Suradnik10: /* Spomenici i znamenitosti */

2023-07-01T02:43:41Z

Spomenici i znamenitosti

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2023. u 02:43
Redak 110:		Redak 110:
	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==
	U Zadvarju se nalazi ''Hidroelektrana Kraljevac'', izgrađena [[1912.]] godine, čime je Zadvarje dobilo [[Električna struja\|struju]] prije [[Split]]a.		U Zadvarju se nalazi ''Hidroelektrana Kraljevac'', izgrađena [[1912.]] godine, čime je Zadvarje dobilo [[Električna struja\|struju]] prije [[Split]]a.

			Koncem lipnja 2023. završena je 1. faza izgradnje ''Šetnice Zadvarje'' i dovršavaju se radovi na uređenju prvih četiriju od sedam planiranih vidikovaca te pješačkom stazom iznad kanjona. Svaki vidikovac ima metalnu ogradu na kojoj je broj koji označava visinu nad kanjonom. <ref>D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/nice-nova-atrakcija-u-dalmatinskom-zaledu-od-sada-mozete-stajati-nad-150-metara-visokim-kanjonom-i-gledati-velicanstvene-slapove/ ''NIČE NOVA ATRAKCIJA U DALMATINSKOM ZALEĐU Od sada možete stajati nad 150 metara visokim kanjonom i gledati veličanstvene slapove'']. Dalmacija danas. 26. lipnja 2023. Pristupljeno 1. srpnja 2023.</ref>

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: bnz

2022-04-07T10:32:33Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2022. u 10:32
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zadvarje'''-->~~{{Infookvir općina		{{Infookvir općina
	\| ime = Zadvarje		\| ime = Zadvarje
	\| grb = Zadvarje (grb).gif		\| grb = Zadvarje (grb).gif

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T13:00:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir općina
| ime = Zadvarje
| grb = Zadvarje (grb).gif
| z. širina = 43.43
| z. dužina = 16.889
| županija = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
| načelnik = Ivan Krželj (Nezavisna lista)
| naselja = Zadvarje<br/>'''Zaseoci:''' [[Dubci]], [[Kraljevac (Zadvarje)|Kraljevac]] <ref>[http://www.kronika.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=2712&Itemid=70 "Sve do iza rata Makarska je struju dobivala iz agregata na peškariji"], Makarska kronika, 29. srpnja 2008.</ref>, [[Krnići]], [[Krželji]], [[Pejkovići]], [[Potpoletnica]], [[Santrići]]
| površina = 13,40
| broj stanovnika2011. = 289
| poštanski broj = 21255
| slika = Zadvarje 01.jpg
| slika_opis = [[Državna cesta D39]] u Zadvarju
}}

'''Zadvarje''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Općinska naselja ==
Zadvarje je jedino naselje općine (po stanju iz [[2006.]] godine).

== Zemljopis ==
Općina Zadvarje položajno i funkcijski zauzima obalno i priobalno područje srednje [[Dalmacija|Dalmacije]], kao i područje [[Zagora|neposrednog zaleđa]].

Smještena je između područja grada [[Omiš]]a, općine [[Brela]] i općine [[Šestanovac]] na kopnu, a na moru je razgraničena s [[brač]]kom općinom [[Selca]].

Obalni dio općine u dužini od oko 4 km se nalazi u uvali [[Vrulja]], čije se obale visoko i strmo izdižu iznad površine mora prema prijevoju Dubci (280 m n/v), koji je jedino mjesto povezivanja obalnog i zaobalnog prostora općine.

Područje općine obuhvaća 8 međusobno povezanih zaselaka: Dubci, Potpoletnica, Krnići, Krželji, Popovići, Santrići, Pejkovići i Zadvarje, i u kojima danas živi tristotinjak stanovnika.

== Stanovništvo ==
=== Popis [[2011.]] ===

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, Općina Zadvarje ima 289<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup17.html] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.</ref> stanovnika. Većina stanovništva su [[Hrvati]] s 99,31%<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.</ref>, a po vjerskom opredjeljenu većinu od 96,19% čine pripadnici katoličke vjere.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.</ref>

U 1991. povećano za dio područja naselja [[Katuni|Katunâ]], općina [[Šestanovac]], u kojem je i sadržan dio podataka od 1857. do 1971. U 1869. podatci su sadržani u naselju [[Žeževica|Žeževici]], općina Šestanovac, kao i dio podataka u 1890.

Većinsko stanovništvo ove općine su [[Hrvati]] (97%).

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 920
|crta1 = 100
|crta2 = 30
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 =371
|p2 = 0
|p3 = 455
|p4 = 233
|p5 = 543
|p6 =695
|p7 = 803
|p8 = 920
|p9 = 744
|p10 =719
|p11 = 597
|p12 = 431
|p13 = 317
|p14 = 292
|p15 = 277
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

== Povijest ==
Pored Zadvarja prolazi prometnica koja je važna još od starog vijeka.
Vrela ga prvi put spominju 1408. godine. Tad je Zadvarje bilo u posjedu bosanskog kralja i njemu odanih velikaša. U to je vrijeme jednim od od središta župe Radobilje, koja se prostire na lijevoj obali Cetine. Do 1460-ih gospodar je bosanski herceg [[Stipan Vukčić-Kosača]]. Poslije njegove smrti područje je na kratko došlo i u mletački posjed. Do prije 1482. godine završena je [[zadvarska tvrđava]] u današnjem obliku. [[Poljički statut]] iz 1482. godine ju spominje kao 'Grad'. Podignuta je radi obrane od sve češćih i snažnjih turskih provala. Otad je prostor Radobilje i Zadvarja dugo bio [[ničija zemlja]], premda ga je Osmansko Carstvo prisvajalo i vodilo u svojim poreznim popisima stanovništva (defterima). Zadvarje je od oko 1503. godine bilo neprijeporno pod osmanskom vlašću, nakon što je duže godina prostor [[Radobilja|Radobilje]] bio [[ničija zemlja]]. Sa [[Zadvarska tvrđava|zadvarske tvrđave]] i još nekih utvrđenih objekata nadziralo se karavanski put, danas sačuvan na južnim padinama ispod tvrđave, kao i na nekoliko mjesta pokraj izvora. Vrela bilježe da oko 1624. da Zadvarje čini utvrda bez [[podgrađe|podgrađa]] s malobrojnim slabonaseljenim elima okolo. Turci su zadvarsku tvrđavu dodatno ojačali. U drugoj polovici 16. stoljeća napravili su kružnu građevinu na spoju južnog i zapadnog bedema te ojačali sjeverni bedem. Tih desetljeća Osmanlije su ojačavali svoje položaje u Dalmaciji. Tada su vjerojatno sagradili manje kule na stijenama zapadno od tvrđave (Kula i Kuletina).<ref name=Alduk>Ivan Alduk: [https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/zadvarje--pamti-se-bijeg-turaka-od-splicanina-augustina-tartaglie/9724 '' Zadvarje: Pamti se bijeg Turaka od Splićanina Augustina Tartaglie''] Dalmatinski portal. 20. siječnja 2016. Pristupljeno 29. srpnja 2020.</ref> Zadvarje (tada Duare) je tijekom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] bilo poprište više sukoba između Turaka i Mlečana (uz potporu domaćeg stanovništva).<ref>[http://www.scribd.com/doc/13419942/Grga-Novak-Povijest-Dalmacije Grga Novak - Povijest Dalmacije]</ref> Na blagdan sv. Bartula ([[24. kolovoza]]) 1646. godine, Zadvarje je kršćanskom pobjedom u [[Bitka kod Zadvarja 1646.|bitci]] nakon dugo vremena bilo oslobođeno turske vlasti. Poslije je sklopljen mir nakon čega su se Turci opet vratili u tvrđavu. Konačno je Zadvarje oslobođeno 1684., a 1685. godine pretrpilo je tešku višednevnu [[opsada Zadvarja 1685.|osmansku opsadu]].<ref name=Alduk/>

== Uprava ==
Općina Zadvarje postoji od [[1997.]] godine, kada se izdvojila iz sastava općine Šestanovca. Načelnik općine je od [[2004.]] godine Branko Krnić, iz redova [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]].<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040204/zupanija03.asp "Branko Krnić novi načelnik"], Slobodna Dalmacija, 4. veljače 2004.</ref>

== Gospodarstvo ==
U ne tako davnoj prošlosti, polje Vrban je bilo glavno gospodarsko središte, gdje su stanovnici Zadvarja uzgajali [[Vinova loza|vinovu lozu]], [[krumpir]], [[Blitva|blitvu]] i ostale kulture ovog podneblja. Polje se i danas obrađuje, ali njegovo zlatno doba je prošlo s dolaskom dućana i brzih cesta.

Samo naselje Zadvarje se nalazi oko 500 m od [[Autocesta A1|autoceste A1]]. Kroz njega vodi glavna magistrala od unutrašnjosti prema moru. Ima poštu, tvornicu, benzinsku postaju, prodavaonice, ugostiteljske objekte (kafiće i konobe), starački dom te vatrogasni dom. Dobrovoljno vatrogasno društvo ima oko 20 članova.

Trenutno je u izgradnji i Industrijska zona Zadvarje, potaknuta blizinom autoceste i prolaskom prema moru brojnih turista u [[Turizam|turističkoj]] sezoni.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2008/07/30/Clanak.asp?r=tem&c=9 "Poslovne i turističke zone bit će jamac uspjeha grada na kamenu"], Vjesnik, 30. srpnja 2008.</ref>

Zadvarje je poznato po [[Stoka|stočnom]] sajmu koji se održava svakog utorka, a [[24. kolovoza|24.]] i [[25. kolovoza]] se slavi zaštitnik Zadvarja, [[Sveti Bartul]]. To slavlje je popraćeno velikim sajmom i dvodnevnom feštom. Također je veliki sajam [[12. lipnja|12.]] i [[13. lipnja]], uoči i na blagdan [[Sveti Antun Padovanski|Svetog Ante]].

== Kultura ==
[[Zadvarski šušur]], ljetna kulturno-zabavna manifestacija. U programu su dramske predstave, projekcije filmova, izložba fotografija, predstavljanja knjiga, Zadvarska noć, koncerti, klapski susret [[Zadvarju, gradu na kamenu]].<ref>D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/zadvarju-gradu-na-kamenu-druga-smotra-klapa-odrzat-ce-se-7-srpnja-kao-uvod-u-8-zadvarski-susur/ '' “ZADVARJU, GRADU NA KAMENU” Druga smotra klapa održat će se 7. srpnja kao uvod u 8. Zadvarski šušur''] Dalmacija danas. 27. lipnja 2018. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref>

== Poznate osobe ==
* [[Mladen Bajić]] - državni odvjetnik RH, podrijetlom iz zaseoka Potpoletnice
* [[Tedi Spalato]] - hrv. glazbenik, pravim imenom Tadija Bajić, podrijetlom iz Potpoletnice
* dr. Ante Čizmić - hrv. neuropsihijatar
* [[Lovre Pejković]] - bivši pomoćnik ministra obnove i razvitka RH te predstojnik vladinog ureda za prognanike i izbjeglice
* [[Ivo Pervan]] - hrv. fotograf
* [[Branko Kovačević]] - hrv. slikar
* [[Frane Krnić]] - hrv. diplomat
* [[Miro Radalj]] - hrv. književnik
* [[Marijo Krnić]] - hrv. glazbenik
* [[Ivo Čizmić]] - hrv. automobilist

== Spomenici i znamenitosti ==
U Zadvarju se nalazi ''Hidroelektrana Kraljevac'', izgrađena [[1912.]] godine, čime je Zadvarje dobilo [[Električna struja|struju]] prije [[Split]]a.

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.dalmacija.hr/Default.aspx?tabid=219 Općina Zadvarje]
*[http://www.sinj.com.hr/galerija/displayimage.php?album=19&pos=9 Grad Sinj - Galerija slika - CETINSKE LEGENDE (utvrde)/7. ZADVARJE]

{{GiO SDŽ}}
[[Kategorija:Zadvarje| ]]

Zadvarje - Povijest promjena

Suradnik10: /* Spomenici i znamenitosti */

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica