Suradnik10: Zamjena teksta - 'velikih geografskih otkrića ' u 'velikih zemljopisnih otkrića '

2026-01-08T22:05:41Z

Zamjena teksta - 'velikih geografskih otkrića ' u 'velikih zemljopisnih otkrića '

←Starija inačica		Inačica od 8. siječanj 2026. u 22:05
Redak 7:		Redak 7:

	== Velika geografska otkrića ==		== Velika geografska otkrića ==
	Prije [[Velika ~~geografska~~ otkrića\|velikih ~~geografskih~~ otkrića]] zapadni svijet uključivao je samo države [[Europa\|Europe]], a to razdoblje obilježeno je postojanjem [[Rimski imperij\|Rimskoga imperija]] na velikom dijelu današnjeg ''"zapada"''. Na taj način države su kroz povijest razvile sličnu kulturu i običaje.		Prije [[Velika zemljopisna otkrića\|velikih zemljopisnih otkrića]] zapadni svijet uključivao je samo države [[Europa\|Europe]], a to razdoblje obilježeno je postojanjem [[Rimski imperij\|Rimskoga imperija]] na velikom dijelu današnjeg ''"zapada"''. Na taj način države su kroz povijest razvile sličnu kulturu i običaje.

	[[Britansko Carstvo]] također se smatra jednim od nositelja zapadnjačke kulutre.		[[Britansko Carstvo]] također se smatra jednim od nositelja zapadnjačke kulutre.

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Politička geografija' u 'Kategorija:Politički zemljopis'

2025-06-13T01:20:46Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Politička geografija' u 'Kategorija:Politički zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 01:20
Redak 42:		Redak 42:
	Iako je završetkom hladnog rata, odnosno formalnim prihvaćanjem tih vrijednosti od strane [[postkomunizam\|postkomunističkih]] država takvo shvaćanje izgubilo na značenju, još uvijek se održalo u pojedinim krugovima koji nastoje održati razliku između "pobjednika" i "gubitnika" u hladnom ratu, odnosno stvoriti nove / stare definicije Zapada temeljene na starim religijskim i kulturnim kriterijima.		Iako je završetkom hladnog rata, odnosno formalnim prihvaćanjem tih vrijednosti od strane [[postkomunizam\|postkomunističkih]] država takvo shvaćanje izgubilo na značenju, još uvijek se održalo u pojedinim krugovima koji nastoje održati razliku između "pobjednika" i "gubitnika" u hladnom ratu, odnosno stvoriti nove / stare definicije Zapada temeljene na starim religijskim i kulturnim kriterijima.

	[[Kategorija:~~Politička geografija~~]]		[[Kategorija:Politički zemljopis]]

WikiSysop: bnz

2022-04-07T16:02:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2022. u 16:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zapadni svijet'''-->~~[[Datoteka:Västeuropa-karta.png\|thumb\|right\|Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema [[Samuel P. Huntigton\|Samuelu Huntigtonu]]]]		[[Datoteka:Västeuropa-karta.png\|thumb\|right\|Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema [[Samuel P. Huntigton\|Samuelu Huntigtonu]]]]
	[[Datoteka:Krawaty.jpg\|thumb\|[[Kravata]]- odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture]]		[[Datoteka:Krawaty.jpg\|thumb\|[[Kravata]]- odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture]]
	[[Datoteka:Declaration of Human Rights.jpg\|mini\|[[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina]].]]		[[Datoteka:Declaration of Human Rights.jpg\|mini\|[[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T09:43:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Västeuropa-karta.png|thumb|right|Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema [[Samuel P. Huntigton|Samuelu Huntigtonu]]]]
[[Datoteka:Krawaty.jpg|thumb|[[Kravata]]- odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture]]
[[Datoteka:Declaration of Human Rights.jpg|mini|[[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina]].]]
'''Zapadni svijet''' (ili često samo '''Zapad''', rjeđe, '''Okcident''' od ''Occidens'', [[latinski|latinske]] riječi za [[zapad]]) je termin koji se koristi za [[Država|države]] koje su kroz [[povijest]] bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja. To su najčešće države [[EU|Europske unije]], [[SAD]], [[Kanada]] i [[Australija]]. Neki stručnjaci u ''Zapadni svijet'' svrstavaju i cjelokupnu [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]], [[Južnoafrička republika|Južnoafričku republiku]] i [[Novi Zeland]]. Većina država ''zapadnog svijeta'' je dosegnula visoki stupanj gospodarskog razvoja. Prevladavajuća religija je [[kršćanstvo]].

Mnogo država današnjeg ''zapada'' je za vrijeme [[hladni rat|hladnoga rata]] pripadalo zapadnom bloku, a danas je u [[NATO]] savezu.

== Velika geografska otkrića ==
Prije [[Velika geografska otkrića|velikih geografskih otkrića]] zapadni svijet uključivao je samo države [[Europa|Europe]], a to razdoblje obilježeno je postojanjem [[Rimski imperij|Rimskoga imperija]] na velikom dijelu današnjeg ''"zapada"''. Na taj način države su kroz povijest razvile sličnu kulturu i običaje.

[[Britansko Carstvo]] također se smatra jednim od nositelja zapadnjačke kulutre.

Nakon [[Otkriće Amerike|otkrića Amerike]] ([[1492.]]) i selidbe velikog djela europskog stanovništva na američke kontinente i Australiju pojam ''Zapadni svijet'' širi se i na novootkrivena područja. Europljani su tako svoju kulturu prenjeli i na američke kontinente i Australiju te Novi Zeland.

Kroz kolonijalnu povijest neke zemlje su vođene ekonomskim napretkom stekle status Zapadnog svijeta kao što su [[Hong Kong]], [[Singapur]], [[Japan]] koji su postale oaze Zapadnog svijeta u zemljama istoka.

== Povijest ==
Među povjesničarima vlada suglasnost da se korijeni Zapada nalaze u civilizacijama [[Antička Grčka|Antičke Grčke]] i [[Antički Rim|Antičkog Rima]] koje su u [[Stari vijek|Starom vijeku]] uspjele apsorbirati cijeli ili dijelove [[Stari Istok|starog Bliskog Istoka]], odnosno proširiti se na područja [[Srednja Europa|Srednje]] i Zapadne Europe. Zapadna civilizacija se u današnjem smislu se, prema većini tumačenja, počela jasno uobličavati tek s podjelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na zapadni i istočni dio. U zapadnom dijelu Carstva, kome se već ranije kao dominantna religija nametnulo [[kršćanstvo]], nastaje tzv. [[zapadno kršćanstvo]] koje će se i nakon propasti Carstva u srednjem vijeku u obliku [[katoličanstvo|katoličanstva]] proširiti na sjever i postati jedno od temelja zapadne kulture. Zapadni svijet je u tom razdoblju bio ograničen isključivo na područja Europe, a njegova civilizacija zaostajala u odnosu na ne-zapadne. Međutim, na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće zahvaljujući [[renesansa|renesansi]] i [[reformacija|reformaciji]] dolazi do naglog procvata znanosti, kulture i tehnologije koji se odražava kroz tzv. [[Komercijalna revolucija|Komercijalnu]], [[Znanstvena revolucija|znanstvenu]] i [[industrijska revolucija|industrijsku revoluciju]], dok će ekspedicije [[Doba otkrića]] omogućiti zapadnim državama da stvore kolonije u drugim dijelovima svijeta; tako se uz europska područja zapadnim svijetom smatraju obje [[Amerike]], [[Južna Afrika]], [[Australija]] i [[Novi Zeland]].

Od polovice 20. stoljeća se pod Zapadnim svijetom podrazumijevaju i neke u kulturnom smislu "ne-zapadne" države poput [[Japan]], [[Južna Koreja]], [[Tajvan]] i [[Singapur]] i to prije svega zbog političke vezanosti uz vodeće zapadne države, odnosno nominalnog opredijeljenja za "zapadne" vrijednosti poput [[demokracija]] i [[slobodno tržište]].

== Različita značenja i evolucija pojma ==
Povijesni razvoj pojma "Zapad" u svom današnjem smislu počeo se pojavljivati relativno kasno, tek u 19. i 20. stoljeću.

Civilizacija koja se smatra izvorom današnjeg zapadnog svijeta je bila [[antička Grčka]], iako sami stari Grci nisu rabili izraz "Zapad" u tadašnjem smislu, s obzirom da su zajednički kulturni identitet stvorili prvenstveno kako bi se razlikovali od ne-grčkih "[[barbar]]a" kojih je bilo na svim stranama svijeta. Kao ključni događaj za taj proces se navode [[grčko-perzijski ratovi]] u 5. stoljeću pr. Kr., a potom ujedinjenje grčkih polisa pod [[Makedonija (antička)|makedonskim]] kraljem [[Filip II. Makedonski|Filipom II.]] čiji je sin [[Aleksandar Veliki]] svojim velikim pohodima proširio makedonsku vlast, a preko nje i antičku kulturu na široka područja [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]] i [[Mediteran]] a. Tako nastala [[helenistička civilizacija]] je počela spajati elemente starogrčke s drugim ne-grčkim kulturama, ali i sve više utjecati na ne-grčke narode i države. U tom je procesu najviše blagodati imao [[Antički Rim]], koji će, usprkos toga što je grčke i najveći dio helenističkih država stavio pod svoju vlast, prihvatio njihovu kulturu, odnosno stvorio [[grčko-rimska kultura|grčko-rimsku kulturu]] koju će u prvim vijekovima 1. tisućljeća, u većoj ili manjoj mjeri, prihvatiti mnogi narodi koji su dotada postali podanicima [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].

U rimsko doba se, pak, prvi put pojavljuju pojmovi "Zapad" i "Istok", ali su oni prvenstveno imali političke, a manje kulturne konotacije.

Kao jedan od ključnih događaja za konačno uobličavanje zapadnog svijeta se često navodi [[Velika seoba naroda]], odnosno doseljavanje pretežno [[Germani|germanskih]] naroda na područja [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]] koje su za posljedicu imala [[pad Rimskog Carstva|pad Zapadnog Carstva]] i stvaranje novih entiteta nad kojima preživjelo Istočno Carstvo nije moglo imati značajnijeg političkog utjecaja; novopridošli narodi su donijeli i nove kulture koje zamijenjuju dotadašnji grčko-rimski svijet. Nakon ukidanja političkih veza nekadašnjeg rimskog Zapada i Istoka su zahvaljujući pojavi [[islam]] a i [[Arapi|arapskim]] osvajanjima na [[Mediteran]] u 7. stoljeću pokidane i ekonomske i kulturne.

"[[Mračno doba]]" koje je uslijedilo u određenoj mjeri dokida [[Karlo Veliki]] krajem 8. stoljeću ali u to vrijeme se među novim zapadnoeuropskim narodima već počela stvarati svijest o kulturnom zajedništvu, što u političkom smislu označava Karlova krunidba za rimskog cara, odnosno formalni raskid s Bizantom, a kasnije i [[Katolička crkva]] koja će se godine 1054. [[Velika šizma|Velikim raskolom]] potpuno odvojiti od [[pravoslavlje|pravoslavlja]].
[[Datoteka:Clash of Civilizations.png|mini|350px|Zapadni svijet (tamno plavo)]]

Za tako stvorenu kulturnu podjeljenost su u razdoblju, koji je kasnije poznat kao [[srednji vijek]], nije koristio izraz "Zapad" nego [[kršćanski svijet]], pri čemu se "kršćanstvo" odnosilo prije svega na [[katoličanstvo]], odnosno religiju koja predstavlja temelj kulturnog zajedništva Zapadne Europe. To je omogućilo Crkvi postati politički najmoćniji faktor, kome su formalno i stvarno bili podređeni svi zapadnoeuropski vladari; ta vlast, međutim, nikada nije mogla biti tako snažna kao na Istoku, i to prije svega zbog [[feudalizam|feudalnog]] sustava koji je priječio stvaranje centralizirane državne uprave. Tada su se brojni [[grad]]ovi pretvarali u [[grad-država|države]].

Zapadna Europa, koja je usprkos tome po svom tehnološkom i kulturnom razvoju u srednjem vijeku uglavnom zaostajala za [[islamski svijet|islamskim]] svijetom i [[Daleki Istok|dalekoistočnim]] civilizacijama, u [[kasni srednji vijek|kasnom srednjem vijeku]] upada u duboku gospodarsku, političku i duhovnu krizu koja je u 15. stoljeću ozbiljno ugrozila dotada neupitan položaj Crkve kao i nagrizla feudalni poredak.

Kao reakcija na takve procese se dotada politički rascjepkane zemlje Zapadne Europe počinju organizirati u centralizirane [[apsolutna monarhija|apsolutne monarhije]] čiji su vladari nastojali riješiti svoje ekonomske poteškoče otvaranjem novih trgovačkih ruta i stvaranje [[kolonija]], a što je dovelo do procesa zvanog [[Doba otkrića]]; u 16. i 17. stoljeću se javlja i [[Reformacija]], zahvaljujući kojoj će mnoge zemlje Zapadne i Sjeverne Evrope odbaciti [[katoličanstvo]] i prihvatiti [[protestantizam]]; izum [[tiskarski stroj|tiska]] omogućuje brzo distribuiranje novih ideja, kao i stjecanje novih informacija, a što će pogodovati razvoju [[znanstvena metoda|znanstvene metode]], kojoj filozofsku podlogu daju [[racionalizam]] i [[empirizam]], koji će u 18. stoljeću svoj vrhunac pronaći u ideologiji [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]; praktična primjena svih trendova, pak, svoj odraz pronalazi u [[industrijska revolucija|industrijskoj revoluciji]] zahvaljujući kojoj će zapadni svijet steći tehnološku nadmoć nad ostatkom svijeta. Zahvaljujući svemu tome, ideje koje su omogućile ili bile posljedice tih procese se počinju sve više smatrati karakteristikama "civiliziranog" ili "zapadnog" svijeta; one se počinju primjenjivati čak i na države koje u zemljopisnom smislu ne pripadaju Zapadnoj Europi, bilo da je riječ o bivšim kolonijama zapadnoevropskih država u [[Amerike | Amerikama]], [[Afrika | Africi]] i [[Oceanija|Oceaniji]], bilo da je riječ o zemljama koje su prošle kroz proces Zapadom nadahnute modernizacije, poput [[Rusija ]] pod [[Petar Veliki|Petrom Velikim]] početkom 18. stoljeća ili [[Japan]] u doba [[Meiji revolucija|Meiji revolucije]] u 19. stoljeću.

20. stoljeće je pak, donio nova značenja pojma "zapadni svijet", odnosno "Zapad", zahvaljujući razvoju novih [[ideologija]] i sukoba koje su one potakle. Na samom početku je [[rasizam|rasistički]] ideolozi nastojali Zapad definirati ne kao kulturnu, nego kao etničku sferu ograničenu na potomke svim ostalim narodima "superiorne" [[bijela rasa|bijele]], odnosno germanske rase. Međutim [[svjetski rat]]ovi se nisu mogli definirati kao sukob Zapada sa ne-Zapadom. To, međutim, nije bio slučaj s [[hladni rat|hladnim ratom]] koji je kroz koncept [[Prvi svijet|Prvog]] ili "[[Slobodni svijet|Slobodnog]]" svijeta nastojao kao temelj pripadnosti Zapadu eksplicitno odrediti zalaganje za [[tržišno gospodarstvo]] i demokraciju.

Iako je završetkom hladnog rata, odnosno formalnim prihvaćanjem tih vrijednosti od strane [[postkomunizam|postkomunističkih]] država takvo shvaćanje izgubilo na značenju, još uvijek se održalo u pojedinim krugovima koji nastoje održati razliku između "pobjednika" i "gubitnika" u hladnom ratu, odnosno stvoriti nove / stare definicije Zapada temeljene na starim religijskim i kulturnim kriterijima.

[[Kategorija:Politička geografija]]

Zapadni svijet - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - 'velikih geografskih otkrića ' u 'velikih zemljopisnih otkrića '

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Politička geografija' u 'Kategorija:Politički zemljopis'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica