Zilog Z80 - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-09T21:13:15Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2021. u 21:13
Redak 21:		Redak 21:
	** jednostruke sabirnice (''8080 imao je višestruke sabirnice, koje su slale signale za stanje mikroprocesora na istoj sabirnici preko koje su se slali podatci'')		** jednostruke sabirnice (''8080 imao je višestruke sabirnice, koje su slale signale za stanje mikroprocesora na istoj sabirnici preko koje su se slali podatci'')

	Z80 je bio veoma popularan na tržištu, i preuzeo je veliki dio tržišta koje je imao Intel 8080 i Intel 8085,<ref>{{~~cite web~~ \| url = http://www.andreadrian.de/oldcpu/Z80_number_cruncher.html \| title = Z80, the 8-bit Number Cruncher \| last = Adrian \| first = Andre }}</ref> i postao je jedan od najpopularnijih 8-bitnih mikroprocesora.<ref>{{Citiranje knjige \| title = The Seybold report on professional computing \| publisher = Seybold Publications \| year = 1983 \| quote = In the 8-bit world, the two most popular microcomputers are the Z80 and 6502 computer chips. }}</ref> Za uspjeh Z80 u početku zaslužno je jednostavno sklopovlje za napajanje, sat, te ugrađeno sklopovlje za osvježavanje DRAMa. Ovo je omogućavalo dizajnerima stvaranje sistema s minimalno potrebnim sekundarnim sklopovljem.		Z80 je bio veoma popularan na tržištu, i preuzeo je veliki dio tržišta koje je imao Intel 8080 i Intel 8085,<ref>{{Citiranje weba \| url = http://www.andreadrian.de/oldcpu/Z80_number_cruncher.html \| title = Z80, the 8-bit Number Cruncher \| last = Adrian \| first = Andre }}</ref> i postao je jedan od najpopularnijih 8-bitnih mikroprocesora.<ref>{{Citiranje knjige \| title = The Seybold report on professional computing \| publisher = Seybold Publications \| year = 1983 \| quote = In the 8-bit world, the two most popular microcomputers are the Z80 and 6502 computer chips. }}</ref> Za uspjeh Z80 u početku zaslužno je jednostavno sklopovlje za napajanje, sat, te ugrađeno sklopovlje za osvježavanje DRAMa. Ovo je omogućavalo dizajnerima stvaranje sistema s minimalno potrebnim sekundarnim sklopovljem.

	U prvim izvedbama Z80 se izrađivao koristeći [[NMOS]] tehnologiju, koja je ogranićavala brzinu sata na 2,5 [[MHz]], te 4 MHz (Z80A), do 6 (Z80B) i 8 MHz (Z80H).<ref>{{Citiranje knjige \| title = Popular Computing \| publisher = [[McGraw-Hill]] \| year = 1983 \| page = 15 }}</ref><ref>{{cite journal \| work = [[InfoWorld]] \| last = Markoff\| first=John \| title = Zilog's speedy Z80 soups up 8-bit to 16-bit perfofrmance \| publisher = InfoWorld Media Group \| date = 18 October 1982 \| page = 1 \| issn = 0199-6649 }}</ref>		U prvim izvedbama Z80 se izrađivao koristeći [[NMOS]] tehnologiju, koja je ogranićavala brzinu sata na 2,5 [[MHz]], te 4 MHz (Z80A), do 6 (Z80B) i 8 MHz (Z80H).<ref>{{Citiranje knjige \| title = Popular Computing \| publisher = [[McGraw-Hill]] \| year = 1983 \| page = 15 }}</ref><ref>{{cite journal \| work = [[InfoWorld]] \| last = Markoff\| first=John \| title = Zilog's speedy Z80 soups up 8-bit to 16-bit perfofrmance \| publisher = InfoWorld Media Group \| date = 18 October 1982 \| page = 1 \| issn = 0199-6649 }}</ref>
	[[CMOS]] inačica imala je frekvecije sata od 4 MHz do 20 MHz. Ova gornja granica se odnosi na inačice Z80 koje se prodavaju danas. CMOS inačica omogućava nisku potrošnju prilikom stanja hibernacije, i tokom hibernacije zadržava se stanje sistema tako što je uvedena mjera gdje je donja granica brzine sata jednaka nuli.		[[CMOS]] inačica imala je frekvecije sata od 4 MHz do 20 MHz. Ova gornja granica se odnosi na inačice Z80 koje se prodavaju danas. CMOS inačica omogućava nisku potrošnju prilikom stanja hibernacije, i tokom hibernacije zadržava se stanje sistema tako što je uvedena mjera gdje je donja granica brzine sata jednaka nuli.
	Potpuno kompatibilni derivati mikroprocesora Z80: [[HD64180]]/[[Z180]]<ref>{{Citiranje knjige \| title = Electronic design \| publisher = Hayden \| year = 1988 \| page = 142\| quote = In addition to supporting the entire Z80 instruction set, the Z180 }}</ref><ref>{{~~cite web~~ \| url = http://www.z80.info/z80lives.htm \| title = The Z80 Lives! \| last = Ganssle \| first = Jack G. \| year = 1992\| quote = The designers picked an architecture compatible with the Z80, giving Z80 users a completely software compatible upgrade path. The 64180 processor runs every Z80 instruction exactly as a Z80 does }}</ref> i [[eZ80]] trenutno mogu raditi do 33 (HD64180/Z180) i 50 MHz (eZ80).		Potpuno kompatibilni derivati mikroprocesora Z80: [[HD64180]]/[[Z180]]<ref>{{Citiranje knjige \| title = Electronic design \| publisher = Hayden \| year = 1988 \| page = 142\| quote = In addition to supporting the entire Z80 instruction set, the Z180 }}</ref><ref>{{Citiranje weba \| url = http://www.z80.info/z80lives.htm \| title = The Z80 Lives! \| last = Ganssle \| first = Jack G. \| year = 1992\| quote = The designers picked an architecture compatible with the Z80, giving Z80 users a completely software compatible upgrade path. The 64180 processor runs every Z80 instruction exactly as a Z80 does }}</ref> i [[eZ80]] trenutno mogu raditi do 33 (HD64180/Z180) i 50 MHz (eZ80).

	==Značajke==		==Značajke==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-18T12:08:22Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T23:39:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Z80_pinout.svg|mini|Z80 : raspored iglica i dimenzije]]

'''Zilog Z80''' je 8-bitni [[mikroprocesor]] kojeg je dizajnirala i proizvodila [[SAD|američka]] tvrtka [[Zilog]] od [[srpanj|srpnja]] [[1976.]] sve do danas. Z80 se koristio u mnogim računalskim sistemima, kao i u vojne svrhe. Skupa sa svojim klonovima i derivatima Z80 je jedan od najrasprostranjenijih mikroprocesorskih obitelji svih vremena. Zajedno s obitelji mikroprocesora [[MOS Technology]] [[MOS 6502|6502]] dominira 8-bitnom računalskom scenom od kasnih 1970-tih do sredine 1980-tih. Glavni dizajner Z80 bio je Federico Faggin, koji nakon rada na mikroprocesoru [[Intel 8080]], krajem 1974. zajedno s Ralphom Ungermannom osniva Zilog. Oko dizajna Z80 pomogao je Masatoshi Shima, koji je sudjelovao u dizajnu mikroprocesora [[Intel 4004]] i 8080. Arhitektura Z80 bila je binarno sukladna sa 8080, tako se većina koda s mikroprocesora 8080 s manjim promjenama mogla izvoditi izravno na Z80. Ovo je osobito pomoglo kod prepravljanja [[operacijski sustav|operacijskog sustava]] [[CP/M]], što je pomoglo da se Z80 brzo rasprostrani na tržištu zbog bogate ponude [[programski jezik|programskih jezika]] i alata.

==Povijest==

Nakon rada na mikroprocesoru [[Intel 8080]], [[Federico Faggin]] je krajem [[1974.]] napustio [[Intel]] i skupa s [[Ralph Ungermann|Raplhom Ungermannom]] osnovao tvrtku [[Zilog]]. U srpnju [[1976.]] Z80 je bio spreman za tržište.<ref>{{harvnb|Anderson|1994|p=51 }}</ref> Mikroprocesor Z80 bio je dizajniran da bude binarno kompatibilan s mikroprocesorom Intel 8080<ref>{{harvnb|Anderson|1994|p=57 }}</ref><ref name="brock">{{cite book | title = The second information revolution | last = Brock | first = Gerald W. | publisher = Harvard University Press | year = 2003 | isbn = 9780674011786 }}</ref> tako da se većina izvornog koda za 8080, osobito izvorni kod za operacijski sustav [[CP/M]], mogla izvoditi na Z80 bez promjena. Sudizajner mikroprocesora [[Intel 4004]] i [[Intel 8080]] [[Masatoshi Shima]], pridonio je razvoju Z80.<ref name="InfoWorld Nov 1982">{{cite journal | title=History of the 8-bit: travelling far in a short time | journal=InfoWorld | volume=4 | issue=47 | pages=pp. 58–60 | publisher=Popular Computing Inc. | location=Palo Alto, CA | date=November 29, 1982 | url=http://books.google.com/books?id=HjAEAAAAMBAJ&pg=PA58 | issn=0199-6649 }}</ref><ref name="Electronics Aug 1976">{{cite journal | last=Shima | first=Masatoshi | authorlink=Masatoshi Shima | coauthors=Federico Faggin; Ralph Ungermann | title=Z-80 chip set heralds third microprocessor generation | journal=Electronics | volume=49 | issue=17 | pages=pp. 32–33 McGraw–Hill | location=New York | date=August 19, 1976 }}</ref>

Z80 je nudio mnoga unaprijeđenja u odnosu na 8080:<ref name="brock" />

* poboljšani [[skup naredbi]] <ref>{{cite book | title = Introduction to Microprocessors | author = Mathur | page = 111 | isbn = 9780074602225 | quote = Registarska arhitektura Z80 bila je inovativnija nego od Intel 8085 }}</ref> uključujući manipulaciju bitova, pomicanje memorijskih blokova, U/I blok, i naredbe za pretraživanje bajtova<ref>{{harvnb|Ciarcia|1981|pp=31,32 }}</ref>
* novi [[indeksni registar|indeksni registri]]: IX i IY s naredbama koje omogućavaju adresiranje ''osnova+pomak''
* bolji sistem prekida
** više automatizirani i opći prekidni vektorski sistem, tzv. ''mod 2'', kao i utvrđen vektorski sistem za prekide, te ''mod 1'', jednostavan sistem za prekide za sustave koje imaju osnovno sklopovlje (''mod 0'' je sistem prekida u 8080-kompatibilnom modu).<ref name="interruptmodes">{{cite book | title = The circuits and filters handbook | author = Wai-Kai Chen | page = 1943 | publisher = [[CRC Press]] | year = 2002 | isbn = 9780849309120 | quote = interrupt processing commences according to the interrupt method stipulated by the IM ''i'', ''i''=0, 1, or 2, instruction. If ''i''=1, for direct method, the PC is loaded with 0038H. If ''i''=0, for vectored method, the interrupting device has the opportunity to place the op-code for one byte . If ''i''=2, for indirect vector method, the interrupting device must then place a byte . The Z80 then uses this byte where one of 128 interrupt vectors can be selected by the byte . }}</ref>
** nemaskirani prekid (non maskable interrupt (NMI)) koji se može koristiti u slučajevima kada se prekida napajanje, ili/i za prekide visoke važnosti (ovo omogućava minimalističkim sistemima zasnovanim na Z80 lako uvođenje prekida sa dva nivoa ''mod 1'').
** dva odvojena skupa registara datoteke koji su se vrlo brzo mogli zamijeniti, što se koristilo za ubrzanje obrade prekida
* pojednostavljeni sklopovski zahtjevi za napajanje, radni takt te spajanje s memorijom i [[U/I]] uređajima za sklopovlje za napajanje, stvaranje signala za satni takt, i spajanje s memorijom i ulazno izlaznim jedinicama
** jednostruko napajanje od 5 V (''za pokretanje 8080 bilo je potrebno imati napone -5 V, +5 V i +12 V'')
** jednofazni 5 V takt (''8080 je treba dvofazni generator satnog takta'')
** ugrađeno sklopovlje za osvježivanje dinamične memorije [[DRAM]]
** jednostruke sabirnice (''8080 imao je višestruke sabirnice, koje su slale signale za stanje mikroprocesora na istoj sabirnici preko koje su se slali podatci'')

Z80 je bio veoma popularan na tržištu, i preuzeo je veliki dio tržišta koje je imao Intel 8080 i Intel 8085,<ref>{{cite web | url = http://www.andreadrian.de/oldcpu/Z80_number_cruncher.html | title = Z80, the 8-bit Number Cruncher | last = Adrian | first = Andre }}</ref> i postao je jedan od najpopularnijih 8-bitnih mikroprocesora.<ref>{{cite book | title = The Seybold report on professional computing | publisher = Seybold Publications | year = 1983 | quote = In the 8-bit world, the two most popular microcomputers are the Z80 and 6502 computer chips. }}</ref> Za uspjeh Z80 u početku zaslužno je jednostavno sklopovlje za napajanje, sat, te ugrađeno sklopovlje za osvježavanje DRAMa. Ovo je omogućavalo dizajnerima stvaranje sistema s minimalno potrebnim sekundarnim sklopovljem.

U prvim izvedbama Z80 se izrađivao koristeći [[NMOS]] tehnologiju, koja je ogranićavala brzinu sata na 2,5 [[MHz]], te 4 MHz (Z80A), do 6 (Z80B) i 8 MHz (Z80H).<ref>{{cite book | title = Popular Computing | publisher = [[McGraw-Hill]] | year = 1983 | page = 15 }}</ref><ref>{{cite journal | work = [[InfoWorld]] | last = Markoff| first=John | title = Zilog's speedy Z80 soups up 8-bit to 16-bit perfofrmance | publisher = InfoWorld Media Group | date = 18 October 1982 | page = 1 | issn = 0199-6649 }}</ref>
[[CMOS]] inačica imala je frekvecije sata od 4 MHz do 20 MHz. Ova gornja granica se odnosi na inačice Z80 koje se prodavaju danas. CMOS inačica omogućava nisku potrošnju prilikom stanja hibernacije, i tokom hibernacije zadržava se stanje sistema tako što je uvedena mjera gdje je donja granica brzine sata jednaka nuli.
Potpuno kompatibilni derivati mikroprocesora Z80: [[HD64180]]/[[Z180]]<ref>{{cite book | title = Electronic design | publisher = Hayden | year = 1988 | page = 142| quote = In addition to supporting the entire Z80 instruction set, the Z180 }}</ref><ref>{{cite web | url = http://www.z80.info/z80lives.htm | title = The Z80 Lives! | last = Ganssle | first = Jack G. | year = 1992| quote = The designers picked an architecture compatible with the Z80, giving Z80 users a completely software compatible upgrade path. The 64180 processor runs every Z80 instruction exactly as a Z80 does }}</ref> i [[eZ80]] trenutno mogu raditi do 33 (HD64180/Z180) i 50 MHz (eZ80).

==Značajke==

==Naredbe==

==Inačice==

===Z80A===

===Z80B===

==Utjecaj==

==Vidi još==
* [[Memotech MTX 500/512]], računalo koje koristilo Zilog Z80
* [[Heathkit H-89]], računalo koje koristilo Zilog Z80

==Izvori==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

[[Kategorija: Mikroprocesori]]
[[Kategorija:8-bitni mikroobradnici]]

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 12:08
Redak 5:		Redak 5:
	==Povijest==		==Povijest==

	Nakon rada na mikroprocesoru [[Intel 8080]], [[Federico Faggin]] je krajem [[1974.]] napustio [[Intel]] i skupa s [[Ralph Ungermann\|Raplhom Ungermannom]] osnovao tvrtku [[Zilog]]. U srpnju [[1976.]] Z80 je bio spreman za tržište.<ref>{{harvnb\|Anderson\|1994\|p=51 }}</ref> Mikroprocesor Z80 bio je dizajniran da bude binarno kompatibilan s mikroprocesorom Intel 8080<ref>{{harvnb\|Anderson\|1994\|p=57 }}</ref><ref name="brock">{{~~cite book~~ \| title = The second information revolution \| last = Brock \| first = Gerald W. \| publisher = Harvard University Press \| year = 2003 \| isbn = 9780674011786 }}</ref> tako da se većina izvornog koda za 8080, osobito izvorni kod za operacijski sustav [[CP/M]], mogla izvoditi na Z80 bez promjena. Sudizajner mikroprocesora [[Intel 4004]] i [[Intel 8080]] [[Masatoshi Shima]], pridonio je razvoju Z80.<ref name="InfoWorld Nov 1982">{{cite journal \| title=History of the 8-bit: travelling far in a short time \| journal=InfoWorld \| volume=4 \| issue=47 \| pages=pp. 58–60 \| publisher=Popular Computing Inc. \| location=Palo Alto, CA \| date=November 29, 1982 \| url=http://books.google.com/books?id=HjAEAAAAMBAJ&pg=PA58 \| issn=0199-6649 }}</ref><ref name="Electronics Aug 1976">{{cite journal \| last=Shima \| first=Masatoshi \| authorlink=Masatoshi Shima \| coauthors=Federico Faggin; Ralph Ungermann \| title=Z-80 chip set heralds third microprocessor generation \| journal=Electronics \| volume=49 \| issue=17 \| pages=pp. 32–33 McGraw–Hill \| location=New York \| date=August 19, 1976 }}</ref>		Nakon rada na mikroprocesoru [[Intel 8080]], [[Federico Faggin]] je krajem [[1974.]] napustio [[Intel]] i skupa s [[Ralph Ungermann\|Raplhom Ungermannom]] osnovao tvrtku [[Zilog]]. U srpnju [[1976.]] Z80 je bio spreman za tržište.<ref>{{harvnb\|Anderson\|1994\|p=51 }}</ref> Mikroprocesor Z80 bio je dizajniran da bude binarno kompatibilan s mikroprocesorom Intel 8080<ref>{{harvnb\|Anderson\|1994\|p=57 }}</ref><ref name="brock">{{Citiranje knjige \| title = The second information revolution \| last = Brock \| first = Gerald W. \| publisher = Harvard University Press \| year = 2003 \| isbn = 9780674011786 }}</ref> tako da se većina izvornog koda za 8080, osobito izvorni kod za operacijski sustav [[CP/M]], mogla izvoditi na Z80 bez promjena. Sudizajner mikroprocesora [[Intel 4004]] i [[Intel 8080]] [[Masatoshi Shima]], pridonio je razvoju Z80.<ref name="InfoWorld Nov 1982">{{cite journal \| title=History of the 8-bit: travelling far in a short time \| journal=InfoWorld \| volume=4 \| issue=47 \| pages=pp. 58–60 \| publisher=Popular Computing Inc. \| location=Palo Alto, CA \| date=November 29, 1982 \| url=http://books.google.com/books?id=HjAEAAAAMBAJ&pg=PA58 \| issn=0199-6649 }}</ref><ref name="Electronics Aug 1976">{{cite journal \| last=Shima \| first=Masatoshi \| authorlink=Masatoshi Shima \| coauthors=Federico Faggin; Ralph Ungermann \| title=Z-80 chip set heralds third microprocessor generation \| journal=Electronics \| volume=49 \| issue=17 \| pages=pp. 32–33 McGraw–Hill \| location=New York \| date=August 19, 1976 }}</ref>

	Z80 je nudio mnoga unaprijeđenja u odnosu na 8080:<ref name="brock" />		Z80 je nudio mnoga unaprijeđenja u odnosu na 8080:<ref name="brock" />

	* poboljšani [[skup naredbi]] <ref>{{~~cite book~~ \| title = Introduction to Microprocessors \| author = Mathur \| page = 111 \| isbn = 9780074602225 \| quote = Registarska arhitektura Z80 bila je inovativnija nego od Intel 8085 }}</ref> uključujući manipulaciju bitova, pomicanje memorijskih blokova, U/I blok, i naredbe za pretraživanje bajtova<ref>{{harvnb\|Ciarcia\|1981\|pp=31,32 }}</ref>		* poboljšani [[skup naredbi]] <ref>{{Citiranje knjige \| title = Introduction to Microprocessors \| author = Mathur \| page = 111 \| isbn = 9780074602225 \| quote = Registarska arhitektura Z80 bila je inovativnija nego od Intel 8085 }}</ref> uključujući manipulaciju bitova, pomicanje memorijskih blokova, U/I blok, i naredbe za pretraživanje bajtova<ref>{{harvnb\|Ciarcia\|1981\|pp=31,32 }}</ref>
	* novi [[indeksni registar\|indeksni registri]]: IX i IY s naredbama koje omogućavaju adresiranje ''osnova+pomak''		* novi [[indeksni registar\|indeksni registri]]: IX i IY s naredbama koje omogućavaju adresiranje ''osnova+pomak''
	* bolji sistem prekida		* bolji sistem prekida
	** više automatizirani i opći prekidni vektorski sistem, tzv. ''mod 2'', kao i utvrđen vektorski sistem za prekide, te ''mod 1'', jednostavan sistem za prekide za sustave koje imaju osnovno sklopovlje (''mod 0'' je sistem prekida u 8080-kompatibilnom modu).<ref name="interruptmodes">{{~~cite book~~ \| title = The circuits and filters handbook \| author = Wai-Kai Chen \| page = 1943 \| publisher = [[CRC Press]] \| year = 2002 \| isbn = 9780849309120 \| quote = interrupt processing commences according to the interrupt method stipulated by the IM ''i'', ''i''=0, 1, or 2, instruction. If ''i''=1, for direct method, the PC is loaded with 0038H. If ''i''=0, for vectored method, the interrupting device has the opportunity to place the op-code for one byte . If ''i''=2, for indirect vector method, the interrupting device must then place a byte . The Z80 then uses this byte where one of 128 interrupt vectors can be selected by the byte . }}</ref>		** više automatizirani i opći prekidni vektorski sistem, tzv. ''mod 2'', kao i utvrđen vektorski sistem za prekide, te ''mod 1'', jednostavan sistem za prekide za sustave koje imaju osnovno sklopovlje (''mod 0'' je sistem prekida u 8080-kompatibilnom modu).<ref name="interruptmodes">{{Citiranje knjige \| title = The circuits and filters handbook \| author = Wai-Kai Chen \| page = 1943 \| publisher = [[CRC Press]] \| year = 2002 \| isbn = 9780849309120 \| quote = interrupt processing commences according to the interrupt method stipulated by the IM ''i'', ''i''=0, 1, or 2, instruction. If ''i''=1, for direct method, the PC is loaded with 0038H. If ''i''=0, for vectored method, the interrupting device has the opportunity to place the op-code for one byte . If ''i''=2, for indirect vector method, the interrupting device must then place a byte . The Z80 then uses this byte where one of 128 interrupt vectors can be selected by the byte . }}</ref>
	** nemaskirani prekid (non maskable interrupt (NMI)) koji se može koristiti u slučajevima kada se prekida napajanje, ili/i za prekide visoke važnosti (ovo omogućava minimalističkim sistemima zasnovanim na Z80 lako uvođenje prekida sa dva nivoa ''mod 1'').		** nemaskirani prekid (non maskable interrupt (NMI)) koji se može koristiti u slučajevima kada se prekida napajanje, ili/i za prekide visoke važnosti (ovo omogućava minimalističkim sistemima zasnovanim na Z80 lako uvođenje prekida sa dva nivoa ''mod 1'').
	** dva odvojena skupa registara datoteke koji su se vrlo brzo mogli zamijeniti, što se koristilo za ubrzanje obrade prekida		** dva odvojena skupa registara datoteke koji su se vrlo brzo mogli zamijeniti, što se koristilo za ubrzanje obrade prekida
Redak 21:		Redak 21:
	** jednostruke sabirnice (''8080 imao je višestruke sabirnice, koje su slale signale za stanje mikroprocesora na istoj sabirnici preko koje su se slali podatci'')		** jednostruke sabirnice (''8080 imao je višestruke sabirnice, koje su slale signale za stanje mikroprocesora na istoj sabirnici preko koje su se slali podatci'')

	Z80 je bio veoma popularan na tržištu, i preuzeo je veliki dio tržišta koje je imao Intel 8080 i Intel 8085,<ref>{{cite web \| url = http://www.andreadrian.de/oldcpu/Z80_number_cruncher.html \| title = Z80, the 8-bit Number Cruncher \| last = Adrian \| first = Andre }}</ref> i postao je jedan od najpopularnijih 8-bitnih mikroprocesora.<ref>{{~~cite book~~ \| title = The Seybold report on professional computing \| publisher = Seybold Publications \| year = 1983 \| quote = In the 8-bit world, the two most popular microcomputers are the Z80 and 6502 computer chips. }}</ref> Za uspjeh Z80 u početku zaslužno je jednostavno sklopovlje za napajanje, sat, te ugrađeno sklopovlje za osvježavanje DRAMa. Ovo je omogućavalo dizajnerima stvaranje sistema s minimalno potrebnim sekundarnim sklopovljem.		Z80 je bio veoma popularan na tržištu, i preuzeo je veliki dio tržišta koje je imao Intel 8080 i Intel 8085,<ref>{{cite web \| url = http://www.andreadrian.de/oldcpu/Z80_number_cruncher.html \| title = Z80, the 8-bit Number Cruncher \| last = Adrian \| first = Andre }}</ref> i postao je jedan od najpopularnijih 8-bitnih mikroprocesora.<ref>{{Citiranje knjige \| title = The Seybold report on professional computing \| publisher = Seybold Publications \| year = 1983 \| quote = In the 8-bit world, the two most popular microcomputers are the Z80 and 6502 computer chips. }}</ref> Za uspjeh Z80 u početku zaslužno je jednostavno sklopovlje za napajanje, sat, te ugrađeno sklopovlje za osvježavanje DRAMa. Ovo je omogućavalo dizajnerima stvaranje sistema s minimalno potrebnim sekundarnim sklopovljem.

	U prvim izvedbama Z80 se izrađivao koristeći [[NMOS]] tehnologiju, koja je ogranićavala brzinu sata na 2,5 [[MHz]], te 4 MHz (Z80A), do 6 (Z80B) i 8 MHz (Z80H).<ref>{{~~cite book~~ \| title = Popular Computing \| publisher = [[McGraw-Hill]] \| year = 1983 \| page = 15 }}</ref><ref>{{cite journal \| work = [[InfoWorld]] \| last = Markoff\| first=John \| title = Zilog's speedy Z80 soups up 8-bit to 16-bit perfofrmance \| publisher = InfoWorld Media Group \| date = 18 October 1982 \| page = 1 \| issn = 0199-6649 }}</ref>		U prvim izvedbama Z80 se izrađivao koristeći [[NMOS]] tehnologiju, koja je ogranićavala brzinu sata na 2,5 [[MHz]], te 4 MHz (Z80A), do 6 (Z80B) i 8 MHz (Z80H).<ref>{{Citiranje knjige \| title = Popular Computing \| publisher = [[McGraw-Hill]] \| year = 1983 \| page = 15 }}</ref><ref>{{cite journal \| work = [[InfoWorld]] \| last = Markoff\| first=John \| title = Zilog's speedy Z80 soups up 8-bit to 16-bit perfofrmance \| publisher = InfoWorld Media Group \| date = 18 October 1982 \| page = 1 \| issn = 0199-6649 }}</ref>
	[[CMOS]] inačica imala je frekvecije sata od 4 MHz do 20 MHz. Ova gornja granica se odnosi na inačice Z80 koje se prodavaju danas. CMOS inačica omogućava nisku potrošnju prilikom stanja hibernacije, i tokom hibernacije zadržava se stanje sistema tako što je uvedena mjera gdje je donja granica brzine sata jednaka nuli.		[[CMOS]] inačica imala je frekvecije sata od 4 MHz do 20 MHz. Ova gornja granica se odnosi na inačice Z80 koje se prodavaju danas. CMOS inačica omogućava nisku potrošnju prilikom stanja hibernacije, i tokom hibernacije zadržava se stanje sistema tako što je uvedena mjera gdje je donja granica brzine sata jednaka nuli.
	Potpuno kompatibilni derivati mikroprocesora Z80: [[HD64180]]/[[Z180]]<ref>{{~~cite book~~ \| title = Electronic design \| publisher = Hayden \| year = 1988 \| page = 142\| quote = In addition to supporting the entire Z80 instruction set, the Z180 }}</ref><ref>{{cite web \| url = http://www.z80.info/z80lives.htm \| title = The Z80 Lives! \| last = Ganssle \| first = Jack G. \| year = 1992\| quote = The designers picked an architecture compatible with the Z80, giving Z80 users a completely software compatible upgrade path. The 64180 processor runs every Z80 instruction exactly as a Z80 does }}</ref> i [[eZ80]] trenutno mogu raditi do 33 (HD64180/Z180) i 50 MHz (eZ80).		Potpuno kompatibilni derivati mikroprocesora Z80: [[HD64180]]/[[Z180]]<ref>{{Citiranje knjige \| title = Electronic design \| publisher = Hayden \| year = 1988 \| page = 142\| quote = In addition to supporting the entire Z80 instruction set, the Z180 }}</ref><ref>{{cite web \| url = http://www.z80.info/z80lives.htm \| title = The Z80 Lives! \| last = Ganssle \| first = Jack G. \| year = 1992\| quote = The designers picked an architecture compatible with the Z80, giving Z80 users a completely software compatible upgrade path. The 64180 processor runs every Z80 instruction exactly as a Z80 does }}</ref> i [[eZ80]] trenutno mogu raditi do 33 (HD64180/Z180) i 50 MHz (eZ80).

	==Značajke==		==Značajke==