WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-12T20:06:42Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. lipanj 2025. u 20:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zdenac'''-->~~{{dz\| [[Studenac (trgovina)]]}}		{{dz\| [[Studenac (trgovina)]]}}
	{{preusmjerava\|Čatrnja}}		{{preusmjerava\|Čatrnja}}
	[[datoteka:Bunar Trakoscan, Croatia.JPG\|mini\|250px\|desno\|Bunar u dvorcu [[Trakošćan]].]]		[[datoteka:Bunar Trakoscan, Croatia.JPG\|mini\|250px\|desno\|Bunar u dvorcu [[Trakošćan]].]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:11:09Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:11
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Zdenac'''-->{{dz\| [[Studenac (trgovina)]]}}		<!--'''Zdenac'''-->{{dz\| [[Studenac (trgovina)]]}}
	{{~~redirect~~\|Čatrnja}}		{{preusmjerava\|Čatrnja}}
	[[datoteka:Bunar Trakoscan, Croatia.JPG\|mini\|250px\|desno\|Bunar u dvorcu [[Trakošćan]].]]		[[datoteka:Bunar Trakoscan, Croatia.JPG\|mini\|250px\|desno\|Bunar u dvorcu [[Trakošćan]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T08:48:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz| [[Studenac (trgovina)]]}}
{{redirect|Čatrnja}}
[[datoteka:Bunar Trakoscan, Croatia.JPG|mini|250px|desno|Bunar u dvorcu [[Trakošćan]].]]

[[datoteka:Brunnenschacht Ronneburg, Deutschland.JPG|mini|250px|desno|98 metara duboki bunar u dvorcu Ronneburg u [[Njemačka|Njemačkoj]].]]

[[datoteka:Markowa stodoła.jpg|mini|250px|desno|Đeram u mjestu Markowa ([[Poljska]]).]]

[[datoteka:Wheelaxle quackenbos.gif|mini|desno|250px|Veći dio jednostavnog priručnog [[vitlo|vitla]] naziva se [[kolo]], a manji, produžen u obliku [[valjak|valjka]] na koje se namata [[uže]] s [[teret]]om, naziva se vreteno. [[Sila]] potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru [[polumjer]]a vretena i kola.]]

[[datoteka:Dubrovnic-dominican monastery.JPG|mini|250px|desno|[[Cisterna]] u [[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|Dominikanskom samostanu]] u [[Dubrovnik]]u.]]

'''Zdenac''', '''hladenac''', '''kladenac''', '''studenac''' ili '''bunar''' je [[iskop]]ana duboka i podgrađena [[jama]] u koju se hvata ili skuplja [[podzemna voda]]. U [[Selo|seoskim]] područjima jama je iznutra ograđena [[kamen]]om ili [[opeka|opekom]], a nadzemni je dio (grlo), prema lokalnim [[Graditeljstvo|graditeljskim]] značajkama, u obliku [[kocka|kocke]], [[prizma|prizme]] ili [[valjak|valjka]], izveden od [[Greda (konstrukcija)|gredica]], kamena, opeke, [[beton]]a, pa i šupljega debla. [[Voda]] se crpi posudom ([[metal]]nom, ranije i kožnim ili drvenim vjedrom), ovješenom o drvenu kuku ili pričvršćenom na uže. [[Uže]] može biti namotano na vodoravno položen [[vitlo|vitao]], koji se pokreće [[kolo]]m; takvi su bunari zaštićeni i nadstrešnicom. U ravničarskim hrvatskim krajevima uže je pričvršćeno na [[đeram]], dugačku pokretnu gredu, uloženu u visoki [[stup]]. Bunari su većinom na dvorištima pojedinačnih kućanstava, ali mogu biti i zajednički za zaselak ili selo; tada su i uobičajena mjesta okupljanja. Javni gradski i samostanski bunari često su bogato umjetnički oblikovani. <ref> '''bunar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=10158] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Zdenac ==
'''Zdenac''' je [[građevina]] za zahvaćanje i iskorištavanje podzemnih voda. Kadšto može poslužiti i za kontrolu razine podzemne vode. Prema načinu izvođenja, zdenci mogu biti kopani, bušeni ili zabijeni, s obzirom na položaj prema vodonosniku, potpuni ili nepotpuni, a prema vrsti strujanja, sa slobodnim vodnim licem ili pod [[tlak]]om (takav je slučaj na primjer kod [[Arteški bunar|arteškoga zdenca]], kada arteška voda pod tlakom izbija na površinu).

=== Kopani zdenac ili bunar ===
'''Kopani zdenac''' ili '''bunarđija''' najčešće je ozidana jama [[valjak|valjkasta]] oblika, a sastoji se od nožice, plašta i završne kape (glave). Pretežito se izvodi kod plićih vodonosnika, većinom u području [[aluvij]]alnih naslaga. [[Zid]]ovi zdenca nekoć su se zidali od [[kamen]]a ili [[opeka|opeke]], a u današnje se doba izvode [[beton]]iranjem od dna iskopa prema površini (uglavnom kod plićih vodonosnika) ili spuštanjem betonskih [[cijev]]i ili sličnih [[Armirani beton|armiranobetonskih]] dijelova od površine prema dnu, uz istodobni iskop i vađenje iskopanoga materijala. Unutarnji [[promjer]] takvih zdenaca obično je nekoliko [[metar]]a (najmanje 1 metar). Voda u zdenac može dotjecati kroz otvoreno dno ili kroz otvore ostavljene u stijenkama zdenca. Zahvat vode iz zdenca može biti jednostavan (vjedro, dizalo ili elevator, klipne [[crpka|crpke]]) ili složen (različiti tipovi [[Centrifugalna sisaljka|centrifugalnih crpki]] s [[Električna energija|električnim pogonom]]).
[[Datoteka:Stari zdenec u Dragoslavcu.jpg|mini|250px|desno|Stari zdenac u [[Međimurje|Međimurju]]]]

=== Bušeni zdenac ===
'''Bušeni zdenac''' radio se u prošlosti samo kada je vodonosni sloj bio dubok (uglavnom dublji od 50 [[metar]]a). Međutim, zahvaljujući razvoju [[tehnologija|tehnologije]] [[bušenje|bušenja]] i prateće opreme, danas se bušeni zdenci izvode pri dubinama od deset do nekoliko stotina metara, uz promjer zdenca od 30 do 100 [[centimetar]]a. Nakon bušenja bušotina se zacjevljuje [[čelik|čeličnim]] cijevima, uz izvedbu filtarskoga dijela s granuliranim zasipom i pokrovnim vodonepropusnim tamponom. Voda iz takva zdenca zahvaća se podvodnim elektromotornim crpkama. Prednosti su bušenih zdenaca pred kopanima gotovo neograničena dubina zahvaćanja vode, neovisnost o [[geologija|geološkom]] sastavu tla, dobivanje razmjerno većih količina vode uz manju opasnost od presušivanja, besprijekornost vode u [[Sanitarno inženjerstvo|sanitarnom]] pogledu zbog male mogućnosti vanjskog onečišćenja, ekonomičnost.

=== Zabijeni zdenac ===
'''Zabijeni zdenac''' ili '''abesinski zdenac''' rupičasta je [[cijev]] koja je bez prethodnoga bušenja utisnuta u vodonosni sloj u rahlom zemljištu, a uz pomoć koje se sakuplja i crpi [[podzemna voda]], obično za potrebe jednoga kućanstva ili gospodarstva. <ref> '''zdenac''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67007] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

==Gradnja==
Jedan od načina je da se kopanjem u različitim materijalima zemljine površine kao što je zemlja kopaju okomite okrugle rupe promjera do 2,5 metra različitih dubina kojoj se stijenke oblažu u kamen ili betoniraju da bi se spriječilo odronjavanje okolnog materijala i ulaska onečišćenja kroz porozne stijenke. Ovaj način izrade bunara najčešći je u područjima gdje je tlo zemljano.

Drugi način je da se kopanjem u različitim materijalima zemljine površine kopa udubljenje širine do desetak metara neodređene dubine koje se nadsvodi da bi se spriječilo onečišćenje. Kod ovog tipa bunara ponekad se stijenke ne obrađuju jer nema potrebe zbog materijala u kojem su izrađene. Ovaj tip gradnje bunara je najučestaliji u područjima gdje je tlo kameno ili pretežno kameno.

Treći način je da se u nepropusnom materijalu ([[kamen|kamen]], [[ilovača|ilovača]]) pronađe prirodno udubljenje koje se oblikuje u oblik bunara nadsvođenjem i obradom rubnih dijelova stijenki.

Kod gradnje valja naglasiti da određeni bunari imaju "krunu" to jest uzdignuće na samom otvoru koji olakšava izvlačenje vode iz bunara kao što su [[đeram|đeram]], vitlo, pumpe i slični uređaji. Bunari koji nemaju "krunu" se nazivaju [[Čatrnja (razdvojba)|čatrnja]] u jednom području [[Dalmacija|Dalmacije]] te [[BIH|BIH]].

== Cisterna ==
{{Glavni|Cisterna}}

'''Cisterna''' ([[Latinski jezik|lat]].) je građevina za opskrbu vodom (kišnicom) kućanstva (kućna) ili naselja (javna). Voda se skuplja s [[krov]]išta ili za to posebno izgrađene prihvatne površine, s koje se [[cjevovod]]om dovodi do cisterne ukopane u tlo. U graditeljskom smislu sastoji se od dovodnog cjevovoda, prostora za odvajanje ili [[Separacija|separaciju]] (uklanjanje masti, lišća i slično), prostora za [[Filtracija|filtraciju]] (pročišćivanje vode), te od spremnika za pričuvu vode. Iz cisterne se voda crpi ručno ili [[crpka]]ma (klipne ili motorne). Cisterne se grade od kamena, betona ili armiranog betona. Spremnik cisterne s unutarnje strane [[žbuka]] se vodonepropusnom žbukom. Cisterne se grade u područjima gdje ne postoje izvorišta vode ili nije izgrađena [[vodoopskrba]] ([[krš]], otoci, priobalje, rjeđe unutrašnjost). Tradicionalne cisterne pokrivene su bačvastim [[svod]]om ili [[kupola|kupolom]] od [[kamen]]a. Nadzemni dio, grlo, ima oblik prizme, kocke ili valjka, često je isklesan od jednoga komada i ukrašen. Zatvara se drvenim ili željeznim poklopcem. Srednjovjekovne cisterne u gradovima i samostanima nerijetko su bile umjetnički oblikovane ([[Trogir]], [[Hvar]], [[Dubrovnik]] i drugi). U 19. stoljeću preuzete su i u seljačko graditeljstvo, pa se grla cisterne najčešće nalaze na terasi jadranskih pučkih kuća. <ref> '''cisterna''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11962] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Građevine]]
[[Kategorija:Hidrotehnika]]

Zdenac - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica