Zadar - Povijest promjena

Suradnik10: /* Športski klubovi i društva */

2026-08-06T23:21:15Z

Športski klubovi i društva

←Starija inačica		Inačica od 6. kolovoz 2026. u 23:21
Redak 459:		Redak 459:
	* Stolnoteniski klub Donat		* Stolnoteniski klub Donat
	* Karate klub Zadar		* Karate klub Zadar
	* Rukometni klub Zadar		* [[Rukometni klub Zadar]]
	* [[Jedriličarski klub Uskok]]		* [[Jedriličarski klub Uskok]]
	**održavaju se brojne regate s dugom tradicijom: Božićna regata krstaša (Biograd–Zadar), Kup Sv. Krševana, Charity Rotary Sailing Regatta Zadar (1998.), Regata Zadar – Veli Iž – Zadar (1995.), Zadarska koka (2005.), Zadarska regata (Zadarski kanal).		**održavaju se brojne regate s dugom tradicijom: Božićna regata krstaša (Biograd–Zadar), Kup Sv. Krševana, Charity Rotary Sailing Regatta Zadar (1998.), Regata Zadar – Veli Iž – Zadar (1995.), Zadarska koka (2005.), Zadarska regata (Zadarski kanal).

Suradnik10: /* Gradska naselja i mjesni odbori */

2026-04-30T23:08:21Z

Gradska naselja i mjesni odbori

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2026. u 23:08
Redak 50:		Redak 50:
	== Gradska naselja i mjesni odbori ==		== Gradska naselja i mjesni odbori ==
	U sastavu naselja Zadar nalaze se 22 mjesna odbora (četvrti), a Grad Zadar, kao upravno teritorijalnu jedinicu čini osim Zadra još 14 naselja, ukupno 15 (stanje 2011). To su: [[Babindub]], [[Brgulje]], [[Crno (Zadar)\|Crno]], [[Ist (Zadar)\|Ist]], [[Kožino]], [[Mali Iž]], [[Molat (Zadar)\|Molat]], [[Olib (Zadar)\|Olib]], [[Petrčane]], [[Premuda (Zadar)\|Premuda]], [[Rava (Zadar)\|Rava]], [[Silba]], [[Veli Iž]], Zadar i [[Zapuntel]].		U sastavu naselja Zadar nalaze se 22 mjesna odbora (četvrti), a Grad Zadar, kao upravno teritorijalnu jedinicu čini osim Zadra još 14 naselja, ukupno 15 (stanje 2011). To su: [[Babindub]], [[Brgulje]], [[Crno (Zadar)\|Crno]], [[Ist (Zadar)\|Ist]], [[Kožino]], [[Mali Iž]], [[Molat (Zadar)\|Molat]], [[Olib (Zadar)\|Olib]], [[Petrčane]], [[Premuda (Zadar)\|Premuda]], [[Rava (Zadar)\|Rava]], [[Silba]], [[Veli Iž]], Zadar i [[Zapuntel]].

			Osobitost je Zadra što se dio Grada nalazi na [[Zadarski otoci (naseljeni)\|Zadarskim otocima]].

	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==

Suradnik10: /* Medijske kuće */

2026-02-18T22:03:01Z

Medijske kuće

←Starija inačica		Inačica od 18. veljača 2026. u 22:03
Redak 430:		Redak 430:
	** www.mega-media.hr		** www.mega-media.hr
	** ZOG oglasnik (www.oglasi-vamm.hr)		** ZOG oglasnik (www.oglasi-vamm.hr)
	** eZadar ~~portal~~		** portal eZadar.hr
			**[[Zadarski tjednik]]
			**057info
	* '''Televizijske postaje'''		* '''Televizijske postaje'''
	(regija HR D7 – MUX "D")		(regija HR D7 – MUX "D")

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:26:54Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:26
Redak 524:		Redak 524:
	{{Zadar}}		{{Zadar}}
	{{GiO ZdŽ}}		{{GiO ZdŽ}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~

	[[Kategorija:Zadar\| ]]		[[Kategorija:Zadar\| ]]
	[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]]		[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]]

Suradnik10 u (test) 21:38, 8. siječanj 2026.

2026-01-08T21:38:55Z

←Starija inačica		Inačica od 8. siječanj 2026. u 21:38
Redak 1:		Redak 1:
	{{dz\|[[M/T Zadar]]\|trajekt}}		{{dz\|[[M/T Zadar]]\|trajekt}}
	~~{{Izdvojeni članak\|svibanj 2006.}}~~
	{{Grad		{{Grad
	\| ime = Zadar		\| ime = Zadar

Suradnik10: /* Zadar u 19. i 20. stoljeću */

2025-09-25T03:44:07Z

Zadar u 19. i 20. stoljeću

←Starija inačica		Inačica od 25. rujan 2025. u 03:44
Redak 149:		Redak 149:
	S austrijskom vladavinom, Zadar je dobio gimnaziju ([[1816.]]), otvara se [[Zadarski perivoji\|prvi javni perivoj]] ([[1829.]]), osniva se i Narodni muzej ([[1832.]]); [[1833.]] godine dovršena je cesta koja je Zadar preko Velebita povezivala sa Zagrebom i Bečom, a [[1838.]] godine stavljen je u upotrebu prvi moderni gradski vodovod.		S austrijskom vladavinom, Zadar je dobio gimnaziju ([[1816.]]), otvara se [[Zadarski perivoji\|prvi javni perivoj]] ([[1829.]]), osniva se i Narodni muzej ([[1832.]]); [[1833.]] godine dovršena je cesta koja je Zadar preko Velebita povezivala sa Zagrebom i Bečom, a [[1838.]] godine stavljen je u upotrebu prvi moderni gradski vodovod.

	Zadar je u drugoj polovici 19. stoljeća i žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji, a ovo razdoblje od posebne je važnosti za povijest grada koji se naglo razvija kao moderan europski grad. Ukazom cara Zadar je [[1868.]] godine prestao biti grad-utvrda što se brzo odrazilo na njegov urbanistički razvitak. Izgrađeni su brojni javni i privatni objekti, među njima i Novo kazalište (kasnije [[Teatro Verdi]]) [[1865.]] godine. Zadar postaje grad bogato uređenih trgovina i javnih prostora, luksuznih [[Kavana Central (Zadar)\|kavana]] i hotela, javnih knjižnica i čitaonica. Zadar je imao 6 tiskara i u njemu izlazi oko 40 različitih novina i časopisa, među kojima i [[Narodni list]] ([[1862.]]) – danas najstarije živuće hrvatske novine. U gradu ponovno djeluju brojni važni hrvatski književnici kao što su [[Ivo Vojnović]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[Milan Begović]], [[Vladimir Nazor]] i dr.		Zadar je u drugoj polovici 19. stoljeća i žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji, a ovo razdoblje od posebne je važnosti za povijest grada koji se naglo razvija kao moderan europski grad. Ukazom cara Zadar je [[1868.]] godine prestao biti grad-utvrda što se brzo odrazilo na njegov urbanistički razvitak. Izgrađeni su brojni javni i privatni objekti, među njima i Novo kazalište (kasnije [[Teatro Verdi]]) [[kazalište u 1865.\|1865.]] godine. Zadar postaje grad bogato uređenih trgovina i javnih prostora, luksuznih [[Kavana Central (Zadar)\|kavana]] i hotela, javnih knjižnica i čitaonica. Zadar je imao 6 tiskara i u njemu izlazi oko 40 različitih novina i časopisa, među kojima i [[Narodni list]] ([[1862.]]) – danas najstarije živuće hrvatske novine. U gradu ponovno djeluju brojni važni hrvatski književnici kao što su [[Ivo Vojnović]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[Milan Begović]], [[Vladimir Nazor]] i dr.

	Cijelo 19. stoljeće pa sve do dvadesetih godina 20. stoljeća, grad Zadar bilježi značajan broj serijskih publikacija koje su i danas važne za izučavanje političke i gospodarske povijesti grada Zadra i Dalmacije. Zadar je, u počecima izdavanja serijskih publikacija, bio poznat po bogatoj tradiciji hrvatskog novinstva od pokretanja ''Kraljskog Dalmatina'' 1806. preko ''Zore dalmatinske, Narodnog lista, Hrvatske krune'' i drugih listova. Bitno je spomenuti novine ''Giornale di Dalmazia'' i ''Glas dobrovoljca'' (1941. – 1943.) iz razloga što u ratnom razdoblju nije bilo previše novina u gradu Zadru. Povijest novinstva izdanog na hrvatskom jeziku na području grada Zadra, može se pronaći u djelu ''Jadertina Croatica. Bibliografija knjiga, časopisa i novina izdanih na hrvatskom ili srpskom jeziku u Zadru (II. dio. Časopisi i novine)'' i u ''Povijesti hrvatskog novinstva. Zadar u 19. stoljeću'' autora Jose Vidakovića.<ref>{{Citiranje časopisa\|author=Tatijana Petrić\|title=Zadarske novine "Giornale di Dalmazia" i "Glas dobrovoljca" (1941. – 1943.)\|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=111714\|date=2011-12-23\|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru\|issue=53\|pages=281–311\|accessdate=2019-04-11}}</ref>		Cijelo 19. stoljeće pa sve do dvadesetih godina 20. stoljeća, grad Zadar bilježi značajan broj serijskih publikacija koje su i danas važne za izučavanje političke i gospodarske povijesti grada Zadra i Dalmacije. Zadar je, u počecima izdavanja serijskih publikacija, bio poznat po bogatoj tradiciji hrvatskog novinstva od pokretanja ''Kraljskog Dalmatina'' 1806. preko ''Zore dalmatinske, Narodnog lista, Hrvatske krune'' i drugih listova. Bitno je spomenuti novine ''Giornale di Dalmazia'' i ''Glas dobrovoljca'' (1941. – 1943.) iz razloga što u ratnom razdoblju nije bilo previše novina u gradu Zadru. Povijest novinstva izdanog na hrvatskom jeziku na području grada Zadra, može se pronaći u djelu ''Jadertina Croatica. Bibliografija knjiga, časopisa i novina izdanih na hrvatskom ili srpskom jeziku u Zadru (II. dio. Časopisi i novine)'' i u ''Povijesti hrvatskog novinstva. Zadar u 19. stoljeću'' autora Jose Vidakovića.<ref>{{Citiranje časopisa\|author=Tatijana Petrić\|title=Zadarske novine "Giornale di Dalmazia" i "Glas dobrovoljca" (1941. – 1943.)\|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=111714\|date=2011-12-23\|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru\|issue=53\|pages=281–311\|accessdate=2019-04-11}}</ref>

Suradnik10: /* Od 15. do 18. stoljeća */

2025-09-25T00:26:24Z

Od 15. do 18. stoljeća

←Starija inačica		Inačica od 25. rujan 2025. u 00:26
Redak 135:		Redak 135:
	Uz općenito nesigurno vrijeme i niz turskih opsada i razaranja, unutar gradskih utvrda razvijala se visoka kultura življenja. U 16. i 17. st. značajna je aktivnost hrvatskih književnika koji pišu na narodnom jeziku ([[Jerolim Vidolić]], [[Petar Zoranić]], [[Brne Karnarutić]], [[Juraj Baraković]], [[Šime Budinić]]). Valja istaknuti i znamenitog slikara [[Andrija Medulić\|Andriju Medulića]] (oko [[1510.]]/[[1515.]] – [[1563.]]), koji se u Mlecima potpisivao kao «Andrea Schiavone».		Uz općenito nesigurno vrijeme i niz turskih opsada i razaranja, unutar gradskih utvrda razvijala se visoka kultura življenja. U 16. i 17. st. značajna je aktivnost hrvatskih književnika koji pišu na narodnom jeziku ([[Jerolim Vidolić]], [[Petar Zoranić]], [[Brne Karnarutić]], [[Juraj Baraković]], [[Šime Budinić]]). Valja istaknuti i znamenitog slikara [[Andrija Medulić\|Andriju Medulića]] (oko [[1510.]]/[[1515.]] – [[1563.]]), koji se u Mlecima potpisivao kao «Andrea Schiavone».

	Uslijed stalne turske opasnosti stanovništvo se znatno prorijedilo te je došlo do opće stagnacije gospodarstva. Gradom je u 16. i 17. stoljeću haralo i više žestokih epidemija [[kuga\|kuge]]. Nakon više od 150 godina turske prijetnje, Zadar je oslabljen u ljudstvu, ali i materijalno osiromašen. Venecija naseljava novo stanovništvo, a pod [[Zadarska nadbiskupija\|nadbiskupom]] [[Vicko Zmajević\|Vickom Zmajevićem]] u tri navrata se doseljavaju i [[Arbanasi]] koji formiraju novo naselje u predgrađu~~. Unatoč oskudici, u Zadru je [[1783.]] godine izgrađeno «Plemićko kazalište» ([[Teatro Nobile]]) koje će biti u funkciji više od stotinu godina~~.		Uslijed stalne turske opasnosti stanovništvo se znatno prorijedilo te je došlo do opće stagnacije gospodarstva. Gradom je u 16. i 17. stoljeću haralo i više žestokih epidemija [[kuga\|kuge]]. Nakon više od 150 godina turske prijetnje, Zadar je oslabljen u ljudstvu, ali i materijalno osiromašen. Venecija naseljava novo stanovništvo, a pod [[Zadarska nadbiskupija\|nadbiskupom]] [[Vicko Zmajević\|Vickom Zmajevićem]] u tri navrata se doseljavaju i [[Arbanasi]] koji formiraju novo naselje u predgrađu.

	Nakon pada ~~Venecije~~ ([[1797.]]) Zadar i Dalmacija pripojeni su Austriji, ali prva austrijska vladavina nad Zadrom trajala je samo do [[1806.]] godine.		Unatoč oskudici, u Zadru je [[1783.]] godine izgrađeno ''Plemićko kazalište'' ([[Teatro Nobile]]) koje će biti u funkciji više od stotinu godina. To je bilo prvo pravo kazalište u Zadru. Nalazilo se u središtu grada na mjestu današnje zgrade kazališta. Predstave su se održavale u njemu od osnutka sve do 1882. godine.<ref name=oNama>[https://www.hnk-zadar.hr/hr/o-nama ''O nama'']. Hrvatsko narodno kazalište Zadar. Pristupljeno 25. rujna 2025.</ref>

			Nakon pada Mletačke Republike ([[1797.]]) Zadar i Dalmacija pripojeni su Austriji, ali prva austrijska vladavina nad Zadrom trajala je samo do [[1806.]] godine.

	=== Zadar u 19. i 20. stoljeću ===		=== Zadar u 19. i 20. stoljeću ===

Suradnik10: /* Kultura */

2025-09-24T22:42:56Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 24. rujan 2025. u 22:42
Redak 408:		Redak 408:
	* '''Ostalo'''		* '''Ostalo'''
	** [[Zajednica Talijana Zadar]], s knjižnicom, dječjim vrtićem, priredbama, tečajima, izložbama i dr.		** [[Zajednica Talijana Zadar]], s knjižnicom, dječjim vrtićem, priredbama, tečajima, izložbama i dr.
			** U [[kuharica]]ma se nekad [[rižot sa škampima]] označavao kao zadarski specijalitet.<ref>057info: [https://www.057info.hr/vijesti/2011-12-02/zastitimo-bukovacki-prisnac/ '' Zaštitimo bukovački prisnac!'']. 057info. 2. prosinca 2011. Pristupljeno 25. rujna 2025.</ref>

	== Medijske kuće ==		== Medijske kuće ==

Suradnik10: /* Kultura */

2025-09-13T02:54:43Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 02:54
Redak 369:		Redak 369:

	== Kultura ==		== Kultura ==
			* '''Književno stvarateljstvo'''
			** [[Zadarski književni krug]] odnosno njegovi pripadnici su neglede svog podrijetla, povezani svojim svakodnevnim življenjem u Zadru. Zbirka ''Uljanica moje matere'' [[Slavko Govorčin\|Slavka Govorčina]] je "''rasplamsala [[čakavsko pjesništvo]] zadarskog kruga''".<ref name=identitet/>
	* '''Festivali'''		* '''Festivali'''
	** [[Glazbene večeri u sv. Donatu]] – Donat festival		** [[Glazbene večeri u sv. Donatu]] – Donat festival

Suradnik10: /* Stanovništvo */

2025-09-13T01:34:23Z

Stanovništvo

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 01:34
Redak 61:		Redak 61:

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
			=== Jezik ===
			Stanovništvo govori hrvatskim jezikom. Razgovorni jezik je rezultat utjecaja migracija govornika koji dolaze s otoka, novoštokavštine iz zaleđa, čakavske ikavice južnih čakavskih idioma na obali, te standardne novoštokavštine; "''ni vlaški ni bodulski, ili točnije, i vlaški i bodulski, ali se ne govori ‘po zadarski‘ ''.<ref name=identitet>Abdulah Seferović: [https://zdravlje.slobodnadalmacija.hr/zadar/4-kantuna/abdulah-seferovic-nema-dvojbe-bez-opusa-slavka-govorcina-ne-moze-se-govoriti-o-obnovi-gradanskog-identiteta-zadra-1353514 ''Abdulah Seferović: Nema dvojbe, bez opusa Slavka Govorčina ne može se govoriti o obnovi građanskog identiteta Zadra '']. Zadarski. 8. siječnja 2024. Pristupljeno 13. rujna 2025.</ref>

	=== Popis [[1991.]] ===		=== Popis [[1991.]] ===

←Starija inačica		Inačica od 25. rujan 2025. u 03:44
Redak 149:		Redak 149:
	S austrijskom vladavinom, Zadar je dobio gimnaziju ([[1816.]]), otvara se [[Zadarski perivoji\|prvi javni perivoj]] ([[1829.]]), osniva se i Narodni muzej ([[1832.]]); [[1833.]] godine dovršena je cesta koja je Zadar preko Velebita povezivala sa Zagrebom i Bečom, a [[1838.]] godine stavljen je u upotrebu prvi moderni gradski vodovod.		S austrijskom vladavinom, Zadar je dobio gimnaziju ([[1816.]]), otvara se [[Zadarski perivoji\|prvi javni perivoj]] ([[1829.]]), osniva se i Narodni muzej ([[1832.]]); [[1833.]] godine dovršena je cesta koja je Zadar preko Velebita povezivala sa Zagrebom i Bečom, a [[1838.]] godine stavljen je u upotrebu prvi moderni gradski vodovod.

	Zadar je u drugoj polovici 19. stoljeća i žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji, a ovo razdoblje od posebne je važnosti za povijest grada koji se naglo razvija kao moderan europski grad. Ukazom cara Zadar je [[1868.]] godine prestao biti grad-utvrda što se brzo odrazilo na njegov urbanistički razvitak. Izgrađeni su brojni javni i privatni objekti, među njima i Novo kazalište (kasnije [[Teatro Verdi]]) [[1865.]] godine. Zadar postaje grad bogato uređenih trgovina i javnih prostora, luksuznih [[Kavana Central (Zadar)\|kavana]] i hotela, javnih knjižnica i čitaonica. Zadar je imao 6 tiskara i u njemu izlazi oko 40 različitih novina i časopisa, među kojima i [[Narodni list]] ([[1862.]]) – danas najstarije živuće hrvatske novine. U gradu ponovno djeluju brojni važni hrvatski književnici kao što su [[Ivo Vojnović]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[Milan Begović]], [[Vladimir Nazor]] i dr.		Zadar je u drugoj polovici 19. stoljeća i žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji, a ovo razdoblje od posebne je važnosti za povijest grada koji se naglo razvija kao moderan europski grad. Ukazom cara Zadar je [[1868.]] godine prestao biti grad-utvrda što se brzo odrazilo na njegov urbanistički razvitak. Izgrađeni su brojni javni i privatni objekti, među njima i Novo kazalište (kasnije [[Teatro Verdi]]) [[kazalište u 1865.\|1865.]] godine. Zadar postaje grad bogato uređenih trgovina i javnih prostora, luksuznih [[Kavana Central (Zadar)\|kavana]] i hotela, javnih knjižnica i čitaonica. Zadar je imao 6 tiskara i u njemu izlazi oko 40 različitih novina i časopisa, među kojima i [[Narodni list]] ([[1862.]]) – danas najstarije živuće hrvatske novine. U gradu ponovno djeluju brojni važni hrvatski književnici kao što su [[Ivo Vojnović]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[Milan Begović]], [[Vladimir Nazor]] i dr.

	Cijelo 19. stoljeće pa sve do dvadesetih godina 20. stoljeća, grad Zadar bilježi značajan broj serijskih publikacija koje su i danas važne za izučavanje političke i gospodarske povijesti grada Zadra i Dalmacije. Zadar je, u počecima izdavanja serijskih publikacija, bio poznat po bogatoj tradiciji hrvatskog novinstva od pokretanja ''Kraljskog Dalmatina'' 1806. preko ''Zore dalmatinske, Narodnog lista, Hrvatske krune'' i drugih listova. Bitno je spomenuti novine ''Giornale di Dalmazia'' i ''Glas dobrovoljca'' (1941. – 1943.) iz razloga što u ratnom razdoblju nije bilo previše novina u gradu Zadru. Povijest novinstva izdanog na hrvatskom jeziku na području grada Zadra, može se pronaći u djelu ''Jadertina Croatica. Bibliografija knjiga, časopisa i novina izdanih na hrvatskom ili srpskom jeziku u Zadru (II. dio. Časopisi i novine)'' i u ''Povijesti hrvatskog novinstva. Zadar u 19. stoljeću'' autora Jose Vidakovića.<ref>{{Citiranje časopisa\|author=Tatijana Petrić\|title=Zadarske novine "Giornale di Dalmazia" i "Glas dobrovoljca" (1941. – 1943.)\|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=111714\|date=2011-12-23\|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru\|issue=53\|pages=281–311\|accessdate=2019-04-11}}</ref>		Cijelo 19. stoljeće pa sve do dvadesetih godina 20. stoljeća, grad Zadar bilježi značajan broj serijskih publikacija koje su i danas važne za izučavanje političke i gospodarske povijesti grada Zadra i Dalmacije. Zadar je, u počecima izdavanja serijskih publikacija, bio poznat po bogatoj tradiciji hrvatskog novinstva od pokretanja ''Kraljskog Dalmatina'' 1806. preko ''Zore dalmatinske, Narodnog lista, Hrvatske krune'' i drugih listova. Bitno je spomenuti novine ''Giornale di Dalmazia'' i ''Glas dobrovoljca'' (1941. – 1943.) iz razloga što u ratnom razdoblju nije bilo previše novina u gradu Zadru. Povijest novinstva izdanog na hrvatskom jeziku na području grada Zadra, može se pronaći u djelu ''Jadertina Croatica. Bibliografija knjiga, časopisa i novina izdanih na hrvatskom ili srpskom jeziku u Zadru (II. dio. Časopisi i novine)'' i u ''Povijesti hrvatskog novinstva. Zadar u 19. stoljeću'' autora Jose Vidakovića.<ref>{{Citiranje časopisa\|author=Tatijana Petrić\|title=Zadarske novine "Giornale di Dalmazia" i "Glas dobrovoljca" (1941. – 1943.)\|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=111714\|date=2011-12-23\|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru\|issue=53\|pages=281–311\|accessdate=2019-04-11}}</ref>