https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=ZlatiborZlatibor - Povijest promjena2026-08-07T13:46:02ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Zlatibor&diff=5029&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-08T13:38:51Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Zlatibor'''-->{{dz|[[Zlatibor (Čajetina, Srbija)]]|gradić na Zlatiboru nekadašnjeg naziva "Kraljeve Vode"}}<br />
[[Datoteka:Mountains in Zlatibor.JPG|250px|mini|desno|Zlatibor]]<br />
'''Zlatibor''' je poznato klimatsko lječilište, toplice na jugozapadu [[Srbija|Srbije]]. Centar Zlatibora je [[turizam|turistički]] gradić [[Zlatibor (Čajetina, Srbija)|Zlatibor]] (bivše ''Kraljeve Vode''). Druga mjesta su: gradić Čajetina i sela Sirogojno (poznato po džemperima od ovčje vune i etno-selu), Mačkat (poznat po zlatiborskom pršutu i janjećem i svinjskom pečenju), Ljubiš (rodno mjesto dječjeg pjesnika Ljubivoja Ršumovića), Mokra Gora (turističko selo kroz koje prolazi stara pruga jednog kolosijeka i vlak "Ćira"; rodno mjesto zlatiborskog pjesnika Mihaila Ćupovića), Kremna (rodno mjesto čuvene vidovnjačke obitelji Tarabića, koji su napisali "Kremansko proročanstvo" u 19. stoljeću) i dr.<br />
<br />
Na Zlatiboru se nalazi i Institut za liječenje povećane štitne (tiroidne) žlijezde.<br />
<br />
== Turizam na Zlatiboru i u Kraljevim Vodama ==<br />
S turizmom se na Zlatiboru počelo još [[1893.]] godine, kad je ovdje boravio kralj Srbije [[Aleksandar Obrenović|Aleksandar I. Obrenović]]. On je dao da se u mjestu Kulaševcu, na izvoru potoka Kulaševca, podigne fontana (''česma'') kao obilježje njegova boravka i znak zahvalnosti za toplu dobrodošlicu. Od tada se Kulaševac naziva [[Kraljeve Vode|Kraljeva Voda]] (u jednini). [[1946.]] godine, u čast partizanskih ranjenika strijeljanih u studenom i prosincu [[1941.]] godine, Kraljeva Voda dobiva ime Partizanske Vode (u množini). Od [[1995.]] godine, to ime glasi Zlatibor, a današnji naziv je Kraljeve Vode (u množini). Na Kraljevoj Vodi je boravio i kralj [[Petar I. Karađorđević]], i od tada počinje pravi turizam na Zlatiboru, a Kraljeve Vode se sve više razvijaju u njegov centar.<br />
<br />
== Stanovništvo ==<br />
Zlatiborci su čuveni po svojoj mudrosti i snalažljivosti. Svi Zlatiborci su Srbi pravoslavne vjeroispovijesti, a broje oko 20000. Materinski jezik Zlatiboraca je [[srpski jezik]], tradicionalno ijekavskog, ali u novije vrijeme ekavskog izgovora koji je došao iz Srbije. Zlatiborci od sviju Srba govore najčistijim i najpravilnijim jezikom i naglaskom. Često u govoru upotrebljavaju poslovice i šale. Vrlo su gostoljubivi.<br />
<br />
== Povijest Zlatibora ==<br />
Poznato je da je Zlatibor bio naseljen još u prapovijesnoj dobi, kada su ovdje živjeli [[Iliri]], tj. njihovo pleme [[Partini]]. Nakon dolaska Rimljana, Partini su romanizirani i počeli su obožavati ''Jupitera partinskog''.<br />
<br />
U 7. stoljeću dolaze [[Slaveni]], tj. [[Srbi]]. Smatra se da se jedno od središta srpske zemlje Raške, grad Dresnik, nalazio na mjestu današnjeg sela Drežnika.<br />
<br />
Nije poznato kako se Zlatibor zvao u najstarije vrijeme. Od kasnog Srednjeg vijeka koristi se ime Rujno, po biljci ruju koja je ovuda rasla. Ime Zlatibor koristi se tek od osamnaestoga stoljeća.<br />
<br />
Zlatibor se tijekom Srednjeg vijeka nalazio u sklopu Raške, Srijemske kraljevine, Duklje i Bosne. 1463. godine [[Osmansko Carstvo|Turci]] su osvojili Zlatibor i pripojili ga svome carstvu.<br />
<br />
Tijekom turske vladavine, Zlatibor je skoro uvijek odolijevao carigradskoj vlasti, zahvaljujući ''hajducima'', jednoj vrsti odmjetnika koja se borila protiv Turaka. Najveće stjecište Turaka bile su šume Murtenice, južnog dijela Zlatibora.<br />
<br />
1804. godine počinje borba za oslobođenje. U oslobođenoj Srbiji našli su se samo sjeverni dijelovi Zlatibora kojima je, s titulom rujanskog serdara, upravljao Jovan Mićić, kontroverzna ličnost te dobi, osobni prijatelj kneza Miloša, vladike Petra II. Petrovića Njegoša, ali i Smail-age Čengića.<br />
<br />
Novo razgraničenje Srbije i Turske Jovan Mićić je dočekao konačnim oslobađanjem južnog Zlatibora, jer je granica najzad postavljena na rijeci Uvcu.<br />
<br />
Danas je Zlatibor dio Srbije, raspodijeljen na tri njezine općine: općini Čajetini i dijelovima općina Užice i Nova Varoš. Po njemu se cijela regija na jugozapadu zemlje zove ''Zlatiborski okrug''.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://www.zlatibor.co.yu Sve o Zlatiboru na jednom mjestu]<br />
*[http://www.zlatibor.org O Zlatiboru i Čajetini]<br />
<br />
[[Kategorija:Planine u Srbiji]]<br />
[[Kategorija:Gorja]]</div>WikiSysop