https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Zlatni_standard_u_Velikoj_BritanijiZlatni standard u Velikoj Britaniji - Povijest promjena2026-09-01T09:25:42ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zlatni_standard_u_Velikoj_Britaniji&diff=77337&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-30T12:48:03Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Zlatni standard u Velikoj Britaniji'''-->Ekonomisti su [[zlatni standard]] smatrali čudotvornim instrumentom koji će uređivati međunarodne privredne odnose. Princip je bio: ''ako neka zemlja više uvozi nego izvozi, dužna je svoj [[deficit]] izravnati izvozom zlata.'' Izvoz zlata snizit će cijene kod kuće, a povećati ih u inozemstvu, te će se težnja za uvozom smanjiti. Na ovaj će se način, platnom bilancom, regulirati unutrašnja gospodarska aktivnost.<br />
<br />
Zlatni standard u svom teorijskom obliku nikad nije postojao u praksi, nego je to uvijek bio niz kreditnih sustava koji su se zasnivali na zlatu i koji su bili međusobno povezani fiksnim tečajevima. Standardna mjera za vrijednost bio je zlatnik propisane težine i čistoće. Vrijednost jedne valute prema drugoj određivala se prema zlatu koje je sadržavala. Tokom nekoliko desetljeća pred [[Prvi svjetski rat]], zlatni standard je bio sistem automatskih izravnavanja putem knjiženja i knjigovodstvenih operacija u Londonu.<br />
<br />
[[Britansko Carstvo]] je označavalo razdoblje između 18. i 20. stoljeća u kojem je bila prvorazredna politička sila svijeta. Velika Britanija je priznala zlatni standard [[1816.]] godine i sistem je djelovao sve dok je međunarodna trgovina slijedila promjene na tržištu. Upravo se na zlatnom standardu i [[slobodna trgovina|slobodnoj trgovini]] zasnivao prvi svjetski međunarodni privredni sistem Britansko Carstvo, tzv. Pax Britannica.<br />
<br />
Za stvarni opticaj zlatnici su bili nepodesni, pa su ubrzo zamijenjeni čekovima i banknotama. Po [[Zakon o bankarstvu|Zakonu o bankarstvu]] (Bank Charter) iz [[1844.]] Engleska banka dobila je monopol na izdavanje banknota i otad ona nadzire gotovinske rezerve svih banaka.<br />
<br />
Razdoblje između dva Svjetska rata (1918. do 1939.) je dočekao raspad stupova prvog međunarodnog sistema - zlatnog standarda i slobodne trgovine. Velika Britanija je opet [[1925.]] uvela zlatni standard, ali on više nije bio u svom "čistom obliku" kao prije prvog svjetskog rata. Mnogo zemalja je odlučilo da kao monetarnu rezervu drži tuđu valutu (kao npr. [[funta sterlinga|funte sterlinga]]), a ne zlato. [[London]] i [[New York]] su morali držati velike zlatne rezerve da bi se osigurali ako slučajno dođe do iznenadnih potraživanja od strane drugih zemalja koje su kao rezervu držale valutu SAD-a i Velike Britanije.<br />
<br />
Novi svjetski novac, tzv. valuta sa zlatnim standardom, nije dugo trajao i postalo je jasno da u svijetu nema dovoljno zlata da podmiri stalni porast svjetske trgovine te da su rezerve zlata neravnomjerno raspoređene da bi mogle poslužiti monetarnim ciljevima. Velika Britanija je [[1931.]] opet morala napustiti zlatni standard te je zlato moralo da napusti mjesto koje mu je dotada pripadalo u međunarodnoj privredi.<br />
<br />
Ekonomisti i državnici su uvidjeli da zlatni standard ne može biti prihvatljivi instrument jer bi u tom slučaju zemlja koja zapadne u deficit trgovačke bilance morala početi smanjivati uvoz, a s time i zaposlenost i općenitu privrednu aktivnost da bi na kraju gubila još i zlato. A zemlje koje su nekada imale uravnoteženu trgovačku bilancu su mogle ostati uskraćene za izvoz pa bi im se smanjila privredna aktivnost i zaposlenost.<br />
<br />
[[Kategorija:Ekonomska povijest]]<br />
[[Kategorija:Novac]]</div>WikiSysop