WikiSysop: bnz

2022-04-04T12:24:50Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 4. travanj 2022. u 12:24
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Yahuskin'''-->~~'''Yahuskin''' (Yahooskin, Goyatöka), jedna od dvije glavne grupe Sjevernih Pajuta ([[Northern Paiute]]) iz grupe [[shoshonean\|šošonskih]] Indijanaca. Do 1864. oni i [[Walpapi]] lulatli su obalama jezera [[Goose]], [[Silver]], [[Warner]] i [[Harney]] u [[Oregon\|Oregonu]], a tradicionalni teritorij bio im je oko jezera [[Silver Lake]]<ref>[https://digitalassets.lib.berkeley.edu/anthpubs/ucb/text/ucar002-004.pdf The Northern Paiute Bands] pristupljeno 25 veljače 2021</ref> na 5 000 četvornih milja (blizu 13 000 km²). Privremeno su odlazili i u dolinu Surprise i močvaru Klamath gdje su sakupljali '[[wokas]]' <ref>[https://archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/983/mode/1up Hodge] pristupljeno 25 veljače 2021</ref> za hranu. Prema izvjesnom Benu (možda iz plemena Yahuskin) pleme je u prehrani koristilo sve što je uspjelo pronači, to su zečevi, zmije, korijenje, insekte 'i patke ako je bilo sreće'. Nastamba im je bila '[[wickiup]]'. Kretali su se pješice, a jedino transportno sredstvo bio je 'dog-travois', pseča zaprega čiji se zadnji kraj od ukrštenih kolaca vukao po tlu. Život ovih Indijanaca bio je težak, njihova domovina pustinjsko je područje u kojem nije bilo obilja ni vode ni hrane.		'''Yahuskin''' (Yahooskin, Goyatöka), jedna od dvije glavne grupe Sjevernih Pajuta ([[Northern Paiute]]) iz grupe [[shoshonean\|šošonskih]] Indijanaca. Do 1864. oni i [[Walpapi]] lulatli su obalama jezera [[Goose]], [[Silver]], [[Warner]] i [[Harney]] u [[Oregon\|Oregonu]], a tradicionalni teritorij bio im je oko jezera [[Silver Lake]]<ref>[https://digitalassets.lib.berkeley.edu/anthpubs/ucb/text/ucar002-004.pdf The Northern Paiute Bands] pristupljeno 25 veljače 2021</ref> na 5 000 četvornih milja (blizu 13 000 km²). Privremeno su odlazili i u dolinu Surprise i močvaru Klamath gdje su sakupljali '[[wokas]]' <ref>[https://archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/983/mode/1up Hodge] pristupljeno 25 veljače 2021</ref> za hranu. Prema izvjesnom Benu (možda iz plemena Yahuskin) pleme je u prehrani koristilo sve što je uspjelo pronači, to su zečevi, zmije, korijenje, insekte 'i patke ako je bilo sreće'. Nastamba im je bila '[[wickiup]]'. Kretali su se pješice, a jedino transportno sredstvo bio je 'dog-travois', pseča zaprega čiji se zadnji kraj od ukrštenih kolaca vukao po tlu. Život ovih Indijanaca bio je težak, njihova domovina pustinjsko je područje u kojem nije bilo obilja ni vode ni hrane.

	14. 10. [[1864.]] Yahuskini skupa sa svojim rođacima Walpapima završavaju sa slobodnim životom; smješteni su na rezervat Klamath. Svoju zemlju morali su prepustiti u korist Sjedinjenih Država. Kada ih je 1884. posjetio Gatschet, izvjestio je da žive od agrikulture i da polako napuštaju svoj skitalački život. Danas žive kod rijeke [[Sprague]] blizu [[Yainax\|Yainaxa]]. Tu se često žene s pripadnicima drugih plemena i polako gube plemenski identitet. Godine [[1870.]] izbrojeno ih je 117; a [[1909.]] 109. Danas 'pleme' 'The Klamath tribes', odnosno plemena Klamath, Yahooskin i Modoc broje 3,500 duša.		14. 10. [[1864.]] Yahuskini skupa sa svojim rođacima Walpapima završavaju sa slobodnim životom; smješteni su na rezervat Klamath. Svoju zemlju morali su prepustiti u korist Sjedinjenih Država. Kada ih je 1884. posjetio Gatschet, izvjestio je da žive od agrikulture i da polako napuštaju svoj skitalački život. Danas žive kod rijeke [[Sprague]] blizu [[Yainax\|Yainaxa]]. Tu se često žene s pripadnicima drugih plemena i polako gube plemenski identitet. Godine [[1870.]] izbrojeno ih je 117; a [[1909.]] 109. Danas 'pleme' 'The Klamath tribes', odnosno plemena Klamath, Yahooskin i Modoc broje 3,500 duša.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T11:46:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Yahuskin''' (Yahooskin, Goyatöka), jedna od dvije glavne grupe Sjevernih Pajuta ([[Northern Paiute]]) iz grupe [[shoshonean|šošonskih]] Indijanaca. Do 1864. oni i [[Walpapi]] lulatli su obalama jezera [[Goose]], [[Silver]], [[Warner]] i [[Harney]] u [[Oregon|Oregonu]], a tradicionalni teritorij bio im je oko jezera [[Silver Lake]]<ref>[https://digitalassets.lib.berkeley.edu/anthpubs/ucb/text/ucar002-004.pdf The Northern Paiute Bands] pristupljeno 25 veljače 2021</ref> na 5 000 četvornih milja (blizu 13 000 km²). Privremeno su odlazili i u dolinu Surprise i močvaru Klamath gdje su sakupljali '[[wokas]]' <ref>[https://archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/983/mode/1up Hodge] pristupljeno 25 veljače 2021</ref> za hranu. Prema izvjesnom Benu (možda iz plemena Yahuskin) pleme je u prehrani koristilo sve što je uspjelo pronači, to su zečevi, zmije, korijenje, insekte 'i patke ako je bilo sreće'. Nastamba im je bila '[[wickiup]]'. Kretali su se pješice, a jedino transportno sredstvo bio je 'dog-travois', pseča zaprega čiji se zadnji kraj od ukrštenih kolaca vukao po tlu. Život ovih Indijanaca bio je težak, njihova domovina pustinjsko je područje u kojem nije bilo obilja ni vode ni hrane.

14. 10. [[1864.]] Yahuskini skupa sa svojim rođacima Walpapima završavaju sa slobodnim životom; smješteni su na rezervat Klamath. Svoju zemlju morali su prepustiti u korist Sjedinjenih Država. Kada ih je 1884. posjetio Gatschet, izvjestio je da žive od agrikulture i da polako napuštaju svoj skitalački život. Danas žive kod rijeke [[Sprague]] blizu [[Yainax|Yainaxa]]. Tu se često žene s pripadnicima drugih plemena i polako gube plemenski identitet. Godine [[1870.]] izbrojeno ih je 117; a [[1909.]] 109. Danas 'pleme' 'The Klamath tribes', odnosno plemena Klamath, Yahooskin i Modoc broje 3,500 duša.

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Pajuti]]
[[Kategorija:Indijanci, Oregon]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]

Yahuskin - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica