WikiSysop: bnz

2022-04-07T15:10:17Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2022. u 15:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zapadna Sahara'''-->~~[[Datoteka:LocationWesternSahara.svg\|mini\|desno\|300px\|Položaj Zapadne Sahare na afričkomu zemljovidu]]		[[Datoteka:LocationWesternSahara.svg\|mini\|desno\|300px\|Položaj Zapadne Sahare na afričkomu zemljovidu]]
	[[Datoteka:Western sahara walls moroccan.png\|mini\|desno\|300px\|Zapadna Sahara: zapadni dio pod nadzorom Maroka (razne boje), jug i istok pod nadzorom snaga [[Polisario\|Polisarija]] (žuto), ostale zemlje svijetlozeleno.]]		[[Datoteka:Western sahara walls moroccan.png\|mini\|desno\|300px\|Zapadna Sahara: zapadni dio pod nadzorom Maroka (razne boje), jug i istok pod nadzorom snaga [[Polisario\|Polisarija]] (žuto), ostale zemlje svijetlozeleno.]]
	Na području nekadašnje [[Španjolska\|španjolske]] kolonije ''Zapadne Sahare'' (''Španjolska Sahara'') tijekom [[Zapadnosaharski rat\|Zapadnosaharskog rata]] [[1976.]] proglašena je '''[[Saharska Arapska Demokratska Republika]]''' (DARS) kao suverena država. Nalazi se na sjeverozapadu [[Afrika\|Afrike]] i graniči s [[Maroko]]m, [[Alžir]]om, [[Mauritanija\|Mauritanijom]] i [[Atlanski ocean\|Atlanskim oceanom]]. Do sada su samo neke države, i to uglavnom afričke, priznale DARS, a čitavim područjem upravlja gotovo isključivo Marokanska okupacijska vlast. [[Polisario]], Vlada u izbjeglištvu, ima svoje sjedište u Alžiru. Prema međunarodnom pravu budućnost tog područja, koje su [[Ujedinjeni narodi]] proglasili ''ne-nezavisnim teritorijem'', ovisi o referendumu oko čijeg održavanja još nije bilo moguće postići suglasnost.https://www.academia.edu/36489487/ZAPADNOSAHARSKO_PITANJE.pdf		Na području nekadašnje [[Španjolska\|španjolske]] kolonije ''Zapadne Sahare'' (''Španjolska Sahara'') tijekom [[Zapadnosaharski rat\|Zapadnosaharskog rata]] [[1976.]] proglašena je '''[[Saharska Arapska Demokratska Republika]]''' (DARS) kao suverena država. Nalazi se na sjeverozapadu [[Afrika\|Afrike]] i graniči s [[Maroko]]m, [[Alžir]]om, [[Mauritanija\|Mauritanijom]] i [[Atlanski ocean\|Atlanskim oceanom]]. Do sada su samo neke države, i to uglavnom afričke, priznale DARS, a čitavim područjem upravlja gotovo isključivo Marokanska okupacijska vlast. [[Polisario]], Vlada u izbjeglištvu, ima svoje sjedište u Alžiru. Prema međunarodnom pravu budućnost tog područja, koje su [[Ujedinjeni narodi]] proglasili ''ne-nezavisnim teritorijem'', ovisi o referendumu oko čijeg održavanja još nije bilo moguće postići suglasnost.https://www.academia.edu/36489487/ZAPADNOSAHARSKO_PITANJE.pdf

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T02:43:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:LocationWesternSahara.svg|mini|desno|300px|Položaj Zapadne Sahare na afričkomu zemljovidu]]
[[Datoteka:Western sahara walls moroccan.png|mini|desno|300px|Zapadna Sahara: zapadni dio pod nadzorom Maroka (razne boje), jug i istok pod nadzorom snaga [[Polisario|Polisarija]] (žuto), ostale zemlje svijetlozeleno.]]
Na području nekadašnje [[Španjolska|španjolske]] kolonije ''Zapadne Sahare'' (''Španjolska Sahara'') tijekom [[Zapadnosaharski rat|Zapadnosaharskog rata]] [[1976.]] proglašena je '''[[Saharska Arapska Demokratska Republika]]''' (DARS) kao suverena država. Nalazi se na sjeverozapadu [[Afrika|Afrike]] i graniči s [[Maroko]]m, [[Alžir]]om, [[Mauritanija|Mauritanijom]] i [[Atlanski ocean|Atlanskim oceanom]]. Do sada su samo neke države, i to uglavnom afričke, priznale DARS, a čitavim područjem upravlja gotovo isključivo Marokanska okupacijska vlast. [[Polisario]], Vlada u izbjeglištvu, ima svoje sjedište u Alžiru. Prema međunarodnom pravu budućnost tog područja, koje su [[Ujedinjeni narodi]] proglasili ''ne-nezavisnim teritorijem'', ovisi o referendumu oko čijeg održavanja još nije bilo moguće postići suglasnost.https://www.academia.edu/36489487/ZAPADNOSAHARSKO_PITANJE.pdf

== Zemljopis ==

Zapadna Sahara se nalazi na 24°30' sjeverne geografske širine i 13°00' zapadne geografske dužine. Zemlja leži na sjeveru Afrike, u području zapadne [[Sahara|Sahare]].

Zapadna Sahara dijeli se na sjevernu trećinu [[Saguia el Hamra]] i južni dio [[Rio de Oro]]. To je vruće, suho [[Pustinja|pustinjsko]] područje a prevladava kamenita i šljunkovita nad pjeskovitom pustinjom. Ravna pokrajina je samo na jugu i sjeveroistoku malo brežuljkasta. Prevladava [[pustinjska klima]], kiša je vrlo rijetka, a u blizini obale je česta [[magla]]. Vegetaciju se može naći samo u [[oaza]]ma. Mogu se naći samo životinje prilagođene suhom okolišu, kao na primjer [[pustinjski skočimiš]].

Veći gradovi su (prema popisu stanovništva [[9. rujna]] [[2004.]]):

# [[El Aaiun]] : 183.691 stanovnika
# [[Dakhla]] : 58.104 stanovnika
# [[Smara]] : 40.347 stanovnika
# [[Cabo Bojador]] : 36.843 stanovnika
# [[El Marsa]] : 10.229 stanovnika

== Stanovništvo ==

Zemlja ima 267.405 stanovnika (stanje [[2004.]]) koji su uglavnom [[Arapi]] i [[Berberi]]. Starosjedilačko stanovništvo su uglavnom arapski [[nomadi]], a u međuvremenu velik broj živi kao izbjeglice u [[Alžir]]u ili su se iselili u [[Maroko]]. Dijelom su ih nadomjestili useljenici iz Maroka, privučeni velikim povlasticama marokanske države. Govori se uglavnom marokanski [[Arapski]], i uz njega [[Hassaniya]], regionalni oblik Arapskog. Gotovo 100% stanovništva su [[musliman]]i.

=== Etničke grupe ===
{{Glavni|Etničke grupe Zapadne Sahare}}

== Povijest ==

[[Feničani|Fenička]] naselja gotovo da nisu ostavila trag, a područje je postalo poznato tek nakon uvođenja deva kao [[karavanski put]]. Nakon prodora [[Islam|Islama]] formirale su se na području Zapadne Sahare grupe koje su kasnije kao [[Almoravidi]] vladali većim dijelom Sjeverne Afrike i južne [[Španjolska|Španjolske]].

Španjolci su 1884. proglasili protektorat nad područjem od [[Cap Bojador]]a do [[Cap Blanc]]. Ranije odvojeni distrikti Saguia el Hamra i Rio de Oro su [[1958.]] spojeni i proglašeni prekomorskom ''Španjolskom Saharom''. Nakon pojave fronte POLISARIO i [[Francisco Franco|Frankove]] smrti, Španjolci su napustili to područje. [[1975.]] je oko 300.000 ljudi ušlo u tzv. ''zelenom maršu'' iz čitavog Maroka u tu nekadašnju koloniju.

POLISARIO je [[27. veljače]] [[1976.]] proglasio ''Demokratsku Arapsku Republiku Sahara'' koju Maroko nije priznao.

Maroko je [[1976.]] anektirao dvije trećine područja Zapadne Sahare, a ostatak teritorija [[1979.]] kada se [[Mauritanija]] povukla s tog područja. U jednom napadu marokanske vojske početkom [[1976.]] je od [[fosfor]]nih i [[napalm]] bombi poginulo oko 25.000 [[Sahrawi|Saharaca]].

Konačni status područja je još uvijek nejasan, jer se odluka o tome odgađa iz godine u godinu. ''Demokratska Arapska Republika Sahara'' i dalje postoji kao [[Oslobodilački pokret]] [[Polisario]] vođena od [[vlada u izbjeglištvu|vlade u izbjeglištvu]]. Republiku priznaje 46 članica [[UN]]-a i [[Južna Osetija]] (priznalo je ukupno 84 članica UN-a, uključujući [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]] 1984., priznanje je poništilo ili suspendiralo 38 članica UN-a, uključujući [[Srbija i Crna Gora|Srbiju i Crnu Goru]] 2004.)

1992 je sklopljen mirovni ugovor između Maroka i Polisaria, ali još uvijek oko 100.000 ljudi živi u [[Izbjeglički logor|izbjegličkom logoru]] u alžirskoj Sahari.

Još i danas marokanska strana blokira predviđeno održavanje referenduma o nezavisnosti tog područja.

== Gospodarstvo ==

Veliki dijelovi zemlje su gospodarski potpuno nerazvijeni. Cestovne mreže gotovo i nema. Značajne gospodarske grane su [[ribolov]], iskorištavanje rudnog bogatstva (naročito fosfata, zalihe su jedne od najvećih na svijetu) i uzgoj [[datulja]] koji je moguć samo u [[oaza]]ma. Ukupno gospodarstvo se snažno subvencionira poreznim sredstvima Maroka, a u okviru projekta naseljavanja Marokanaca puno se i gradi.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ulupuh.hr/hr/izlozbe.asp?idmenu=aktualneizlozbene Đuro Gavran: Zapadna Sahara u slici, izložba, Galerija [[ULUPUH]], 2009.]

{{Afrika}}
[[Kategorija:Nesamostalni teritoriji]]
[[Kategorija:Zapadna Sahara| ]]

Zapadna Sahara - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica