https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=ZlatovranaZlatovrana - Povijest promjena2026-08-08T21:38:36ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zlatovrana&diff=67619&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-27T14:13:06Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Zlatovrana'''-->{{Taksokvir | boja = pink<br />
| naziv = Zlatovrana<br />
| slika = Coracias garrulus am.jpg<br />
| slika_širina = 240px<br />
| slika_opis = <br />
| regnum = [[Životinje|Animalia]]<br />
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]<br />
| classis = [[Ptice|Aves]]<br />
| ordo = [[Modrivrane|Coraciiformes]]<br />
| familia = [[Zlatovrane|Coraciidae]]<br />
| genus = '''''Coracias'''''<br />
| species = '''''C. garrulus'''''<br />
| dvoimeno = ''Coracias garrulus''<br />
| dvoimeno_autorstvo = ([[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758.]])<br />
| karta_raspon = Coracias garrulus distr.png<br />
| karta_raspon_širina = 240px<br />
| karta_raspon_opis = Područja rasprostranjenosti zlatovrana<br /> <small> '''žuto:''' Područja gniježđenja <br /> <small> '''plavo:''' Zimovališta</small><br />
}}<br />
'''Zlatovrana''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Coracias garrulus''), prema [[Dragutin Rucner|Rucneru]]<ref>[http://www.ptice.net/modules/Ptice_hr/skripte/text_o.php?hr1=Zlatovrana Ptice hr, o zlatovrani]</ref> '''zlatovrana modrulja''', jedna je od poznatih vrsta [[modrivrane|modrivrana]] iz porodice [[zlatovrane|zlatovrana]] koja živi u [[Europa|Europi]] i u [[Azija|Aziji]] u [[Kenija|Keniji]], [[Turska|Turskoj]], [[Maroko|Moroku]] i u [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]] te je rijetka i ugrožena vrsta.<br />
<br />
Pojavljuje se u dvije podvrste, '''europska zlatovrana''' (''C. g. garrulus'') i '''istočna zlatovrana''' (''C. g. semenowi'').<br />
<br />
== Opis ==<br />
Zlatovrana je velika od 29-32 [[cm]] s rasponom krila od 52-58 cm te je teška otprilike 30 [[g]]. Ima plavi trbuh i glavu. Krila mogu biti tamnoplave, smeđe i crne boje. Tijelo je dugo s glavom na kojoj se nalaze velike [[oči]] i snažni, dugi kljun. Noge su sitne i tanke s malim kandžama. Glasanje joj je vrlo slično onom u [[vrana|vrane]].<br />
<br />
==Stanište==<br />
Zlatovrana se gnijezdi prije svega uz rubove vrlo prozračnih šuma koje graniče s površinama bogatim [[kukci]]ma, kao što su livade, pašnjaci ili ekstenzivno korištene oranice. Ponekad koriste i velike [[park]]ovne površine. Prednost daju [[gnijezdo|gnjezdištima]] u blizini vode. Kao [[dupljašica|dupljašice]], upućene su na postojeće duplje ili moraju naći obronke od [[pješčenjak]]a, [[glina|gline]] ili [[lapor]]a da bi u njima mogle iskopati duplju. Ako nalazi dovoljno hrane, ne izbjegava blizinu ljudi i njihovih naselja.<br />
<br />
'''U Hrvatskoj je pod velikim znakom pitanja da li se gnijezdi i najvjerojatnije je u Hrvatskoj izumrla te Hrvatsku samo prelijeće u doba selidbe te je najugroženija ptica na području Hrvatske.'''<br />
<br />
<br />
=== Rasprostranjenost ===<br />
Živi u Europi, Aziji i u nekim dijelovima [[Afrika|Afrike]]. Ptica je selica te kad zahladi, odlazi u Afriku gdje zimuje.<br />
<br />
=== Prehrambene navike ===<br />
[[Datoteka:European roller.jpg|lijevo|mini|200px|Zlatovrana s plijenom ([[Stonoge|stonoga]])]]<br />
Zlatovrana uglavnom lovi veće [[kukci|kukce]] i druge [[člankonošci|člankonošce]]. Za vrijeme [[seoba ptica|selidbe]] jede i [[biljke|biljnu hranu]]. Pored toga, no količinski beznačajno, uobičajenu hranu dopunjuje i malim [[sisavci]]ma, [[vodozemci]]ma i [[gmazovi]]ma.<br />
<br />
Zlatovrana uobičajeno sjedi na nekom pogodnom mjestu (stup, grana) i čeka odgovarajući plijen. Spazivši ga, strmoglavljuje se na njega i hvata ga na tlu. Zatim se vraća na polazno mjesto gdje plijenom često udara o podlogu a ponekad ga i baca u zrakprije nego ga proguta. Rijetko lovi u letu, a jednako tako, rijetko slijedi lovinu u bijegu.<br />
<br />
===Ponašanje i razmnožavanje ===<br />
Zlatovrana modrulja dnevna je ptica s dva izražena vrhunca aktivnosti, rano ujutro i kasno popodne. Između tih razdoblja, osim u vrijeme [[svadbeni ples (biologija)|parenja]] i podizanja mladunaca, mirno sjedi na mjestu s kojeg inače kreće u lov i neupadljiva je.<br />
[[File:Coracias garrulus MHNT ZOO 2010 11 161 Seville HdB.jpg|thumb|''Coracias garrulus'']]<br />
Kako je dupljašica, upućena je na napuštene duplje nekih [[djetlovke|djetlića]] ili prirodne duplje u stablima. No, ako ih nema, iskopat će 50-60 cm duboku duplju u odgovarajućoj podlozi. Parenje započinje oko proljeća ili ljeta te ženka u duplju drveta snese do šest [[jaja]] i pretežno ona ih grije. Nakon oko 18 dana mladunci se vale goli i slijepi. Hrane ih oba roditelja, a nakon oko 30 dana (mladunci su [[čučavci]]) sposobni su za samostalni let.<br />
<br />
==Selidba==<br />
Sve [[populacija (biologija)|populacije]] obaju podvrsta su [[selica|selice]], a većina se seli na velike udaljenosti. Zimuju u različitim [[stanište|staništima]] uglavnom na području jugoistočne i južne [[Afrika|Afrike]], ali izbjegavaju prave [[pustinja|pustinje]], [[polupustinja|polupustinje]] bez stabala kao i zatvorena tropska šumska područja. Zapadnoeuropske kao i populacije s područja [[Magreb]]a prezimljuju u području južnog ruba [[Sahel]]a. Na ista područja sele i sve azijske populacije. Selidba odraslih jedinki iz srednje Europe počinje sredinom kolovoza, a dovršena je sredinom rujna. Povratak počinje sredinom travnja, a većina srednjeeuropskih zlatovrana vraća se na gnijezdišta u prvoj dekadi svibnja.<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
=== Drugi projekti ===<br />
{{WProjekti<br />
| commons = Coracias garrulus <br />
| commonshr = Zlatovrana<br />
| commonscat =<br />
| commonscathr =<br />
| wikizvor =<br />
| wikizvor_autor =<br />
| wikivrste = Coracias garrulus<br />
| wikivrstehr = Zlatovrani<br />
| wječnik =<br />
| wikiknjige =<br />
| wikicitat =<br />
}}<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Modrivrane]]</div>WikiSysop