Xochicalco - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T23:23:24Z

Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 23:23
Redak 36:		Redak 36:
	Ostali značajni spomenici su nekoliko stepenastih [[piramida (arhitektura)\|piramida]], palača, tri igrališta za [[srednjoamerička igra loptom\|srednjoameričku igru loptom]], neobičan niz kružnih [[oltar]]a (21 oltar, poput broja dana u mjesecu i mjeseci u obrednoj godini) i [[špilja]] s uklesanim stubama koja je služila kao [[opservatorij]].		Ostali značajni spomenici su nekoliko stepenastih [[piramida (arhitektura)\|piramida]], palača, tri igrališta za [[srednjoamerička igra loptom\|srednjoameričku igru loptom]], neobičan niz kružnih [[oltar]]a (21 oltar, poput broja dana u mjesecu i mjeseci u obrednoj godini) i [[špilja]] s uklesanim stubama koja je služila kao [[opservatorij]].

	Sam opservatorij je špilja obložena štukom i obojena u crno, s crveno-žutim dimnjakom koji se od šesterokutnog otvora špilje do njezina dna spušta 8,7 m. Dimnjak se blago širi, tako da su se sunčeve zrake odražavale na njegovom dnu punih 105 dana u godini (od 30. travnja do 15. kolovoza), a u danima sunčevog zenita, 14./15. svibnja i 28./29. srpnja, sunce bi u dnu tvorilo svoj odraz. Stoga se ne sumnja da je tih dana opservatorij imao i religijsku svrhu<ref>[http://www.gobiernodigital.inah.gob.mx/ZonasArqueologicas/xochicalco/indice.htm Zona Arqueológica de Xochicalco] INAH Instituto Nacional de Antropología e Historia {{es}} Preuzeto 4. prosinca 2011.</ref>.		Sam opservatorij je špilja obložena štukom i obojena u crno, s crveno-žutim dimnjakom koji se od šesterokutnog otvora špilje do njezina dna spušta 8,7 m. Dimnjak se blago širi, tako da su se sunčeve zrake odražavale na njegovom dnu punih 105 dana u godini (od 30. travnja do 15. kolovoza), a u danima sunčevog zenita, 14./15. svibnja i 28./29. srpnja, sunce bi u dnu tvorilo svoj odraz. Stoga se ne sumnja da je tih dana opservatorij imao i religijsku svrhu<ref>[http://www.gobiernodigital.inah.gob.mx/ZonasArqueologicas/xochicalco/indice.htm Zona Arqueológica de Xochicalco] INAH Instituto Nacional de Antropología e Historia {{špa oznaka}} Preuzeto 4. prosinca 2011.</ref>.

	Južno loptalište, najveće u Xochicalco, nalazi se na kraju širokog puta. Iza njega je skupina građevina poznatih kao palača, stambene sobe, kuhinje, radionice i spremišta, uz ''temazcal'' (parna-kupelj) oko niza dvorišta.		Južno loptalište, najveće u Xochicalco, nalazi se na kraju širokog puta. Iza njega je skupina građevina poznatih kao palača, stambene sobe, kuhinje, radionice i spremišta, uz ''temazcal'' (parna-kupelj) oko niza dvorišta.
Redak 59:		Redak 59:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* [http://dti.inah.gob.mx/index.php?option=com_content&task=view&id=188&Itemid=47 INAH National Institute of Anthropology and History]		* [http://dti.inah.gob.mx/index.php?option=com_content&task=view&id=188&Itemid=47 INAH National Institute of Anthropology and History]
	* [http://www.inah.gob.mx/paseos/xochicalco/ Virtualni obilazak Xochicalca] na stranicama INAH-a {{es}}		* [http://www.inah.gob.mx/paseos/xochicalco/ Virtualni obilazak Xochicalca] na stranicama INAH-a {{špa oznaka}}
	* [http://www.delange.org/Xochicalco1/Xochicalco1.htm Galerija fotografija]		* [http://www.delange.org/Xochicalco1/Xochicalco1.htm Galerija fotografija]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:26:26Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:26
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Xochicalco'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Xochicalco'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Arheološki spomenici Xochicalcoa		\|ime mjesta = Arheološki spomenici Xochicalcoa
	\|slika = Mexico_xochicalco_pyramids.JPG		\|slika = Mexico_xochicalco_pyramids.JPG

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T03:14:15Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 03:14
Redak 49:		Redak 49:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T11:19:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološki spomenici Xochicalcoa
|slika = Mexico_xochicalco_pyramids.JPG
|godina = [[1999.]] (23. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/939
|država = {{ZD+X/M|MEKS}}
 
{{Lokacijska karta|Meksiko|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Xochicalco|position=left
|lat_deg=18|lat_min=48|lat_sec=37|lat_dir=N
|lon_deg=99|lon_min=16|lon_sec=30|lon_dir=W
}}Lokacija Xochicalca u Meksiku
}}
'''Xochicalco''' ([[nahuatl]] za "u kući cvijeća") je bio veliki [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovski]] [[grad]], danas u [[Meksiko|meksičkoj]] saveznoj državi [[Morelos]], 38 km jugozapadno od [[Cuernavaca]] i oko 120 km od [[Mexico City]]ja. Grad je procvao od oko 650. godine, nakon propasti [[Teotihuacan]]skog carstva, s čime se dovodi u svezu.
{{Široka slika|XochicalcoPanoramica.jpg|750px|<center>Panorama piramida Xochicalcoa|40%|left}}
Zbog svojih izvanredno sačuvanih ostataka, Xochicalco je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] 1999. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/165 World Heritage Committee Inscribes 48 New Sites on Heritage List], 2. prosinca 1999. {{eng oznaka}} Preuzeto 4. prosinca 2011.</ref>.

==Povijest==
[[Datoteka:Xochicalco_Serpiente_Emplumada_GR.jpg|mini|400px|lijevo|<center>Hram pernate zmije]]
[[Datoteka:Xochicalco.jpg|mini|<center>Igralište za loptanje u Xochicalcu]]
[[Datoteka:XochicalcoMuseo.JPG|mini|<center>Moderni Xochicalco muzej]]
Gradnja Xochicalcoa je započela u 2. st. pr. Kr., te pokazuje jak utjecaj [[Teotihuacan|Teotihuacana]], a procvat doživljava nakon njegove propasti, oko 650. godine, kada su procvali i drugi gradovi klasičnog razdoblja [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]]: obližnji [[Tula]] na središnjoj visoravni, te [[Uxmal]] i [[Chichen ltza]] na [[Yucatan]]u. Za njegove osnivače se drže Xicallanca [[Olmeci]], [[maya]]nski narod trgovaca iz [[Campeche]]a koji je ovo mjesto odabrao kao jedno od strateških mjesta na unosnom srednjoameričkom trgovačkom putu. Slabo plodno tlo okoliša grada podržava mišljenje kako je grad osnovan i utvrđen kao trgovačka postaja. U turbulentnom razdoblju od 8. do 10. stoljeća, bio je utvrđeno političko, vjersko i trgovačko srednjoameričko središte kao što su [[Monte Albán]], [[Palenque]] i [[Tikal]].

Nekad oko 900. godine, Xochicalco je uništen i spaljen, o čemu svjedoče brojni pronađeni predmeti koji su naglo ostavljeni. Mala skupina ljudi ga je ponovno naselila, a u 13. stoljeću su ga preuzeli Tlahuica doseljenici koji su govorili [[nahuatl]], [[Asteci|astečki]] jezik. Stanovnici obližnjeg sela Cuentepec još uvijek pričaju nahuatl, ako i brojni drugi u državi Morelos. [[Arhitektura]] i [[ikonografija]] Xochicalca, pored jasne veze s Teotihuacanom, povezuje se i s narodom [[Matlatzinca]] iz doline Zoluca, [[Meksiko (savezna država)]].

Prvi Europljanin koji je posjetio ovaj lokalitet bio je istraživač Antonio Alzate 1777. godine, a [[Alexander von Humboldt]] je objavio ilustracije i opis Xochicalca 1810. god. Meksički [[arheolog]] Leopoldo Batres je obnovio Hram pernate zmije 1910. godine, a opsežna iskapanja i istraživanja su provedena 1940-ih i 1960-ih. Nakon višegodišnjih iskapanja koje su u 70-ima provelo Sveučilište Pennsylvanije, te 80-ih iz Državnog arheološkog zavoda (INAH), izgrađen je muzej u kojemu su smješteni brojni pronađeni predmeti.

==Odlike==

Središnji dio Xochicalca čini vještački poravnano brdo na kojemu su ostaci stambenih građevina, uglavnom neiskopani, i duge terase koje prekrivaju njegove obronke. Na vrhu se nalaze vjerske građevine s kraja klasičnog razdoblja srednjoameričke povijesti (700.-900.), kada se pretpostavlja da je Xochicalco imao oko 20.000 stanovnika. Na zidovima ovih građevina nalaze se jedinstveni stilizirani prizori na kojima su jasni utjecaji Teotihuacana sa sjevera, ali i [[Maya]] s juga. Na tzv. "Hramu pernate zmije" (kasnije božanstvo [[Quetzalcoatl]] kod [[Asteci|Asteka]]) nalaze se prikazi gradova koji su Xochicalcu plaćali danak, kao i nekoliko mayanskih likova<ref>Dean R. Snow, ''Archaeology of Native North America'', Prentice Hall, New York, 2010. str. 157.</ref>.

Ostali značajni spomenici su nekoliko stepenastih [[piramida (arhitektura)|piramida]], palača, tri igrališta za [[srednjoamerička igra loptom|srednjoameričku igru loptom]], neobičan niz kružnih [[oltar]]a (21 oltar, poput broja dana u mjesecu i mjeseci u obrednoj godini) i [[špilja]] s uklesanim stubama koja je služila kao [[opservatorij]].

Sam opservatorij je špilja obložena štukom i obojena u crno, s crveno-žutim dimnjakom koji se od šesterokutnog otvora špilje do njezina dna spušta 8,7 m. Dimnjak se blago širi, tako da su se sunčeve zrake odražavale na njegovom dnu punih 105 dana u godini (od 30. travnja do 15. kolovoza), a u danima sunčevog zenita, 14./15. svibnja i 28./29. srpnja, sunce bi u dnu tvorilo svoj odraz. Stoga se ne sumnja da je tih dana opservatorij imao i religijsku svrhu<ref>[http://www.gobiernodigital.inah.gob.mx/ZonasArqueologicas/xochicalco/indice.htm Zona Arqueológica de Xochicalco] INAH Instituto Nacional de Antropología e Historia {{es}} Preuzeto 4. prosinca 2011.</ref>.

Južno loptalište, najveće u Xochicalco, nalazi se na kraju širokog puta. Iza njega je skupina građevina poznatih kao palača, stambene sobe, kuhinje, radionice i spremišta, uz ''temazcal'' (parna-kupelj) oko niza dvorišta.

<gallery>
Datoteka:Xochi04.jpg|<center>Velika piramida
Slika:Xochicalco Muralla.jpg|<center>Zidine Xochicalca
Slika:Xochicalco Obs1.jpg|<center>Opservatorij Xochicalca
Slika:Xochicalco_SerpEmpl_Glifo_03.jpg|<center>[[Hijeroglifi]] Hrama pernate zmije
Slika:Xochicalco02.jpg|<center>Skulptura [[jaguar]]a
</gallery>

==Izvori==
{{commonscat}}
{{izvori}}

==Poveznice==
* [[Pretkolumbovska umjetnost]]
* [[Palenque]]
* [[Tikal]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://dti.inah.gob.mx/index.php?option=com_content&task=view&id=188&Itemid=47 INAH National Institute of Anthropology and History]
* [http://www.inah.gob.mx/paseos/xochicalco/ Virtualni obilazak Xochicalca] na stranicama INAH-a {{es}}
* [http://www.delange.org/Xochicalco1/Xochicalco1.htm Galerija fotografija]

{{Svjetska baština u Meksiku}}

{{Coord|18|48|14|N|99|17|45.3|W|type:landmark|display=title}}

[[Kategorija:Drevni gradovi Meksika]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Meksiku]]
[[Kategorija:Arheoastronomija]]