WikiSysop: bnz

2022-04-12T04:29:19Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12. travanj 2022. u 04:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zapadnoštokavsko narječje'''-->~~{{Štokavsko narječje}}		{{Štokavsko narječje}}
	[[Datoteka:Medieval_Croatian_dialects_in_Cro_and_BiH.PNG\|mini\|desno\|300px\|Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata]]		[[Datoteka:Medieval_Croatian_dialects_in_Cro_and_BiH.PNG\|mini\|desno\|300px\|Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T00:06:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Štokavsko narječje}}
[[Datoteka:Medieval_Croatian_dialects_in_Cro_and_BiH.PNG|mini|desno|300px|Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata]]

'''Zapadnoštokavsko narječje''' bilo je jedno od triju narječja hrvatskoga jezika koje su razvili Hrvati iz dinarske skupine uz panonsku ([[kajkavsko narječje]]) i primorsku skupinu ([[čakavsko narječje]]). Nacionalna dimenzija zapadne štokavštine vrlo je jasna, u današnjem kontekstu dijalektima podrijetlom iz zapadnoštokavskoga narječja govore u velikoj većini [[Hrvati]] i najveći dio Bošnjaka koji uz zapadnoštokavske dijelom govore i istočnoštokavskima (u Podrinju i [[Sandžak]]u).

===Granice zapadnoštokavskoga narječja===
[[Datoteka:Shtokavian.png|mini|300px|Rasprostranjenost štokavskih i povezanih govora]]
Zapadna štokavština<ref>http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-10teza.html</ref> graničila je prije velikih seoba (uglavnom 16. i 17. stoljeće) s kajkavskim i čakavskim narječjem te s istočnom štokavštinom. Prema kajkavcima granica je išla približno od ušća Une u Savu prema sjeveroistoku prilično istočnije od današnje Virovitice i dalje u današnju Mađarsku. Čakavsko-zapadnoštokavska granica očito nije bila oštra, ali se kao njeno prostiranje može uzeti područje neznatno istočno od Une, zatim Dinara, uz izbijanje na more istočno od Cetine. Otoci su bili čakavski, obala zapadnoštokavska, no zapadni Pelješac, [[Korčula]] i [[Lastovo]] su čakavski, istočni [[Pelješac]], [[Mljet]] i otoci pred Dubrovnikom zapadnoštokavski.
Granica između dviju štokavština najvjerojatnije je išla Dunavom pa zatim do područja nešto zapadno od Drine i dalje nedaleko od današnje Foče. Odatle je granica išla prema Neretvi, ali tako da je Neretva s okolicom bila u zapadnoj štokavštini; zatim je odijelila zapadnoštokavsko Dubrovačko primorje od zaleđa i izlazi na more u Boki kotorskoj. Bokeljski Hrvati vjerojatno su imali govor zapadnoštokavskoga tipa, pravoslavci u Boki govor istočnoštokavske fizionomije.
Istočna štokavština prostirala se od područja zapadne štokavštine do područja torlačkoga narječja, to jest do zone od Albanije preko Kosova i današnjeg Stalaća do današnjeg Donjeg Milanovca na [[Dunav]]u. <ref>(Josip Lisac: Štokavski dijalekt, 2003. [1] U navedenomu je tekstu izostavljeno protuslovlje koje vjerojatno ni sam [[autor]] nije zamijetio: u istoj se rečenici govor bokeljskih Hrvata proglašava zapadnoštokavskim, kao i najzapadnijim istočnoštokavskim.)</ref>

===Razvoj===

[[Datoteka:Loncaric_historical_borders_of_kaikavian_dialect.png|mini|250px|Povijesne veze kajkavskog i razvoj ostalih narječja]]
Zapadnoštokavski (poznat i kao šćakavski) se razvio iz iste osnove iz koje su se razvili [[kajkavsko narječje]], [[čakavsko narječje]] i [[slovenski jezik|slovenski dijalekti]]<ref name="Matasovic">[[Ranko Matasović]]: ''[http://www.ffzg.hr/~rmatasov/hrporgram2.pdf Poredbenopovijesna gramatika hrvatskog jezika]'' {{pdf}}</ref>, opisane u [[zapadni južni slavenski jezici]]. <br>
Riječ je o najistočnijem hrvatskom narječju. Narječje je dosta srodno sa južnom grupom čakavskih dijalekata ([[Južnočakavski_dijalekt]] (prijelazni čakavsko-štokavski dijalekt), [[Lastovski_dijalekt]] (prijelazni čakavsko-štokavski dijalekt, možda i jekaviziran iz Dubrovnika, [[Jugozapadni_istarski_dijalekt]] (čakaviziran štokavski dijalekt).
Za vrijeme turske provale u naše krajeve dolazi do velikih migracija stanovništva prilikom čega se pod različitim dijalektnim utjecajima uz postojeće nenovoštokavske dijalekte zapadne štokavštine razvijaju i novoštokavski dijalekti kako u zapadnoj štokavštini tako i u istočnoj štokavštini, ovi novoštokavski dijalekti međusobno se značajno ujednačuju pri čemu se gube glavne narječne osobine zapadne štokavštine u podrijetlom zapadnoštokavskima i istočne štokavštine u podrijetlom istočnoštokavskima, to je zapadnoštokavske dijalekte udaljilo od čakavskih i kajkavskih a istočnoštokavske od torlačkih osobina što je osnovni razlog grupiranja sviju zapadnoštokavskih i istočnoštokavskih dijalekata u jedno zajedničko štokavsko narječje.
*Gubitak osnovnih obilježja samostalnog narječja
U drugom pak periodu, 13.-14. stoljeće, dolazi do većega broja promjena glasova i oblika, što u konačnici ima za posljedak redukciju broja glasova iz fonemskoga inventara starocrkvenoslavenskoga jezika. Treće razdoblje, u 14. i 15. stoljeću, svjedokom je miješanja dijalekata, većih migracija zbog osmanske najezde, nestanka zasebnih oblika zapadne i istočne štokavštine i stvaranja novoštokavskih dijalekata koji ostaju supostojati s nenovoštokavskima.

Očuvane primjerke starijih zapadnoštokavskih govora imamo i u;
* [https://hr.wikipedia.org/wiki/Gradi%C5%A1%C4%87anskohrvatski_jezik Gradišću], u područjima naseljenima štokavskim Hrvatima. To su bivši šćakavski govori Unsko-vrbaškog međurječja (nastali su na tom prostoru), a koji sadrže više karakteristika koje ih povezuju sa čakavštinom.

* [https://hr.wikipedia.org/wiki/Moli%C5%A1ki_hrvatski_dijalekt Moliseu], u područjima naseljenima Hrvatima. To su bivši štakavski govori zapadne Hercegovine i Imotske krajine (nastali su na tom prostoru).

===Dijalekti nastali iz zapadne štokavštine===
[[Datoteka:Croatian_dialects_in_RH_and_BiH_diference_between_20_and_14_century.PNG|mini|300px|Usporedba zapadnoštokavskih govora u 14. i 20.st-u]]
Hrvatski i djelom bošnjački zapadnoštokavski dijalekti i danas se jasno raspoznaju od onih nehrvatskih istočnoštokavskih, te razlike su posebno uočljive kod nenovoštokavskih/staroštokavskih dijalekata, to jest onih koji se nisu ponovoštokavili. '''U cijelom tome sklopu za hrvatski je jezik važna činjenica da su zapadni štokavski dijalekti nedjeljivi od kajkavskih i čakavskih bitnija od njihova odnosa prema ostalim štokavskim dijalektima'''.

Dijalekti proiznikli iz zapadnoštokavskoga narječja su:
[[Datoteka:Croatian_dialects_RH_and_BiH.png|thumb|250px|Hrvatski dijalekti u RH i BiH]]
#[[Slavonski dijalekt|Sjeverni dijalekt]] (slavonski, starošćakavski mješanog jata, ikavskog, ikavsko-ekavskog i neizmjenjenog/zatvoreno e)
#[[Istočnobosanski dijalekt|Istočni dijalekt]] (istočnobosanski dijalekt, starošćakavski jekavskog refleksa jata)
#[[Zapadni dijalekt]]
#[[Novoštokavski jekavski dijalekt|Južni dijalekt]] (dio novoštokavskih (i)jekavskih poddijalekata podrijetlom iz zapadnoštokavskoga narječja kao što su [[Dubrovački dijalekt|dubrovački poddijalekt]], neretvanski poddijalekt i govori s jednosložnim jatom zapadno od Brčkog (koje Josip Lisac karakterizira kao sjeverozapadni/krajiški poddijalekt, a koji su nastali iz starog neretvanskog dijalekta)
[[Datoteka:Croatian_subdialects.png|thumb|250px|Hrvatski poddijalekti u RH i BiH]]

== Vidi još ==
=== U Wikipediji ===
* [[hrvatski jezik]]
* [[čakavsko narječje]]
* [[kajkavsko narječje]]
* [[štokavsko narječje]]
* [[južnoslavenski jezici]]
* [[slavenski jezici]]
* [[indoeuropski jezici]]

== Izvori ==
*Josip Lisac, Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja, Hrvatska dijalektologija 1, Goldenmarketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2003.

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_1.nsf/AllWebDocs/8 Matica hrvatska] Josip Lisac: Proučavanja hrvatskih štokavskih organskih idioma
* [http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-10teza.html Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje] Dalibor Brozović: Deset teza o hrvatskom jeziku
* [http://archive.is/4uuH Josip Lisac:Dubrovnik i hrvatska tradicija]
{{Hrvati}}
{{mrva-jezik}}

[[Kategorija:Hrvatski jezik]]
[[Kategorija:Dijalektologija]]

Zapadnoštokavsko narječje - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica