Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Gradska naselja grada Karlovca' u '{{Karlovac'

2025-04-05T01:28:18Z

Zamjena teksta - '{{Gradska naselja grada Karlovca' u '{{Karlovac'

←Starija inačica		Inačica od 5. travanj 2025. u 01:28
Redak 149:		Redak 149:
	*[http://www.hpd-martinscak.hr/4_rijeke.htm HPD Martinšćak] Obilaznica oko Karlovca " 4 rijeke karlovačke " (ima fotografija)		*[http://www.hpd-martinscak.hr/4_rijeke.htm HPD Martinšćak] Obilaznica oko Karlovca " 4 rijeke karlovačke " (ima fotografija)

	{{~~Gradska naselja grada Karlovca~~}}		{{Karlovac}}
	[[Kategorija:Naselja u Karlovačkoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Karlovačkoj županiji]]
	[[Kategorija:Karlovac]]		[[Kategorija:Karlovac]]

WikiSysop: bnz

2022-04-07T10:26:52Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2022. u 10:26
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Zadobarje'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Zadobarje		\|ime = Zadobarje
	\|regija =		\|regija =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-15T01:23:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 15. studeni 2021. u 01:23
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Zadobarje'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Zadobarje'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Zadobarje		\|ime = Zadobarje
	\|regija =		\|regija =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T04:00:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Zadobarje
|regija =
|županija = [[Karlovačka županija]]
|općina = [[Karlovac]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina = 132
|z. širina = 45.53052
|z. dužina = 15.48459
|brojstan = 412
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 47000 Karlovac
|pozbroj = +385 (0)47
|autooznaka = KA
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Zadobarje''' je naselje u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]], administrativno u sastavu grada [[Karlovac|Karlovca]], a crkveno u župi Uzvišenja Svetog Križa - [[Završje Netretićko]].

== Zemljopisni položaj ==

Zadobarje je smješteno sjeverozapadno od grada [[Karlovac|Karlovca]]. Sastoji se od više zaselaka : Klistra - središte mjesta, Fanjki, Jakšetići, Kružići, Metulji, Pavlići, Prališće, Suci, Šišnovići, Vojaki te Vuljanići (Lozanski Brig, Tirol). Također se prostrano područje prema [[Karlovac|karlovačkom]] gradskom naselju Velika Jelsa naziva ''Staro Zadobarje'', a sastoji se od još nekoliko zasebnih zaselaka (Priselci,Petrići, Bridići). Mjesto se nalazi na desnoj obali rijeke [[Dobra|Dobre]] dok su na lijevoj obali naselja [[Tomašnica]] i [[Grdun]] koja pripadaju pod susjedni grad [[Ozalj]]. Zbog svoje čistoće i bistrine [[Dobra]] je bogata raznim vrstama riba i vodozemaca te tokom godine, a posebno ljeti privlači velik broj izletnika.

== Stanovništvo ==

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 412 stanovnika<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 130 obiteljskih kućanstava.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref>

Neka od najčešćih i najpoznatijih starih zadobarskih prezimena su Fanjak, Sudac, Vuljanić, Jakšetić, Vojak, Grčić, Korenić, Metulj, Kružić, Kušan, Šišnović, Pavlić itd. Neka stara zadobarska prezimena su izumrla, poput Lozan ili Knezac, a uspomena na njih se očuvala u nekim toponimima (poput zaselka Lozanski Brig).

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 500
|crta1 = 100
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 458
|p2 = 307
|p3 = 375
|p4 = 298
|p5 = 357
|p6 = 370
|p7 = 312
|p8 = 385
|p9 = 474
|p10 = 468
|p11 = 485
|p12 = 479
|p13 = 423
|p14 = 468
|p15 = 412
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}
<br />
:<small></small>

* [[2001.]] - 412
* [[1991.]] - 468 (Hrvati - 451, Srbi - 10, ostali - 7)
* [[1981.]] - 423 (Hrvati - 403, Jugoslaveni - 8, Srbi - 5, ostali - 7)
* [[1971.]] - 479 (Hrvati - 479)

== Povijest ==

Zadobarje (do 1961. godine je službeni naziv mjesta glasio Zadoborje) se spominje 1441. godine zajedno s [[Tomašnica|Tomašnicom]], [[Grdun|Grdunom]] i [[Novigrad na Dobri|Dobrom (Novigrad na Dobri)]]. Župa Sv. Križa u [[Završje Netretićko|Završju (Zavrhi) Netretićkom]], kojoj danas pripada Zadobarje, spominje se 1334. godine u statutu Zagrebačke biskupije arhiđakona Ivana Goričkog kao jedna od župa podgorskog kotara goričkog arhiđakonata.

[[Hrvati]] su te prostore naselili već u 7. stoljeću te se za vrijeme [[Hrvatski vladari|hrvatskih narodnih vladara]] i kasnije organiziraju u [[Hrvatske županije|župe]] ili [[Hrvatske županije|županije]]. Ovaj dio [[Srednjovjekovna hrvatska država|srednjovjekovne Hrvatske]] je obuhvaćala ''Gorička županija'' koja se prostirala južno od rijeke [[Kupa|Kupe]]. U opsegu stare goričke [[Hrvatske županije|županije]] živjelo je već u najstarije vrijeme više slobodnih plemenskih općina, ili kako su se one same nazivale: ''bratstva plemenitih ljudi''.

[[Karlovac|Karlovački]] povjesničar iz 19. stoljeća [[Radoslav Lopašić]] u svom djelu ''Oko Kupe i Korane'' kaže da se za kraj oko rijeke [[Dobra|Dobre]] tamo već u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] nalazi slobodna općina zadobarska, oštrovrška, [[Gornje Stative|stativsku]], [[Završje Netretićko|završku]] i [[Tomašnica|tomašničku]] te kaže da su već u 16. stoljeću ove općine spadale pod vlastelinstvo [[Ozalj]]. Ozljem i okolicom kao i velikim dijelom Hrvatske tada vladaju ugledne hrvatske plemićke obitelji knezova [[Knezovi Zrinski|Zrinskih]] i [[Frankopani|Frankopana]]. Na čelu općina bio je ''sudac'', kod nekih nazivan ''rihtarom'', dok je u Zadobarju kao i u [[Draganić|Draganiću]] nazivan ''županom''. Ove su slobodne plemenske općine imale svoje običaje i uredbe, bile su vrlo samostalne i neovisne, radnje koje su imale obavljati bile su namijenjene općem dobru, a poglavito obrani od neprijatelja. No to se s vremenom mijenjalo.

Sve ove plemenske općine u području grada [[Ozalj|Ozlja]] su tijekom 16. stoljeća izgubile svoju slobodu i nezavisnost, a slobodni žitelji su većinom postali [[kmetstvo|kmetovi]]. Tome je posebno pogodovalo što su [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] i [[Frankopani]] počeli dijeliti dijelove ogromnog [[Ozalj|ozaljskog]] vlastelinstva svojim miljenicima i odanim vazalima.

U uvodnici Zagrebačkog kaptola iz 1441. godine spominje se da su Fabijana Šafara od Doljana u Gackoj, kaštelana grada [[Ozalj|Ozlja]] u dvor [[Tomašnica|Tomašnicu]] na [[Dobra|Dobri]] uveli plemići Ivan [[Grdun|Grdunski]] (de Gardo), Franjo [[Novigrad na Dobri|Dobranski]] (de Dobrijan), Luka Ivanković [[Gornje Stative|Stativski]] (Ztathauich), Matija Fabijanov od Zadoborja (Zadobran) i Juraj Miklić, župan u Zadobarju, dok je svjedok bio vlastelin Juraj sin Mateja od [[Zvečaj|Zvečaja]].

Stjepan Frankopan je 1566. godine podijelio starinskom plemiću Ivanu Mogoriću iz [[Lika|Like]] imanje i sela u Zadoborju koja su se nalazila u opsegu [[Novigrad na Dobri|novogradske]] gospoštine.

U ovo doba nastanjeni su u Zadobarju i rođaci [[Petar Kružić|Petra Kružića]], istaknutog hrvatskog vojskovođe i branitelja utvrde [[Klis]], koji su se još 1533. godine sklonili u tada frankopanski grad [[Velika Kladuša|Kladušu]]. Potomci ove obitelji, od koje potječe Ivan Kružić koji je 1650. godine bio sudac zagrebačke županije, cijelo su to vrijeme održali prezime i svijest o svom podrijetlu, iako su stoljećima živjeli kao obični seljaci. Legenda govori da je središte Zadobarja, Klistra, nazvana tako upravo u spomen na junačku obranu [[Klis|Klisa]] i njegovog zapovjednika [[Petar Kružić|Petra Kružića]]. Po njima se naziva i jedan od zadobarskih zaselaka koji se često isticao kao zasebno naselje.

Župa Sv. Križa je poznata po tome što se u njoj dugo održalo glagoljaštvo i glagoljsko hrvatsko pismo, a vizita župe 1686. godine kaže da u župi nema latinskog misala, već samo glagoljski. O očuvanosti glagoljske tradicije u tom kraju govore i nedavno otkrivene bogate freske i glagoljski natpisi u kapeli Sv. Antuna Pustinjaka u Zadobarju, čiji je najstariji dio sagrađen još u srednjem vijeku. Bogate glagoljske freske su također pronađene u susjednoj crkvi Bl. Dj. Marije Marije u Novigradu na Dobri. U oporuci plemkinje Barbare Peranski iz 1696. se spominje crkva Sv. Antuna u Zadobarju koja je ''ober'' [[Tomašnica|Tomašnice]].

Zadobarska kapela sv, Antuna Pustinjaka je izgrađena još u srednjem vijeku, a u njoj su pronađene bogate [[freska|freske]].

Godine 1933./34. godine u mjestu je proradila osnovna škola, a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je sagrađena i suvremena školska zgrada. Osnovno je obrazovanje do tada bilo vrlo otežano zbog udaljenosti najbližih škola.

U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i [[Masakr u Bleiburgu|poraću]] te [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] stradalo je i nestalo 48 mještana.

== Kultura i znamenitosti ==

=== Kapela sv. Antuna Pustinjaka ===

Jedna je od najstarijih kapela župe [[Završje Netretićko|Sv. Križ - Završje]]. Sagrađena je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], a u 17. stoljeću spominje se da ima svođenu apsidu. Predvorje je naknadno prezidano i pripojeno lađi. Današnja sakristija se spominje 1757. godine. Pod od dasaka zamijenjen je klesanim pločama 1771. godine, a svetište opekom. U 19. stoljeću kapela je doživjela višestruke obnove. Krovište je promijenjeno 1871, te je dotadašnji oslikani tabulat zamijenjen drvenim bačvastim svodom. Zidan je zvonik koji je izbočen kao plitki [[rizalit]] na pročelju, dok je ispod njega masivno pjevalište. Glavni oltar je posvećen Svetom Antunu Pustinjaku, a u lađi su manji oltari [[Sveta Ana|Svete Ane]] i [[Sveta Marija|Blažene Djevice Marije]]. Uz glavni kip nalaze se i pokrajni [[Sveti Antun Padovanski|Svetog Antuna Padovanskog]] i [[Sveta Marija Magdalena|Svete Marije Magdalene]]. Kip ove svetice prenesen je ovamo iz napuštene kapele u zaselku Šišnovići čiji ostatci još i danas postoje.

Prije nekoliko godina u kapelici [[Sveti Antun Pustinjak|Svetog Antuna Pustinjaka]] otkrivene su dotad nepoznate freske. One su, kako je procijenjeno, nastale krajem 15. stoljeća u prostoru najstarijeg dijela crkve, a radi se o bogatim oslicima za koje se pretpostavlja da imaju veze s blizinom [[pavlini|pavlinske]] crkve i samostana u [[Svetice|Sveticama]] te da se radi o zrinsko-frankopanskom posjedu. Kapelica je inače građena u tri dijela, a za taj najstariji pretpostavlja se da je oslikan i izvana, ali to će pokazati daljnja istraživanja. Otkrivene freske živih su boja, a prikazuju razne biblijske motive te apostole koji su nalikani na način da drže predmet od kojeg su poginuli i žrtvovali se za vjeru. Iznad njih je [[Isus Krist]] te zaštitnik mjesta Sveti Antun Pustinjak. <ref>[http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=711 Karlovački tjednik] Značajno otkriće u kapelici u karlovačkom naselju Zadobarje, 11. sij 2008. </ref>

Iza kapele nalazi se mjesno groblje.

=== Kultura ===

Jedna od posebnosti Zadobarja je običaj igre ''kotačkanje'' koji se tradicionalno održava na Uskrsnu nedjelju.

U Zadobarju djeluje Kulturno-umjetničko društvo Zadobarje osnovano 1995. godine na inicijativu Mjesnog odbora Zadobarje. Aktivno je započelo s radom 2001. godine, a na smotrama izvornog [[folklor]]a prikazuje običaje, pjesme i plesove svoga kraja. Djelovanjem ovog Društva obnovljeni su običaji Jurjeva, krijesnica, pranja na Dobri, žetve, rada u vinogradu i božićni običaja. Neki od ovih običaja prikazani su na lokalnoj [[Karlovac|karlovačkoj]] postaji TV 4 rijeke. KUD aktivno djeluje na očuvanju hrvatske narodne baštine [[Karlovac|karlovačkog]], [[Dobra|dobranskog]] kraja.

KUD Zadobarje surađuje s istarskim glazbenikom Livijom Morosinom koji je uglazbio izvornu pjesmu "Jutros sam se rano stala". S tom pjesmom su zajedno nastupili na Međunarodnom etno festivalu u Neumu i humanitarnom koncertu u Koprivnici krajem 2007. godine te u TV emisiji Bingo. Društvo je izdalo dvostruki album ''Kud Dobrica bistra teče'' sa 64 glazbena zapisa krajem 2006. godine. Početkom 2007. godine izdali su DVD ''Lipa naša svetokriška fara'' s pučkim crkvenim pjesmama uz pratnju crkvenih orgulja. Vrlo aktivna glumačka sekcija u Zadobarju osvojila je prvo mjesto na Županijskoj smotri kazališnih amatera s predstavom ''Sirotica i bogataš'' ''(Kastav 2009.) i Plan B (Pazin 2017.).''

Godine 2005. Mjesni odbor Zadobarje u suradnji s KUD-om Zadobarje inicirao je postavljanje spomen ploče i križa za 48 poginulih i nestalih mještana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i [[Masakr u Bleiburgu|poraću]] te [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tradicionalno se svake godine na Cvijetnicu održi sveta misa u spomen žrtvama.

=== Obrazovanje ===

U mjestu djeluje područna osnovna škola sa četiri razreda koju pohađaju djeca iz Zadobarja te susjedne [[Tomašnica|Tomašnice]]. Područna škola Zadobarje je u sklopu Osnovne škole Dubovac iz [[Karlovac|Karlovca]].

== Promet ==

Preko dva drvena mosta na rijeci Dobri prometuje se kroz Zadobarje prema [[Tomašnica|Tomašnici]], [[Grdun|Grdunu]], [[Ozalj|Ozlju]], [[Netretić|Netretiću]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. Cesta kroz Zadobarje je dosta uska, što otežava prometovanje.

== Gospodarstvo ==

Mještani Zadobarja od davnine su bili seljaci koji su obrađivali zemlju, uzgajali vinograde i voćnjake. Zadobarci su bili i vrsni tesari i građevinski radnici koji su izrađivali krovišta kuća u svojim selima i okolici. Također su izrađivali tzv. "buturice" tj. tesane luči koje su nosili u grad kako bi građani imali s čime ložiti vatru.

Rijeku Dobra je u prošlosti često plavila taj kraj pa je zemlja bila močvarna i neobradiva. Nakon iskapanja kanala od Dobre prema Zadobarje se preporodilo. Kod velikih oborina nema više poplava, a ljudi imaju kvalitetne oranice. Zadobarje se u gospodarskom smislu razvija nakon [[1991.]] godine. U ovaj zapostavljani kraj uvedena je telefonska linija, rekonstruirana električna mreža, postavljene nove električne podstanice, stupovi javne rasvjete. Mnogi su seoski putevi asfaltirani po prvi puta. Izgrađena je mjesna mrtvačnica, a oobnovljena kapelica. Zadobarje i okolica su posebno prepoznati među ljudima željnih odmora, rekreacije i kupanja pa je tako u zadnje vrijeme niknulo pravo vikendaško naselje duž obale [[Dobra|Dobre]] prema [[Grdun|Grdunu]]. Broj vikendaša ljeti gotovo dostiže broj domaćeg stanovništva.

Mlađe stanovništvo danas pretežito odlazi raditi u [[Karlovac]].

==Izvori==
{{izvori}}
{{izvori}}
*[http://www.archive.org/stream/okokupeikoranem00lopagoog/okokupeikoranem00lopagoog_djvu.txt Radoslav Lopašić - Oko Kupe i Korane, mjestopisne i povjestne crtice.]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.fallingrain.com/world/HR/0/Zadoborje.html Zadobarje] na fallingrain.com
*[http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=711 Karlovački tjednik] Značajno otkriće u kapelici u karlovačkom naselju Zadobarje
*[http://www.hpd-martinscak.hr/4_rijeke.htm HPD Martinšćak] Obilaznica oko Karlovca " 4 rijeke karlovačke " (ima fotografija)

{{Gradska naselja grada Karlovca}}
[[Kategorija:Naselja u Karlovačkoj županiji]]
[[Kategorija:Karlovac]]

Zadobarje - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Gradska naselja grada Karlovca' u '{{Karlovac'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica