WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T19:49:37Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 19:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zdravko Marić'''-->~~{{Infookvir znanstvenik		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = Zdravko Marić		\| ime = Zdravko Marić
	\| slika = Zdravko maric.jpg		\| slika = Zdravko maric.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T11:08:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Zdravko Marić
| slika = Zdravko maric.jpg
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[24. veljače]] [[1930.]]
| mjesto_rođenja = [[Podravska Slatina]]
| datum_smrti = [[13. prosinca]] [[2006.]]
| mjesto_smrti = [[Sarajevo]]
| prebivalište = [[Hrvatska]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]
| državljanstvo =
| narodnost = [[Hrvat]]
| etnicitet =
| polje = [[arheologija]]
| radna_institucija = [[Zemaljski muzej u Sarajevu]]<br>[[Muzej Slavonije|Muzej Slavonije u Osijeku]]
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po =
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}
'''Zdravko Marić''' ([[Podravska Slatina]], [[24. veljače]] [[1930.]] – [[Sarajevo]], [[13. prosinca]] [[2006.]]), [[hrvat]]ski [[arheolog]], dugogodišnji djelatnik [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]] te ravnatelj [[Muzej Slavonije|Muzeja Slavonije u Osijeku]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=38898 Marić, Zdravko] Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 2. kolovoza 2015.</ref>

== Životopis ==
Zdravko Marić je rođen je u Podravskoj Slatini 24. veljače 1930. Građansku školu i četvrti razred gimnazije pohađao je u Podravskoj Slatini i [[Karlovac|Karlovcu]]. U Osijeku pohađa učiteljsku školu od 1945. do 1948., nakon čega odlazi u [[Pančevo]], gdje je pohađao školu za vojne pilote. U Osijek se vraća 1950. i završava učiteljsku školu 1951. Iste godine se zapošljava kao učitelj u [[Kopanice|Kopanicama]] kod [[Orašje|Orašja]], a dvije godine poslije započinje studij [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Kratko vrijeme je 1954. radio u [[Brezovo Polje (selo)|Brezovom Polju]] kod [[Brčko]]ga, da bi iste godine nastavio školovanje na Katedri za arheologiju [[Filozofski fakultet u Ljubljani|Filozofskog fakulteta]] [[Sveučilište u Ljubljani|Sveučilišta u Ljubljani]], gdje je i diplomirao 1957.

Kao kustos-pripravnik za [[željezno doba]] i helenistički period, Marić počinje raditi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu 1957. Nakon dvije godine rada, odlazi na specijalizaciju od osam mjeseci kod [[Richard Pittioni|prof. Richarda Pittionija]] u [[Beč]]. Doktorirao je na sveučilištu u Ljubljani 1965. s temom "Donja Dolina i problem etničke pripadnosti predrimskog stanovništva sjeverne Bosne".

U Arheološkom odjelu Zemaljskog muzeja radio je od 1957.do 1981., prvenstveno na problemima prapovijesti Bosne i Hercegovine, i to arheološkoj problematici kasnog [[Brončano doba|brončanog]] i mlađeg željeznog doba. Od samog početka znanstvenog rada u Zemaljskom muzeju postaje članom tima [[Alojz Benac|dr. Alojza Benca]], [[Đuro Basler|dr. Đure Baslera]] i [[Borivoj Čović|dr. Borivoja Čovića]] koji se smatra tvorcem moderne bosanskohercegovačke prapovijesne arheologije. Zahvaljujući rezultatima istraživanja [[Iliri|ilirskih plemena]], 1975. osnivaju postdiplomski studij "Ilirologija" na Katedri za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Dva puta je napuštao Sarajevo: prvi put 1974. je otišao u Osijek na mjesto direktora Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture , a drugi put 1981. kad je postao direktor Muzeja Slavonije u Osijeku gdje radio do umirovljenja 1985. nakon čega se opet vratio u Sarajevo.

Osim dužnosti u muzeju u Sarajevu, obnašao je i druge funkcije, te je tako bio i predsjednik Društva konzervatora Hrvatske 1974., predsjednik Muzejsko-galerijskog društva BiH, osnivač i prvi predsjednik Arheološkog društva BiH, potpredsjednik Arheološkog društva Jugoslavije, i mnoge druge. Preminuo je u Sarajevu 13. prosinca 2006. godine, a pokopan na groblju Sveti Josip.

== Istraživački radovi ==
Tijekom dugogodišnjeg znanstvenog i istračivačkog rada evidentirao je i opisao oko 200 novih arheoloških nalazišta. Prilikom iskopavanja kod [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] 1961. otkrio je tzv. Starije naselje u [[Donja Dolina|Donjoj Dolini]], iz kasnog brončanog doba te gradinsko naselje Vis u [[Modran (Derventa, BiH)|Modranu]] kod [[Derventa|Dervente]]. Manja istraživanja obavio je u Baltinim Barama kod [[Prijedor]]a, u [[Crveni Grm|Crvenom Grmu]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]], na njivama Zorića u [[Grude|Grudama]], na Gradini u [[Bukova Gora|Bukovoj Gori]], te oko Starog Broda i Tatinice kod [[Višegrad]]a. Prije potapanja rijeke [[Trebišnjica|Trebišnjice]] i stvaranja [[Bilećko jezero|Bilećkog jezera]] 1967. i 1968., vodio je dva velika multidisciplinarna arheološka projekta, a prije potapanja [[Buško blato|Buškog blata]] 1968. (izgradnje [[HE Orlovac]]), bio je direktor je arheološkog zaštitnog projekta "Buško Blato".

Jedno od njegovih značajnijih djela je iskopavanje arheološkog kompleksa [[Ošanjići]] kod [[Stolac (BiH)|Stoca]] od 1963. do 1981. kojom je prilikom izradio elaborat za Republičku zajednicu za naučni rad "Sistematska arheološka istraživanja na Gradini i tumulusima u Ošanićima kod Stoca”. Svakako, najznačajniji rad je vezan za Zemaljski muzej, gdje se bavio istraživanjima ilirskih i panonskih plemenskih zajednica, a kao inicijator i glavni autor teze o razdvajanju [[Panonci|Panonaca]] od [[Iliri|Ilira]].

== Muzejska djelatnost ==
Zajedno s Bencom, Čovićem i Baslerom, jedan je od autora novog postava izložbe "Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba", koja je otvorena 1958., prigodom održavanja III. kongresa arheologa Jugoslavije u Sarajevu. Zajedno s grupom autora, jedan je od autora izložbe "Arheološka otkrića 1970." (Sarajevo 1970.) te izložbe "Novija arheološka otkrića u Hercegovini” (Mostar, 1980).

== Pisani radovi ==
Marić je rezultate radova objavljivao u mnogim časopisima i publikacijama (najviše u Glasniku Zemaljskoga muzeja u Sarajevu), a pisac je i scenarija radijskih i televizijskih emisija o arheologiji.

=== Izbor iz radova ===
* Donja dolina, 1964.
* Japodske nekropole u dolini Une, 1968
* Arheološka istraživanja akropole ilirskog grada Daorsa na Gradini u Ošanićima kod Stoca (od 1967. do 1972., 1977.)
* Helenistički uticaji na ilirsko pleme Daorsi, 2000.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Dautović, Andrea; Lalević, Olga, ''Bibliografija radova profesora dr. Zdravka Marića'', Glasnik Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, vol. 50/51, Sarajevo, 2009., str. 267. - 279., ISSN 0581-750
* Zilka Kujundžić-Vejzagić: ''In memoriam: Zdravko Marić'', Godišnjak Akademije nauka i umjetnosti BiH, knjiga 35, Sarajevo 2006. str. 221. - 226., ISSN 0350-0020

{{GLAVNIRASPORED:Marić, Zdravko}}
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Arheologija u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Životopisi, Slatina]]

Zdravko Marić - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica