Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.*)↵}}' u ''

2026-03-21T21:35:56Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:35
Redak 202:		Redak 202:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonscathr = Znanstvena fantastika~~
	}}

	[[Kategorija:Filmska umjetnost]]		[[Kategorija:Filmska umjetnost]]
	[[Kategorija:Književni žanrovi]]		[[Kategorija:Književni žanrovi]]
	[[Kategorija:Znanstvena fantastika\| ]]		[[Kategorija:Znanstvena fantastika\| ]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T17:40:46Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:40
Redak 203:		Redak 203:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr = Znanstvena fantastika		\|commonscathr = Znanstvena fantastika
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:47:48Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:47
Redak 203:		Redak 203:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat = Science fiction~~		\\|commonscathr = Znanstvena fantastika
	\|commonscathr = Znanstvena fantastika
	}}		}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T03:31:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Sciencefiction.png|200px|right]]
[[Datoteka:Algoritmova izdanja 260408.jpg|mini|200px|Izdanja znanstvene fantastike na hrvatskom jeziku]]
[[Datoteka:Helmuth Ellgaard 1953.jpg|mini|Vizija budućnosti u njemačkom časopisu [[Revue]], [[Helmuth Ellgaard]], 1953.]]
'''Znanstvena fantastika''' ([[engleski jezik|engl.]] ''science fiction'') umjetnički je žanr, oblik [[Spekulativna fikcija|spekulativne fikcije]] koji se prvenstveno bavi utjecajem izmišljene [[znanost]]i i/ili [[Tehnologija|tehnologije]] na [[društvo]] ili pojedince. Definicija znanstvene fantastike vezuje se prije svega za književna, televizijska i filmska djela, ali znanstvena fantastika utječe i na likovnu i glazbenu umjetnost.

Granice žanra nisu jasno definirane. Mnoga znanstvenofantastična djela sadrže značajke drugih umjetničkih žanrova, poput [[kriminalistički]]h romana, romana strave i užasa, povijesnih romana i, naročito, [[fantastika|fantastike]]. Mnoga znanstvenofantastična djela imaju i značajne elemente psihološke i filozofske [[književnost]]i.

[[Roman]] ''[[Frankenstein ili moderni Prometej|Frankenstein]]'' engleske književnice [[Mary Shelley]] objavljen [[1818.]] godine smatra se izvorištem znanstvene fantastike kao žanra.

Žanr znanstvene fantastike često se označava kraticama ZF te SF ili sci-fi (prema engleskom izvorniku). U ovom se članku koristi hrvatska kratica ZF.

== Teme i motivi znanstvene fantastike ==

Znanstvena fantastika bavi se razmatranjem utjecaja napretka znanosti i tehnologije na društvo i osobe, predviđanjem razvoja čovječanstva ili pak govori o otkrivanju i zamišljanju novih pojava i tehnologija. Osim toga, znanstvena fantastika ponekad se bavi i alternativnom poviješću: »što bi bilo da je bilo«.

Sasvim je krivo poistovjećivati znanstvenu fantastiku isključivo sa [[svemir]]skim istraživanjima ili [[izvanzemaljci]]ma. Ovdje je napisan popis samo nekih tema i motiva ZF-a, zajedno s primjerima. Važno je napomenuti da velika većina znanstvenofantastičnih djela (uključivo i ova navedena kao tipična za neki motiv) sadrže više spomenutih motiva.

=== Prvi Kontakt ===
Prvi susret ljudi i izvanzemaljaca, jedan je od najstarijih motiva znanstvene fantastike.

U romanu ''Sastanak s Ramom'', [[Arthur C. Clarke|A. C. Clarke]] opisuje prolazak golemog izvanzemaljskog svemirskog broda kroz [[Sunčev sustav]]. Ljudi ga istražuju, ali njegova prava namjena ostaje obavijena tajnom. [[Film]] ''Bliski susreti treće vrste'' je klasik filmskih ostvarenja tematike Prvog Kontakta. Roman ''Kontakt'' [[Carl Sagan|Carla Sagana]] te [[Kontakt (1997)|istoimeni film]] predstavljaju najpoznatije realizacije motiva Prvog Kontakta u tvrdoj ZF. Taj motiv javlja se u mnoštvu znanstvenofantastičnih djela, čak i tamo gdje ne predstavlja glavnu temu.

=== Katastrofa ===
Društvo je pogođeno prirodnom katastrofom, nuklearnim ratom, [[Epidemija|epidemijom]] ili nekom drugom nesrećom velikih razmjera, ili mu tako nešto prijeti.

U romanu ''Božji Čekić'' A. C. Clarkea i Gentryja Leeja Zemlji prijeti udar [[asteroid]]a. U romanima ''Hvalospjev Leibowitzu'' [[Walter M. Miller|Waltera M. Millera]] i ''Rat Miru'' [[Vernor Vinge|Vernora Vingeja]] te serijalu računalnih igara ''[[Fallout]]'' opisano je društvo poslije nuklearnog rata. Film ''[[Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu|Dr. Strangelove]]'' Stanleyja Kubricka prikazuje poremećenog pojedinca čije akcije dovode do nuklearnog uništenja.

=== Izvanzemaljska invazija ===
Zemlja ili ljudska civilizacija je u ratu s izvanzemaljcima ili su ju izvanzemaljci osvojili.

Rodonačelnik tog motiva je [[Herbert George Wells]] s klasikom ''[[Rat svjetova]]''. Motiv se pojavio mnogo puta u znanstvenoj fantastici, u najrazličitijim obradama, od čistog kopiranja Wellsa pa do vrlo originalnih izvedenica, te od humorističnih do onih koje spadaju u tvrdu ZF. U ponekim obradama, npr. roman ''Kraj djetinjstva'' A. C. Clarkea, izvanzemaljci ne osvajaju Zemlju i čovječanstvo nasilno, nego ih mirnim putem podvrgavaju svojoj vlasti.

=== Budućnost čovječanstva ===
[[Datoteka:24AA.PNG|200px|right]]
Taj se motiv pojavljuje u znatnom broju ZF djela, u različitim obradama - [[Utopija|utopijskim]], [[Distopija|distopijskim]] ili u njihovoj kombinaciji.

Klasik je roman ''Grad i zvijezde'' A. C. Clarkea gdje je opisana ljudska civilizacija za milijardu godina, utjelovljena u dvije zajednice na Zemlji. Najpoznatija distopijska djela su ''1984.'' [[George Orwell|Georgea Orwella]], gdje je opisana totalitarna država i tehnike kojima drži ljude u pokornosti, te ''[[Vrli novi svijet]]'' [[Aldous Huxley|Aldousa Huxleya]] gdje totalitarna država uzgaja poslušne podanike ispranog [[Mozak|mozga]] podijeljene u biološke kaste. [[Robert Heinlein]] u romanu ''Luna je okrutna ljubavnica'' opisuje socijalne aspekte ljudskog naseljavanja [[Mjesec]]a, poput razvoja [[Poligamija#Poliandrija|poliandrije]]. [[Film]] ''Loganov bijeg'' opisuje antiutopijsku sliku civilizacije u kojoj žive samo mladi ljudi. [[Iain Banks|Iain M. Banks]] je u serijalu o Kulturi stvorio potpuno utopijsku civilizaciju daleke budućnosti gdje sukobi ipak postoje, a ljudi imaju poriv za istraživanjem novog i nepoznatog. [[Larry Niven]] u romanima ''Integralna stabla'' i ''Dimni prsten'' opisuje društvo kojeg su utemeljili odmetnici u plinskom torusu u [[Orbita|orbiti]] oko [[Neutronska zvijezda|neutronske zvijezde]]. Roman [[Milan Šufflay|Milana Šufflaya]] ''[[Na Pacifiku godine 2255.|Na Pacifiku god. 2255.]]'' (1924.) također spada u ovu kategoriju, kao i distopijski [[roman]] [[Branko Belan|Branka Belana]] ''Utov dnevnik'' (1982.), te videoigra Mass Effect (2007.).

=== Cyberpunk ===
{{glavni|Cyberpunk}}
Naziv za podžanr u kojem postoji globalna računalno-komunikacijska mreža, tehnološka ili biološka usavršenja čovjeka, virtualna stvarnost i holografske simulacije, razvoj naprednih računala i [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] te sučelja između čovjeka i računala.

=== Alternativna povijest ===
{{Glavni|Alternativna povijest}}
Opisuje kako bi svijet izgledao da su se povijesni događaji drukčije odvijali.

Keith Roberts u romanu ''Pavane'' obrađuje alternativnu povijest u kojoj je španjolska Velika Armada 1588. godine vratila Englesku katoličanstvu. [[Philip K. Dick]] u romanu ''Čovjek u visokom dvorcu'' piše o svijetu u kojem su u Drugom svjetskom ratu pobijedile [[sile osovine]].

=== Steampunk ===
{{Glavni|Steampunk}}
Podžanr s elementima alternativne povijesti i ''[[cyberpunk]]a''.

=== Vojska ===
Autori se bave prikazom vojnih tema u ZF okružju. Ta su djela često metafore stvarnih ratnih ili političkih događanja.

Najpoznatije jest ''[[Zvjezdani jurišnici]]'' [[Robert A. Heinlein|Roberta Heinleina]]. Serijal o Milesu Vorkosiganu spisateljice [[Lois McMaster Bujold]] jedan je od uspješnijih primjera vojničkog ZF-a. Roman ''[[Sablja (roman)|Sablja]]'' hrvatskog pisca [[Ivan Gavran|Ivana Gavrana]] također spada u lijepe primjere ovog podžanra.

=== Religija ===
Autori se bave religioznim, teološkim ili antireligijskim temama.

Walter R. Miller u romanu ''Hvalospjev Leibowitzu'' (spomenutom i među primjerima katastrofičnih ZF djela) piše o Katoličkoj crkvi u postnuklearnoj Americi te štovanju relikvija iz prošlosti u obliku tehničke dokumentacije raznih uređaja izgubljenih nakon nuklearnog rata. A. C. Clarke u priči ''Zvijezda'', jednoj od najljepših ZF priča vjerske tematike, piše o isusovačkom redovniku koji kao član posade istraživačkog broda traži betlehemsku zvijezdu.

=== Ljubav ===
[[Ljubav]]ne priče također se pojavljuju u sklopu znanstvene fantastike.

Karakterističan je roman ''Vrata u ljeto'' Roberta Heinleina. Spisateljica Lois McMaster Bujold u sagama o Milesu Vorkosiganu (spomenutim pod primjerom vojničke ZF) također koristi značajne elemente ljubavnog romana.

=== Erotika ===
{{glavni|Erotika u znanstvenoj fantastici}}
Već u prvim djelima ZF-a nailazimo na primjese [[seks]]a i [[erotika|erotike]].

=== Istraživanje ===
[[Datoteka:Spaceship airborn right.jpg|200px|right]]
Istraživanje nepoznatog, kako svemira tako i drugih mjesta (poput Zemljinog podmorja), civilizacija, pojava i tehnologija vječna su tema znanstvene fantastike nazočna u većoj ili manjoj mjeri u svakom ZF djelu.

Televizijska serija ''[[Zvjezdane staze]]'', sa svojim sloganom »''to boldly go where no one has gone before''« predstavlja arhetip istraživačkog motiva u ZF. Među dojmljivijim književnim primjerima istraživačke ZF jest roman ''Nepobjedivi'' [[Stanisław Lem|Stanisława Lema]].

=== Vremeplov ===
Prvo djelo objavljeno na temu putovanja kroz vrijeme bilo je ''Vremenski stroj'' H. G. Wellsa iz 1895. g.

[[Datoteka:Statue of Tripod.JPG|200px|right]]

=== Roboti i umjetna inteligencija ===
Ovaj motiv je vrlo star i ima korijene u davnim legendama. Pisci raspravljaju o utjecaju [[robot]]a i razvoja [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] na ljudsko društvo.

O robotima je u književnosti prvi raspravljao [[Karel Čapek]] u drami ''[[R.U.R.]]'' 1920. kojom je i uveo riječ ''robot''. Klasik motiva robotike je Asimovljev roman ''Ja, robot'' koji je bio temelj za cijeli serijal romana o robotima gdje su postavljeni i poznati [[Zakoni robotike]]. Motiv robotike često se prikazuje u [[Distopija|distopijskom]] okružju gdje roboti i umjetna inteligencija nastoje istisnuti ljude, npr. u [[film]]u ''[[Terminator (1984)|Terminator]]''. Vedriji prikaz razvoja robota i umjetne inteligencije vidljiv je u [[Steven Spielberg|Spielbergovu]] filmu ''[[Umjetna inteligencija (2001)|A.I.]]'' te likovima Doktora i Date iz Zvjezdanih staza.

=== Razni pronalasci (uključivo nanotehnologiju i genetičko inženjerstvo) ===

=== Transhumanizam ===
[[Transhumanizam|Transhumanistički]] motivi obuhvaćaju zamisli korištenja znanstvanih dostignuća i tehnologije u svrhu poboljšanja i daljnje evolucije čovjeka ili razvoja umjetne inteligencije. Transhumanistički motivi nazočni su u znanstvenoj fantastici u novije vrijeme, naročito u romanima ''Vatra nad Dubinom'' Vernora Vingeja, te serijalu o »Kulturi« [[Iain Banks|Iaina M. Banksa]].

=== Svemirska opera ===
Kod svemirske opere ili ''Space opere'' radnja je obično smještena u daleki [[svemir]], a putnici, israživači ili posade svemirskih brodova doživljavaju svakakve avanture. Književni primjeri svemirske opere jesu: [[Arthur C. Clarke|Clarkeova]] [[2001: Odiseja u svemiru]], [[Lois McMaster Bujold|Boujoldičina]] serija [[novela]] o [[Miles Vorkosigan|Milesu Vorkosiganu]], [[Douglas Adams|Adamsov]] [[Vodič kroz galaksiju za autostopere]], [[Isaac Asimov|Asimovljev]] [[Serijal o Zakladi]] i drugi.

=== Humor ===
Neka znanstveno-fantastična djela obrađuje klasične teme i motive na [[humor]]istički način.

Najtipičniji primjer humoristične obrade znanstvenofantastičnih tema jest roman ''Vodič kroz galaktiku za autostopere'' [[Douglas Adams|Douglasa Adamsa]]. Britanska televizijska serija ''Crveni patuljak'' stekla je kultni status u humorističnoj ZF kombiniranjem sjajne glumačke ekipe, parodiranja znanstvenofantastičnih tema i klišeja te britkim humorom.

== Povijest znanstvene fantastike ==

{{SectionStub|, Filmska umjetnost}}

== Vrste znanstvene fantastike ==

=== Tvrda ZF ===

Tvrda ZF (engl. ''hard SF'') vrsta je znanstvene fantastike koja opisuje svijet konzistentan s poznatim prirodnim zakonima. To znači da se u takvoj vrsti ZF-a radnja događa u okružju gdje postoje razne pojave, čak i kontroverzne ili danas samo teorijske (nepotvrđene opažanjem ili eksperimentom), ali čiji opis može biti sukladan s poznatim [[fizika]]lnim zakonima. Drugim riječima, tvrda ZF može obuhvaćati pojave i tehnologije koje ne postoje, ali spadaju u »granice mogućega«. Može se i reći da tvrda ZF opisuje svijet u kojemu postoje pojave i tehnologije koje nisu dokazano nemoguće. Pred tvrdu ZF postavlja se i zahtjev realnog i konzistentnog oslikavanja zamišljenog društva, pojedinaca ili stvorenja.

U zamišljanju nekih ljudi, tvrda ZF se često poistovjećuje sa znanstvenim djelima ili (pretjeranim) opisima znanosti i tehnike. Takvo je razmišljanje sasvim krivo jer je svaka znanstvena fantastika, pa tako i tvrda, umjetnost u kojoj nema mjesta jednadžbama ili popularnoznanstvenim člancima.

Granice tvrde ZF nisu jasno definirane zato što različiti ljudi drukčije doživljavaju i procjenjuju »granice mogućega« koje tvrda ZF često opisuje. Osim toga, u znanstvenofantastičnim djelima često se miješaju elementi tvrde i meke znanstvene fantastike. Granice tvrde ZF ponekad se pomiču i zato što se zbog napretka stvarne znanosti neke pojave i tehnologije sele u čistu maštu, neke postaju realnost, a mogućnosti ostvarenja nekih novih dolaze u domenu izvedivosti.

Ponekad se pojam tvrde ZF koristi u smislu da ona opisuje utjecaj razvoja prirodnih znanosti i tehnologije na društvo i pojedince, dok meka ZF opisuje sociološke i psihološke teme. Ta je podjela zastarjela zato što znatan broj tvrdih ZF djela također opisuje i sociološke i psihološke aspekte zamišljenog društva ili pojedinaca.

Neki pisci i primjeri tvrde ZF:

* [[Iain Banks|Iain M. Banks]], serijal o Kulturi, sadrži i elemente mekog SF-a
* [[Stephen Baxter]], ''Vremenski brodovi'', ''Svjetlost dugih dana'', ''Oluja sa sunca — vremenska odiseja 2''
* [[Greg Bear]], ''Eon'', ''Eternity'', ''Legacy'' i ''Blood Music''
* [[Gregory Benford]], ''Vremenski pejzaž,'' ''Saga o središtu galaksije'' (pet romana)
* [[Arthur C. Clarke]], serijal ''Odiseja u svemiru'', ''Pjesme daleke Zemlje'', ''Sastanak s Ramom''
* [[Predrag Raos]], ''Brodolom kod Thule'', ''Nul effort'', primjeri hrvatske tvrde ZF
* [[Alastair Reynolds]], serijal ''Revelation Space'', jedna od rijetkih svemirskih opera bez nadsvjetlosnog pogona
* [[Kim Stanley Robinson]], trilogija o Marsu ''(Crveni Mars, Zeleni Mars, ''Plavi Mars)'' o teraformiranju Marsa
* [[Dan Simmons]], ''Hyperionski spjevovi'' — ''Hyperion Cantos'' ''(Hyperion, Pad Hyperiona, Endymion, Uspon Endymiona)''
* [[Jules Verne]], ''20 000 milja ispod mora'', ''Put na Mjesec'', smatra se za rodonačelnika tvrde ZF
* [[Vernor Vinge]], serija ''Across Realtime'' (''The Peace War'', ''Marooned in Realtime''), ''Vatra na dubinom'', ''Deepness in the Sky''

=== Meka ZF ===

Meka ZF (engl. ''soft SF'') vrsta je znanstvene fantastike koja opisuje filozofske, sociološke i psihološke teme.

Neki pisci i primjeri meke ZF:

* [[Isaac Asimov]], [[serijal o Zakladi]]
* [[Ray Bradbury]], ''Fahrenheit 451''
* [[Frank Herbert]], serijal o ''Dini''
* [[Ursula K. Le Guin]], ''Lijeva ruka tame'', ''Čovjek praznih šaka'', ''Pričanje''

== Hrvatska znanstvena fantastika ==
{{glavni|Hrvatska znanstvena fantastika}}

Okosnicu hrvatskog znanstvenofantastičnog stvaralaštva činio je magazin [[Sirius (časopis)|Sirius]]. Od [[1976.]] do [[1989.]] godine izašla su 164 broja. U prosjeku je u svakom broju izašla po jedna priča nekog domaćeg autora. Nasljeđuje ga ''[[Futura]]'' koja je počela izlaziti [[1992.]] godine i do kraja [[2005.]] izašlo je više od 120 brojeva. Godine [[2007.]] počinje izlaziti književni časopis za znanstvenu fantastiku ''[[Ubiq]]'', a do sada su izašla 4 broja.

Godine [[1995.]] [[SFera]], zagrebačko društvo za znanstvenu fantastiku, počinje s redovitim godišnjim izdavanjem zbirke hrvatskih SF, ''fantasy'' i ''horror'' priča, da bi projekt kulminirao [[2003.]] godine kad, pod okriljem izdavačke kuće ''Mentor'', počinju izlaziti autorske zbirke »Biblioteke SFera« te [[2006.]] ''Ad astra: antologija hrvatske znanstvenofantastične novele 1976.-2006.'' s četrdeset zastupljenih autora, od najstarijih [[Branko Belan|Branka Belana]] i [[Zvonimir Furtinger|Zvonimira Furtingera]], do najmlađega, [[Bojan Sudarević|Bojana Sudarevića]].

== Autori koji su ostavili trag, po epohama ==
{{glavni|Dodatak:Popis pisaca znanstvene fantastike}}

* Početci žanra

: [[Mary Shelley]] (1797.-1851.)
: [[Jules Verne]] (1828.-1905.)
: [[Herbert George Wells]] (1866.-1946.)

* Istraživanje granica žanra

: [[Robert A. Heinlein]] (1907.-1988.)
: [[George Orwell]] (1903.-1950.)

* Moderna ZF

: [[Douglas N. Adams]] (1952.-2001.)
: [[Isaac Asimov]] (1920.-1992.)
: [[Greg Bear]] (rođen 1951.)
: [[Orson Scott Card]] (rođen 1951.)
: [[Arthur C. Clarke]] (1917.-2008.)
: [[Philip K. Dick]] (1928.-1982.)
: [[Frank Herbert]] (1920.-1986.)
: [[Stanisław Lem]] (1921.-2006.)
: [[Roger Zelazny]] (1937.-1995.)

== Ilustratori ==
* [[Frank Frazetta]], jedan od najznačajnijih znanstveno fantastičnih i fantastičnih ilustratora <ref>http://www.vecernji.hr/kultura/frank-frazetta-1928-2010-galerija-138639</ref>

== Stripovi ==

* [[Axa]]
* [[Batman]]
* [[Čovjek pauk]]
* [[Mandrak]]
* [[Martin Mystère]]
* [[Nathan Never]]
* [[Superman]]
* [[Žena mačka]]
* [[Aster Blistok]]

== Znanstvena fantastika na malom ekranu i velikom platnu ==
[[Datoteka:Codytank.jpg|200px|right]]

Osim papira (knjiga i stripova), znanstvena fantastika postoji i na [[Popis ZF filmova|filmu]] od [[1950.]] godine, te na [[Popis ZF serija|televiziji]] od [[1980.]] godine (naravno, prvi ZF film je snimljen davno prije, [[Metropolis (1927)|Metropolis]] još davne [[1927.]] godine, no prije 1950. godine produkcija ZF filmova je bila zanemariva, a isto to vrijedi i za ZF serije prije 1980. godine).

Filmski serijali [[Zvjezdani ratovi]] [[George Lucas|Georga Lucasa]] i [[Zvjezdane staze]] su dobro poznati svim naraštajima, od serija osim ponovo [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]] u svim svojim inkarnacijama (originalna serija, ''Next generation'', DS9, Voyager i zadnji Enterprise), u zadnjih 10-ak godina na televiziji u Hrvatskoj prikazane su i [[Galactica]] (trenutno je dostupno i [[DVD]] izdanje na kioscima), Roswell, [[Mladi Superman]], [[Andromeda]], [[Dark angel]], [[Futurama]].... Da bi priča bila potpuna, neprikazan je još ostao serijal [[Zvjezdana vrata]] (SG1 i Atlantis), te [[Farscape]]. Snima se i film prema znanstvenofantastičnoj videoigri [[Mass Effect]].

== Literatura ==
* Tomislav Šakić, Aleksandar Žiljak (Ur.): ''Ad Astra — antologija hrvatske znanstvenofantastične novele: 1976.-2006.'' Mentor, Zagreb 2006. {{ISBN|953-7113-22-1}}.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat = Science fiction
|commonscathr = Znanstvena fantastika
}}

[[Kategorija:Filmska umjetnost]]
[[Kategorija:Književni žanrovi]]
[[Kategorija:Znanstvena fantastika| ]]

Znanstvena fantastika - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'