkim [[čelik|čeličnim]] [[uže]]tom vezan za tlo, baloni se mogu dizati, spuštati i letjeti nošeni zračnim strujama (takozvani &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;slobodni baloni&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;). Balon punjen plinom lakšim od zraka (vodik ili helij) diže se odbacivanjem nekorisna tereta ([[balast]]a), a spušta se ispuštanjem plina kroz [[ventil]] na vrhu spremnika. Drukčiji je balon koji se diže tako što se spremnik puni toplim zrakom, a to se postiže izgaranjem ukapljenog [[propan]]a u [[Gorionik za tekuće gorivo|gorionicima]] smještenima ispod donjeg otvora spremnika. Balon se održava u zraku povremenim paljenjem [[plamen]]a, a spušta se [[hlađenje]]m zraka zbog prestanka zagrijavanja. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;balon&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=5569] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;[http://tehnika.lzmk.hr/zracni-brod/ zračni brod.]&amp;#039;&amp;#039; Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Zrakoplovi]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>