Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:27:38Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:27
Redak 1:		Redak 1:
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta =Yin Xu		\|ime mjesta =Yin Xu
	\|slika = Yinxu.jpg		\|slika = Yinxu.jpg

WikiSysop: bnz

2022-04-04T14:05:25Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 4. travanj 2022. u 14:05
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Yin Xu'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta =Yin Xu		\|ime mjesta =Yin Xu
	\|slika = Yinxu.jpg		\|slika = Yinxu.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T07:34:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta =Yin Xu
|slika = Yinxu.jpg
|godina = [[2006.]] (30. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1114
|država = {{ZD+X/K|KIN}}
 
{{Lokacijska karta|Kina|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Yin Xu|position=bottom
|lat_deg=36|lat_min=07|lat_sec=17|lat_dir=N
|lon_deg=114|lon_min=19|lon_sec=01|lon_dir=E
}}Lokacija Yin Xua u Kini
}}
'''Yin Xu''' ([[kineski]]: 殷墟, [[pinyin]]: Yīnxū, što znači "Ruševine Yina") je naziv za ruševine posljednje prijestolnice [[Kina|kineske]] [[Dinastija Shang|dinastije Shang]] ([[1766. pr. Kr.]] - [[1050. pr. Kr.]], [[brončano doba]]). Nalazi se u središnjoj pokrajini [[Hebei]], kraj suvremenog grada [[Anyang]]a, a javnosti je otvoren kao Vrtni muzej Yinxu.

Ponovno je otkriven 1899. godine te se smatra najstarijim i najvećim [[arheologija|arheološkim]] nalazištem u Kini, jednim od povijesnih prijestolnica Kine koja je 2006. godine upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao svjedočanstvo zlatnog doba rane povijesti kineske kulture, obrta i znanosti.

==Odlike==
[[Datoteka:Tomb Fu Hao YinXu.jpg|mini|lijevo|<center>Grobnica kraljice i vojskovođe Fu Hao]]
[[Datoteka:司母戊鼎-2011.4.2.jpg|mini|lijevo|<center>Si Mu Wu Ding, 14.-11. st. pr. Kr., 133 x 110 x 79 cm, 832.84 kg. Najveća brončana posuda pronađena u Yin Xuu 1939. god. Posjedovanje Dinga se smatralo simbolom posjedovanja cijele države. Zbog toga su ovu posudu tijekom Drugog svjetskog rata željeli posjedovati i Japanci, Nacionalisti i Komunisti.]]

U Yin Xuu je iskopan značajan broj kraljevskih [[grobnica]] i [[palača]], prototipova kasnije [[kineska arhitektura|kineske arhitekture]], uključujući palače i područja s Hramovima predaka, s više od 80 temelja, i samo jedan grob člana kraljevske obitelji dinastije Shang koji je ostao netaknut, grob [[Fu Hao]]. Veliki broj i vrhunska umješnost grobnog pribora svjedoče o naprednoj razini industrijskog obrta dinstije Shang.

Pronađene "[[proročke kosti]]" i "proročko pismo", jedno od najstarijih zabilježenih oblika [[kinesko pismo|kineskog pisma]], svjedoče o razvoju drevnih vjerovanja i društvenog sustava rane Kine.

U Yin Xu su pronađeni svi oblici poprilično razvijene gradske kulture sa snažnom specijalizacijom skupina po struci. To je najočitije u tehnici lijevanja u [[bronca|bronci]]. Do ovih pronalazaka, znanstvenici su smatrali da su brončane posude iz dinastija Shan i Zhou nastale tzv. "postupkom odlijevanja s rastopljenim voskom", lijevanjem u kalupe kojima se izgubio trag. No, u Yin Xu su pronađeni kalupi od terakote za zasebne dijelove posude, u koje se urezivao negativ uzoraka, koji su se po odlijevanju na bronci pojavljivali u pozitivu. Nakon lijevanja prljavština koja je nastala na šavovima bi se ostrugala. Ovi kalupi su svjedočili o do tada nepoznatom načinu odlijevanja, što govori o bogatstvu kineske prapovijesne tehnologije<ref>Joachim Hildebrand, ''Najveće kulture svijeta - Kina'', 2005., Extrade d.o.o. Rijeka, str. 14.-15. {{ISBN|953-240-005-2}}</ref>.

==Povijest==

Oko 17. stoljeća prije Krista, pleme [[Shang]], važna grana kineskog naroda, pobijedilo je dinastiju [[Xia]] i osnovalo robovlasničku dinastiju u središnjoj Kini, drugu takve vrste u [[Povijest Kine|kineskoj povijesti]]. Područje ove nove dinastije proširilo se na veliki ocean na istoku, današnji [[Sečuan]] na zapadu, do doline rijeke [[Liaohe]] na sjeveru, i jezera [[Dongtinghu]] na jugu. To je bila jedna od najmoćnijih država u istočnoj Aziji tijekom [[brončano doba|brončanog doba]].

Oko [[1300. pr. Kr.]], [[Pan Geng]], kralj dinastije Shang, premjestio je prijestolnicu iz [[Yan]]a u Yin Xu, gdje je izgradio veličanstveni glavni grad. Od tada, sljedećih 255 godina, u njemu je gradilo 12 kraljeva u osam naraštaja dinastije Shang. On je ostao političko, gospodarsko, vojno i kulturno središte Kine tijekom cijelog razdoblja brončanog doba. Oko godine 1046. pr. Kr., kralj [[Wu]] poslao je kaznenu ekspediciju protiv kralja [[Zhou]]a, posljednjeg vladara dinastije Shang. Yin je bio napušten, a grad je pretvoren u ruševine, otuda i ime Yin Xu ("ruševine Yina") u povijesnim izvorima.

Tijekom dinastija [[Qin]] i [[Han]] ([[221. pr. Kr.]] do [[23.]]), Yin Xu se često spominjao u povijesnim knjigama. [[Epigrafija]] je postala popularna za vrijeme dinastija [[Song]] i [[Yuan]] (10. - 14. st.). Česta iskapanja predmeta od bronce oko sela Xiaotun izazvalo je pozornost obrazovanih ljudi. Tada se mislio da je ovaj grad [[Xiang]], rezidencija 12. kralja dinastije Shang. Godine 1899., Wang Yirong, epigrafer posljednjih godina dinastije [[Qing]], otkrio je i dokazao da su natpisi na proročkim kostima jezik koji se koristio u dinastiji Shang. Nakon provjere i istraživanja mnogih drugih znanstvenika, selo Xiaotun kod [[Anyang]]a je prepoznato kao mjesto Yin Xua, kako je zabilježeno u kineskim zapisima.

Između 1928. i 1937. godine, Institut za povijest i filologiju tadašnje ''Academia Sinica'' je proveo 15 velikih iskapanja u Yin Xuu, i otkrio područja palače i Svetišta predaka, kraljevske grobnice i veliki broj drugih kulturnih spomenika. Tako je ovaj glavni grad dinastije Shang postao poznat kao prva drevna prijsetolnica Kine, koja je čvrsto dokazana pisanim dokumentima. Istraživanja su završena nakon Drugog svjetskog rata. Godine 1995. u gradu Anyangu je osnovan Yin Xu Odjel za svakodnevno upravljanje i očuvanje Yin Xua.

== Izvori ==
{{izvori}}
* Shouyi Bai, An Outline History of China, 2002., Beijing: Foreign Language Press. {{ISBN|7-119-02347-0}}.
* Ershen Lin, ''[http://www.sciencechatforum.com/viewtopic.php?t=7172&sid=f837c13276b97867e490fffc89749352 A Critical Review on the Rise of Civilization, the Formation of the State, and Early Slavery]'', The Science & Philosophy Forums (2005.–2008.) {{eng oznaka}} preuzeto 16. kolovoza 2011.
* Alfred Schinz, [http://books.google.com/books?id=qhcRYkz-I3YC&hl=en The magic square: cities in ancient China], 1996., Edition Axel Menges. str. 428. {{ISBN|3930698021}}.

{{Svjetska baština u Kini}}

{{coord|36|07|36|N|114|18|50|E|display=title|region:CN-41_type:landmark_source:dewiki}}

[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Kini]]
[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Povijest Kine]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]]
[[Kategorija:Brončano doba]]

Yin Xu - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica