WikiSysop: bnk

2022-03-17T15:00:46Z

bnk

←Starija inačica		Inačica od 17. ožujak 2022. u 15:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zagrebačka priča'''-->'''~~Zagrebačka priča''' je [[roman]] zagrebačke književnice [[Blanka Dovjak-Matković\|Blanke Dovjak–Matković]] koji je objavljen [[1987.]] godine u kojem je opisala autentičnu zagrebačku atmosferu.		Zagrebačka priča''' je [[roman]] zagrebačke književnice [[Blanka Dovjak-Matković\|Blanke Dovjak–Matković]] koji je objavljen [[1987.]] godine u kojem je opisala autentičnu zagrebačku atmosferu.

	Roman je zapravo svjedočanstvo o [[Zagreb\|zagrebačkom]] životu između dva rata. Osim što je prikazala preobražaj gradskog života uzrokovan krizom, autorica je dala i portrete malih ljudi – radnika, služavki, obrtnika, poduzetnika, seljaka, sirotinje predgrađa i malograđana, od kojih neki propadaju, a drugi se uzdižu. Ovo je priča o jednom djetinjstvu punom životne dramatike, ali i tragike. U centru priče, odnosno glavna kazivačica priče je djevojčica Kečkica.		Roman je zapravo svjedočanstvo o [[Zagreb\|zagrebačkom]] životu između dva rata. Osim što je prikazala preobražaj gradskog života uzrokovan krizom, autorica je dala i portrete malih ljudi – radnika, služavki, obrtnika, poduzetnika, seljaka, sirotinje predgrađa i malograđana, od kojih neki propadaju, a drugi se uzdižu. Ovo je priča o jednom djetinjstvu punom životne dramatike, ali i tragike. U centru priče, odnosno glavna kazivačica priče je djevojčica Kečkica.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T05:54:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Zagrebačka priča''' je [[roman]] zagrebačke književnice [[Blanka Dovjak-Matković|Blanke Dovjak–Matković]] koji je objavljen [[1987.]] godine u kojem je opisala autentičnu zagrebačku atmosferu.

Roman je zapravo svjedočanstvo o [[Zagreb|zagrebačkom]] životu između dva rata. Osim što je prikazala preobražaj gradskog života uzrokovan krizom, autorica je dala i portrete malih ljudi – radnika, služavki, obrtnika, poduzetnika, seljaka, sirotinje predgrađa i malograđana, od kojih neki propadaju, a drugi se uzdižu. Ovo je priča o jednom djetinjstvu punom životne dramatike, ali i tragike. U centru priče, odnosno glavna kazivačica priče je djevojčica Kečkica.

Roman je podijeljen u dva dijela. Prvi dio sadrži poglavlja naslova: Milka, Mamica, Tatek, Pradjed, Kuća iz snova, [[Učiteljica]], Persida i Nikada više; a drugi dio romana nosi naslov Kriza.

== Prvi dio romana ==

Prvi dio romana opisuje sretno razdoblje u Kečkičinu djetinjstvu. Okružena [[ljubav]]lju, živi u materijalnom [[bogatstvo|bogatstvu]], a vrata njihove kuće svima su otvorena. Majka obilno prikazuje svoju veselost, rasipnost i plemenitost. Pomalo djetinjastim postupcima, prohtjevima i ponašanjem, snažno odskače od svoje izrazito pragmatične obitelji. Ostaje neshvaćena od svih članova obitelji, počevši od vrlo patrijarhalnog i krutog pradjeda do “ljubeće grandme” iz [[SAD|Amerike]].

Majčina smrt se poklopila s prekretnicom u društvenom životu. Čini se da se ta nježna žena morala povući iz ovog svijeta, pred nadolazećim grubim vremenom, jer nije bila sklona [[kompromis]]ima radi golog preživljavanja, bez slatkih dodataka životu, kao što su [[umjetnost]], [[ljepota]], [[zabava]], sjaj i raskoš.

Majčinom smrću sve što je nekad bilo važno postaje beznačajno, suvišno. Otac postaje bespomoćan, bezvoljan. Mučna stvarnost zatrla je njegovu [[boem]]sku galantnost iz prve faze i navela ga na put sebičnosti, neuravnoteženosti, pijanstva, ćudljivosti i neobična ponašanja. U dobra je vremena otac, građevinski poduzetnik, sagradio vilu u [[Šestinski dol|Šestinskom dolu]]. Ta građevina je simbol vrhunca obiteljske moći. Izgubivši tu kuću, obitelj potpuno gubi identitet, raspada se.

== Stilu pisanja ==

Autorica se služi tehnikom naivnog pripovijedanja, postavivši dijete kao registrator događaja. Karakteri likova izražavaju se njihovim postupcima i [[dijalog|dijalozima]], a prisutna je i crno-bijela karakterizacija likova : Vesela, Fijačko i Dudić, te njihov nehuman, sebičan svijet, suprotstavljeni su beskrajnoj nesebičnosti i požrtvovnosti Kečkičine majke i priproste [[Hrvatsko Zagorje|Zagorke]] Milke. Usprkos nizanju tragičnih događaja, djelo nije potpuno pesimistično, dapače, roman završava nadom i željom Kečkice da što prije ponovno počne živjeti s bratom. U ovom romanu nema uljepšavanja, idealiziranja i pedagogiziranja, karakterističnog za našu dječju stariju književnost, pa ni one nategnute vedrine obvezatne za [[dječji roman]]. Upravo obrnuto. Po [[Blanka Dovjak-Matković|Blanki Dovjak–Matković]], život nije samo hod po zamišljenoj cvjetnoj livadi, nego nosi i svoje tamne mrlje, ima naličje, koje ne treba od djece skrivati.

U romanu nema dugačkih opisa pejzaža (u stilu starije književne škole), ali autorica vrlo subjektivno, u svega nekoliko rečenica, ocrtava [[Sveti Duh]], [[Kuniščak]], [[Šestinski Dol]] i druge [[Zagreb|zagrebačke]] gradske i prigradske ambijente. Stvaranju izrazito [[Zagreb|zagrebačke]] atmosfere pridonose i dijalozi na zagorskoj, ali i specifično zagrebačkoj [[kajkavsko narječje|kajkavštini]], koji ukazuju na autoričin istančan osjećaj za kajkavsku riječ.

== Autoričin komentar ==

Sama je autorica o ovom romanu rekla :

- ''“Pišući ‘'''Zagrebačku priču'''’ oživjela sam vrijeme u kojem su se mogli dogoditi takvi događaji. Izgradila sam osebujne likove i pojedinosti koji s istinom moje obitelji imaju ponešto zajedničkoga. Nije mi bilo stalo do fotografiranja istine, već do zanimljive knjige koja će zaokupiti pažnju čitatelja. Osobama i događajima dodana je aroma moga djetinjstva, pa čitatelji doživljavaju glavne i sporedne likove kao stvarne. U ‘'''Zagrebačkoj priči'''’ ispreplela sam priče pojedinačnih sudbina. Pokušala sam uvjeriti čitatelje da se upravo tako zbilo kako je napisano. Gradeći, uživala sam u svojoj radnoj slobodi, dajući osobama životnost. Netko će tražiti u toj priči sličnost s mojom sudbinom, zato što je roman pisan u prvom licu. U stvaralačkom činu dozvolila sam si slobodu izmišljanja detalja.”''

[[Kategorija:Hrvatska epika]]

Zagrebačka priča - Povijest promjena

WikiSysop: bnk

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica