WikiSysop: bnz

2022-04-07T10:43:32Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2022. u 10:43
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zagora'''-->~~{{dz\|[[Zagora (razdvojba)]]}}		{{dz\|[[Zagora (razdvojba)]]}}
	'''Zagora''' je povijesno-zemljopisni kraj u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], u današnjoj srednjoj te dijelom sjevernoj [[Dalmacija\|Dalmaciji]] ([[Splitsko-dalmatinska županija]] i [[Šibensko-kninska županija]]).		'''Zagora''' je povijesno-zemljopisni kraj u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], u današnjoj srednjoj te dijelom sjevernoj [[Dalmacija\|Dalmaciji]] ([[Splitsko-dalmatinska županija]] i [[Šibensko-kninska županija]]).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T01:16:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Zagora (razdvojba)]]}}
'''Zagora''' je povijesno-zemljopisni kraj u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u današnjoj srednjoj te dijelom sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] ([[Splitsko-dalmatinska županija]] i [[Šibensko-kninska županija]]).

== Naziv ==
Ime Zagore u novije se vrijeme pogrešno poistovjećuje s ''Dalmatinskom zagorom'', koja je sasvim recentan, gospodarsko - razvojni pojam, stvoren nakon u Drugog svjetskog rata, u vrijeme [[Tito]]ve [[SFRJ|Jugoslavije]], kao kontrast pojmu "Splitsko - trogirski industrijski bazen", i to nakon uznapredovalog procesa iseljavanja i osiromašenja srednje kopnene Dalmacije.

Taj naziv se, stihijski, u novije vrijeme počinje upotrebljavati i kao povijesni i etnokulturološki pojam za čitavo područje Dalmacije koje nije na moru, od rijeke Krke do Neretve, za oduvijek posebne sredine ([[Kninska krajina]], [[Drniška krajina]], Zagora, [[Muć|Mućki kraj]], [[Vrlička krajina]], [[Cetinska krajina]], [[Klis|Kliška krajina]], [[Poljica]], [[Omiška krajina]], [[Imotska krajina]] i [[Vrgoračka krajina]]). Krajine su međusobno povezane uzdužnom cestom Knin – Sinj – Imotski – Vrgorac, izgrađenom 1807.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:RedLakeCroatia.JPG|mini|200px|[[Crveno jezero]] kod [[Imotski|Imotskog]]]]
Dalmatinskom zagorom se smatra kontinentalni dio Dalmacije. To je oko 150 km dug pojas odvojen od primorja planinskim nizom [[Kozjak|Kozjaka]] (780 m), [[Mosor|Mosora]] (1339 m), [[Omiška Dinara|Omiške Dinare]] (864 m), [[Biokovo|Biokova]] (1762 m) i [[Rilić|Rilića]] (1160 m). Čine je područja u okolici [[Knin|Knina]], [[Drniš|Drniša]], [[Sinj|Sinja,]] [[Vrlika|Vrlike]], [[Imotski|Imotskog]] i [[Vrgorac|Vrgorca]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13755 Dalmatinska zagora | Hrvatska enciklopedija]</ref> Pripada prostoru izrazitog [[Krš|krša]]. Uglavnom se sastoji od razmjerno niskih uzvisina, malenih udolina i [[Polje|polja]] između njih, koji se pružaju u smjeru istok - zapad. [[Brdo|Brda]] su gola ili prekrivena šikarom i niskom [[Šuma|šumom]], u poljima se nalaze obradive površine, a uz njih naselja. Tradicionalno gospodarstvo činili su [[stočarstvo]], uglavnom sitnog zuba, i [[poljoprivreda]], posebno vinova loza. Zbog neravnomjernog razvoja južnih hrvatskih krajeva u 2. polovici [[20. stoljeće|20. st.]] u Zagori je vrlo izražena depopulacija. Najviše i najljepše planine Zagore – Biokovo, Mosor, Svilaja, Dinara i Kamešnica – vrlo su atraktivne za planinarenje.

== Jezik ==
Zagori je svojstveno [[štokavica|štakavsko]] narječje i [[ikavski]] govor. Glagoli u prvom licu prezenta umjesto na m završavaju na n (idem–iden, gledam–gledan), infinitiv glagola je u pravilu bez završnog i (gledat, ić), standardno h često je v (uho–uvo, juha–juva) ili ga nema (hod–od, hrast–rast, hvatati–fatat, hraniti–ranit), imenice u dativu i lokativu množine gube završni vokal a (o drvima–o drvin). Govornike iz drugih krajeva iznenadi i nestandardni niječni odgovor koji se ne veže na glagol iz pitanja: Trčeš li? – Nisan. Ideš li spavat? Nisan., te izmjene značenja riječi češnjak–luk, lubenica–dinja, hlače-gaće. Kao i drugdje u Dalmaciji, prisutni su mnogi izobličeni talijanizmi (zaimača–kacijola, plahta–lancun, ladica–škafetin, ručnik–šugoman, luk-kapula).

== Povijest ==
Od prvog spomena u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]] nazivana je ''Zagorjem''. U kasnom srednjem vijeku možda je bila posebna knežija (''comitatus Zagorie'').Za turske ([[Osmanlije|otomanske]]) vladavine, od 1. pol. 16. do kraja 17. st., činila je istoimenu upravnu jedinicu - [[nahija|nahiju]].{{nedostaje izvor}} Početkom mletačke vladavine ([[1699.]] – [[1797.]]) podijeljena je, uglavnom između [[Drniška krajina|Drniške]] i [[Trogirska krajina|Trogirske krajine]], pa od tada ne čini više posebnu upravnu jedinicu. No, naziv Zagore za navedeni kraj očuvan je do danas, s tim što je stariji naziv, Zagorje, tijekom 19. st. prešao u današnji oblik. Općine koje se čitave danas nalaze u Zagori, i koje ju većim dijelom obuhvaćaju, jesu: [[Unešić]], [[Lećevica]] ([[Radošić]]) i [[Prgomet]] ([[Trolokve]]); dok su njeni rubni dijelovi u sastavu upravnih jedinica čije sjedište nije u Zagori.

== Klima ==
Klimatski je Zagoru najjednostavnije podjeliti u tri pojasa, a to su submediteranski, submediteransko-planinski i planinski. Submediteranski je onaj prostor do 500m visine, i u njemu su ljeta suha i vruća s temperaturama i iznad 40°C, a zime hladne s ponekim snijegom koji je uglavnom slab i ne zadržava se dugo. Srednji pojas je submediteransko-planinski (500 m - 900 m) i tu se miješaju submediteranska i planinska klima, s oštrim i vrlo hladnim zimama sa snijegom koji se dugo zadržava, jutarnje temperature idu ispod -15°C u ekstremnim slučajevima i ispod -20°C, i vrućim ljetima kad temperature idu preko 35°C. Pojasom iznad 900 metara prevladava planinska klima te je utjecaj mora neznatan. Tu se već snijeg zadržava mjesecima, ali su ljeta su topla i temperature se mogu popeti i do 35°C. Na planinskim vrhovima Biokova, Kamešnice i Dinare prevladava alpska klima te se snijeg zadržava od prvog obilnijeg padanja (najčešće u studenom) pa sve do lipnja. U jamama i pećinama snijeg i led se zadržavaju tokom cijele godine te su se otamo nekad vadili i odvozili za prodaju u gradove.

== Kultura ==
Od nešto većih događanja u Zagori tu su: [[sinjska Alka]], proslava i hodočašće [[Velika Gospa|Velikoj Gospi]] u Sinju i Zelenoj katedrali u [[Proložac|Prološcu]], Sajam [[pršut]]a u Sinju, tri stoljeća stare maškare u [[Neorić|Neoriću]], [[Glumci u Zagvozdu]], te brojne športsko-kulturno-zabavno-gastronomske manifestacije (seoski športovi: borbe bikova (npr. [[Bikijada u Radošiću]], Bikijada u Dicmu), potezanje konopa, trke magaradi, potezanje klipa...) diljem zagorskih mjesta, koje su se posebice raširile u 21. stoljeću. Posljednjih godina, s namjerom očuvanja, organiziraju se <nowiki>''</nowiki>ganga-festovi<nowiki>''</nowiki> s ciljem da na scenski ili natjecateljski način popularizira ovo narodno pjevanje (npr. Ganga Fest Biorine; Grubine; Slivno te možda najveća takva manifestacija: [[Uz Gangu i Bukaru]]).

U novije se vrijeme ovaj kraj počeo brže razvijati izgradnjom [[Autocesta A1 (Hrvatska)|autoceste A1]].

Od narodne predaje ističu se mnogi epovi i priče , najistaknutije bi bile [[Asanaginica|Hasanaginica]], Sinjska Gospa, legenda o Gavanovim dvorima (postanak imotskih jezera) te mnoge legende o vilama kao npr. Zavelimske vile. Ovaj kraj je vrlo poznat po osebujnim narodno-usmenom stvaralaštvu.

<br />

== Poznate osobe ==
* [[Ante Topić Mimara]]
* fra [[Ante Konstantin Matas]]
* [[Ivan Meštrović]]
* [[Zdenko Runjić]]
* [[Jakov Gotovac]]
* [[Marko Perković Thompson]]
* [[Siniša Vuco]]
* [[Tin Ujević]]
* [[Vlado Gotovac]]
* [[Dražen Budiša]]
* [[Dinko Šimunović]]
* [[Marijan Ban]]
* [[Joško Tomičić]]
* [[Dražen Žanko]]
* [[Vedran Mlikota]]
* [[Milan Begović]]

==Izvori==
{{izvori}}
{{Coord|43.7117987|N|16.28400123|E|region:HR-15_type:adm3rd_source:CGN|display=title|format=dms}}

[[Kategorija:Hrvatske povijesne regije]]
[[Kategorija:Dalmacija]]

Zagora - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica