Suradnik10 u (test) 02:08, 15. rujan 2025.

2025-09-15T02:08:28Z

←Starija inačica		Inačica od 15. rujan 2025. u 02:08
Redak 34:		Redak 34:
	==Naziv==		==Naziv==
	[[Datoteka:Taklamakan-d43.jpg\|mini\|lijevo\|<center>[[Pustinja]] [[Taklamakan]] u [[Tarimska zavala\|Tarimskoj zavali]]]]		[[Datoteka:Taklamakan-d43.jpg\|mini\|lijevo\|<center>[[Pustinja]] [[Taklamakan]] u [[Tarimska zavala\|Tarimskoj zavali]]]]
	''Xinjiang'' su [[Kinezi]] stoljećima zvali ''Xiyu'' („Zapadne teritorije”), a tek od 18. stoljeća i [[dinastija\|dinastije]] [[Dinastija Qing\|Qing]], kad su stekli kontrolu nad tom regijom zovu je ''Xinjiang'', što na [[kineski jezik\|kineskom]] znači „Nova granica”<ref name=brit>{{Citiranje ~~web~~		''Xinjiang'' su [[Kinezi]] stoljećima zvali ''Xiyu'' („Zapadne teritorije”), a tek od 18. stoljeća i [[dinastija\|dinastije]] [[Dinastija Qing\|Qing]], kad su stekli kontrolu nad tom regijom zovu je ''Xinjiang'', što na [[kineski jezik\|kineskom]] znači „Nova granica”<ref name=brit>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/546118/Xinjiang		\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/546118/Xinjiang
	\|title = ''Xinjiang''		\|title = ''Xinjiang''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

2025-06-02T23:17:56Z

Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 23:17
Redak 253:		Redak 253:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

	* [http://www.xinjiang.gov.cn Službene stranice vlade Xinjianga] {{zh}} {{eng oznaka}}		* [http://www.xinjiang.gov.cn Službene stranice vlade Xinjianga] {{kin oznaka}} {{eng oznaka}}
	* [http://info.hktdc.com/mktprof/china/xinjiang.htm Gospodarski profil Xinjianga] na Hong Kong Trade Development Council		* [http://info.hktdc.com/mktprof/china/xinjiang.htm Gospodarski profil Xinjianga] na Hong Kong Trade Development Council
	* {{Eng oznaka}} {{zh}} [http://www.wdl.org/en/item/11385/ Opći atlas Xinjianga]		* {{Eng oznaka}} {{kin oznaka}} [http://www.wdl.org/en/item/11385/ Opći atlas Xinjianga]

	{{Administrativna podjela NR Kine}}		{{Administrativna podjela NR Kine}}
	[[Kategorija: Kineske pokrajine]]		[[Kategorija: Kineske pokrajine]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-08T12:39:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2021. u 12:39
Redak 34:		Redak 34:
	==Naziv==		==Naziv==
	[[Datoteka:Taklamakan-d43.jpg\|mini\|lijevo\|<center>[[Pustinja]] [[Taklamakan]] u [[Tarimska zavala\|Tarimskoj zavali]]]]		[[Datoteka:Taklamakan-d43.jpg\|mini\|lijevo\|<center>[[Pustinja]] [[Taklamakan]] u [[Tarimska zavala\|Tarimskoj zavali]]]]
	''Xinjiang'' su [[Kinezi]] stoljećima zvali ''Xiyu'' („Zapadne teritorije”), a tek od 18. stoljeća i [[dinastija\|dinastije]] [[Dinastija Qing\|Qing]], kad su stekli kontrolu nad tom regijom zovu je ''Xinjiang'', što na [[kineski jezik\|kineskom]] znači „Nova granica”<ref name=brit>{{~~cite~~ web		''Xinjiang'' su [[Kinezi]] stoljećima zvali ''Xiyu'' („Zapadne teritorije”), a tek od 18. stoljeća i [[dinastija\|dinastije]] [[Dinastija Qing\|Qing]], kad su stekli kontrolu nad tom regijom zovu je ''Xinjiang'', što na [[kineski jezik\|kineskom]] znači „Nova granica”<ref name=brit>{{Citiranje web
	\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/546118/Xinjiang		\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/546118/Xinjiang
	\|title = ''Xinjiang''		\|title = ''Xinjiang''

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T03:13:16Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 03:13
Redak 252:		Redak 252:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat}}~~
	* [http://www.xinjiang.gov.cn Službene stranice vlade Xinjianga] {{zh}} {{eng oznaka}}		* [http://www.xinjiang.gov.cn Službene stranice vlade Xinjianga] {{zh}} {{eng oznaka}}
	* [http://info.hktdc.com/mktprof/china/xinjiang.htm Gospodarski profil Xinjianga] na Hong Kong Trade Development Council		* [http://info.hktdc.com/mktprof/china/xinjiang.htm Gospodarski profil Xinjianga] na Hong Kong Trade Development Council

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-06T22:32:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir kineske pokrajine
|ime = Xinjiang
|izvorno ime = شىنجاڭ 新疆
|pinyin = ''Xīnjiāng''
|ime_genitiv = Xinjianga
|slika = Xinjiang in China (de-facto).svg
|vrsta uprave = [[Kineske autonomne regije|Autonomna regija]]
|sjedište = [[Ürümqi]]
|najveći grad = Ürümqi
|partijski sekretar = [[Zhang Chunxian]]
|guverner = [[Nur Bekri]]
|površina = 1 664 897.17<ref name="新疆">[http://www.gov.cn/test/2013-04/07/content_2371589.htm '''新疆''' — 中国政府网 (Xinjiang — Chinese Government Network)]</ref>
|površ_br = 1
|stanovnika = 21.813.334
|god_popisa = 2010.
|stan_br= 25
|gust_naseljen = 13
|gust_br = 29
|službeni jezici i dijalekti = Uglavnom [[mandarinski kineski]] i [[Ujgurski jezik|ujgurski]], ali i [[mongolski jezici|mongolski]] i 41 drugi jezik
|HDI = 0,803
|HDI_godina = 2008.
|HDI_rang = 13.
|narodi = [[Ujguri]] (43,3%) [[Han Kinezi]] (41%) [[Kazasi]] (8,3%) [[Huej]] (5%)[[Kirgizi]] (0,9%) [[Mongoli]] (0,8%) [[Dongxiang]] (0,3%) [[Pamirski narodi|Pamiri]] (0,2%) [[Xibe]] (0,2%) 
|broj prefektura = 14
|broj županija = 99
|broj gradova = 1.005
|ISO = CN-65
|web stranica = [http://www.xinjiang.gov.cn/ www.xinjiang.gov.cn/]
|slika2 = Xinjiang nationalities by prefecture 2000.png
}}
'''Xinjiang''' ([[ujgurski]]: شىنجاڭ‎, [[kineski]]: 新疆; [[pinyin]]: ''Xīnjiāng''; [[transliteracija]]: ''Sinkjang'') je zapadna pokrajina [[Kina|Kine]], u regiji [[Vanjska Kina]], smještena sjeverno od [[Tibet]]a, a obuhvaća [[Džungarija|Džungariju]] i [[Tarimska zavala|Tarimsku zavalu]].

[[Datoteka:Central Tian Shan mountains.jpg|mini|lijevo|<center>[[Vrh Pobjede]], najviši vrh [[Tanšan]]a Xinjianga]]
==Naziv==
[[Datoteka:Taklamakan-d43.jpg|mini|lijevo|<center>[[Pustinja]] [[Taklamakan]] u [[Tarimska zavala|Tarimskoj zavali]]]]
''Xinjiang'' su [[Kinezi]] stoljećima zvali ''Xiyu'' („Zapadne teritorije”), a tek od 18. stoljeća i [[dinastija|dinastije]] [[Dinastija Qing|Qing]], kad su stekli kontrolu nad tom regijom zovu je ''Xinjiang'', što na [[kineski jezik|kineskom]] znači „Nova granica”<ref name=brit>{{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/546118/Xinjiang
|title = ''Xinjiang''
|publisher = Encyclopædia Britannica
|language = engleski
|accessdate = 17. 01. 2013}}</ref>. Europljani su s druge strane isti taj kraj zvali ''Kineski Turkestan'', kako bi ga razlikovali od ''[[Ruski Turkestan|Turkestana]]''. <ref name=brit/>. Xinjiang je povijesna domovina mnogih [[turkijski narodi|turkijskih]] naroda, od kojih su najbrojniji [[Ujguri]].

==Zemljopis==
[[Datoteka:Tianchi_Lake.jpg|mini|lijevo|<center>[[Jezero]] [[Tianchi]] („Nebesko jezero”) na gorju Bogda]]
[[Datoteka:Kashgar-mezquita-id-kah-d01.jpg|mini|lijevo|<center>[[Ujguri|Ujgurska]] [[džamija]] u [[Kašgar]]u]]
Xinjiang graniči s Autonomnom regijom [[Tibet]] i [[Indija|Indijom]] na jugu, [[Mongolija|Mongolijom]] na istoku, [[Rusija|Rusijom]] na sjeveru i [[Kazahstan]]om, [[Kirgistan]]om, [[Tadžikistan]]om, [[Afganistan]]om i [[Pakistan]]om na zapadu.

Xinjiang je veliko i slabo naseljeno područje, otprilike veličine Irana. Najveća je [[kineska pokrajina]] koja svojom površinom od 1.660.001 km² zauzima 1/6 zemlje. God. 2004. gustoća naseljenosti je bila oko 11,8 stanovika/km², a prema popisu iz 2010. god. bila je 13 stanovnika/km², što ju čini tek 29. u Kini. Pokrajina je 2004. imala 19.630.000 stanovnika, a najveće gradsko naselje i glavni grad pokrajine je [[Urumqi]] (2,68 mil. stanovnika, 2005.).

Od istoka ka zapadu, gorje [[Tanšan]] ([[Kineski jezik|kineski]]: 天山, ''Tiān Shān''; [[kirgijski jezik|kirgijski]]: ''Теңир тоо'', što znači „Nebeske planine” ili „Božanske planine”) dijeli [[Džungarija|Džungariju]] na sjeveru od [[Tarimska zavala|Tarimske zavale]] na jugu. Džungarija je suha stepa, dok je Tarimska zavala pustinja okružena oazama. Na istoku pokrajine je Turpanska depresija, a na zapadu Tanšanski prolaz tvori dolinu [[Ili (rijeka)|rijeke Ili]].

==Povijest==

U Xinjiangu su pronađeni deseci dobro očuvanih [[mumija]] koje bi mogle biti stare oko 4.000 godina. One su vjerojatno mumificirane na prirodan način, za razliku od mumificiranja u [[Drevni Egipat|Drevnom Egiptu]]. One su izložene u Zavičajnom muzeju grada [[Urumqi]]ja, zajedno s arheološkim nalazima koja imaju veze s [[Put svile|Putom svile]].

Ovo područje je od davnina je odigrao ulogu u razmjeni između [[Srednja Azija|srednje]] i [[Južna Azija|južne Azije]] i [[Europa|Europe]], vjerskoj i kulturnoj ([[budizam]], [[islam]], [[kršćanstvo]] i kasnije [[nestorijanstvo]]) i komercijalnoj (čuveni [[Put svile]]). Ti kontakti su u velikoj mjeri ostvareni kroz niz [[oaza]]-[[država]], koje su s vremena na vrijeme nastajale i nestajale.

Južni Xinjiang je bio kineski protektorat za dinastije [[Han]] (206. pr. Kr.-220.), a na kraju dinastije [[Tang]] (618.-907.) nekoliko puta su ga osvojila razna [[turkijski narodi|turkijska]] plemena koja su osnavala samostalne kanate (Orhunski kanat od 745.-840.; ujgurski İdikut kanat od 850. do 1275. u većini Xinjianga; Kansua kanat od 870.-1036. (sada u kineskoj pokrajini [[Gansu]]); te Karačanski kanat od 870. do 1212. god.).

U 13. stoljeću ovo područje osvajaju snage mongolskog vođe [[Džingis-kan]]a, a do 15. stoljeća, [[islam]] je postao glavna religija. U 18. stoljeću osvajaju ga Mongoli iz Rusije, [[Kalmici]], ali se polovicom istog stoljeća Xinjiang vratio pod kinesku vlast za vrijeme [[dinastija Qing|dinastije Qing]] (1644.-1911.). Budući da je područje bilo daleko od glavnog grada [[Peking]]a, uprava je bila ograničena i često je stvarna moć ležala na lokalnim gospodarima rata. Tako su Xinjiangom vladali su [[Ujguri]] iz [[Kašgar]]a i [[Turpan]]a, Kraljevstvo Kašgarija od 1866.-1877. god. Od. 1875.-1880. god. područje je tijekom islamske [[Durgani|Durganske]] pobune privremeno povučeno iz kineske vlasti. Konačno je Xinjiang, u današnjim granicama, postao kineskom pokrajinom 1884. god.

Od 12. studenoga 1933. do 1934. god., zbog narodnog ustanka protiv kineske vlade, na istoku Xinjianga je postojala Prva Istočna Republika Turkestan, a od studenog 1944. do listopada 1949. god. Druga Istočna Republika Turkestan, na sjeveru Xinjianga, koju je podržao [[Sovjetski Savez]].

Dana 20. listopada 1949. Istočni Turkestan je uključen u NR Kinu, opet pod nazivom Xinjiang. Godine 1955., postao je autonomna regija sa statusom pokrajine, a manje upravne jedinice su stvorene za manjinske Kirgize, Kazase, Mongole i druge narode. Od tada dolazi do velike migracija [[Han Kinezi|Kineza]] u Xinjiang. Nastaju sukobi nomadskog načina života graničnog stanovništva i kineskog prisiljavanja na sjedilački život, ali s Rusima s obje strane granice, što je dovelo do oružanih sukoba 1969. god., posebice u području Tacheng. Osim toga tu su bile i redovite pobune protiv kineske vlasti koje su se temeljile na etničkim i vjerskim razlikama. Zbog toga je kineska vlada poticala politiku [[sinizacija|sinizacije]], posebice miješanim brakovima, otežavanjem razvoda i novčanom podrškom doseljenicima s istoka.

Od 2002. god. Ujguri, usprkos ustavnim odredbama, nemaju obrazovanje na svom jeziku<ref>[http://www.china.org.cn/e-white/4/index.htm Govt. White Papers - china.org.cn] {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref>, a islamske četvrti i vjerski objekti se uklanjaju zbog izgradnje cesta i stanova<ref>[http://www.rferl.org/content/Chinas_Ancient_Silk_Road_City_Of_Kashgar_Facing_Chinese_Bulldozers/1765682.html China's Ancient Silk Road City Of Kashgar Facing Threat Of Bulldozers ], Radio Free Europe, 30. lipnja 2009. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref>. Pored toga, Ujguri su doživljavali i represiju loših i neredovitih plaća, te prisile rada u udaljenim područjima. Zbog toga su nastali prosvjedi Ujgura u Xinjiangu, što je dovelo do oštrog odgovora kineskih vlasti 2007. god. u kojemu je poginulo 19 osoba<ref>[http://www.cctv.com/english/20070110/100828.shtml Chinese police destroy terrorist camp in Xinjiang, one policeman killed], CCTV International, 1. listopada 2007. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref>, te neuspjelog bombaškog napada na letu kineske tvrtke [[China Southern Airlines]]<ref>Elizabeth Van Wie Davis, ''[http://www.atimes.com/atimes/China/JD18Ad01.html China confronts its Uyghur threat]'', Asia Times Online, 18. travnja 2008. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref> i Kašgarskog terorističkog napada 4. kolovoza 2008. god.<ref>Andrew Jacobs, ''[http://www.nytimes.com/2008/08/05/world/asia/05china.html Ambush in China Raises Concerns as Olympics Near]'', The New York Times. 27. ožujka 2010. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref>, u kojemu je poginulo 16 osoba.

Zbog glasina o silovanju ujgurske djevojke koje su navodno izveli kineski radnici, ujgurski emigranti su u lipnju 2009. napali tvornicu igračaka u [[Guangzhou]]. U masakru koji je uslijedio ubijeno je dvoje, a ranjeno 118 ljudi<ref>[http://www.rfa.org/english/news/uyghur/armedchinese-07042009104353.html?searchterm=None Armed Assailants Stormed Dorms], Radio Free Asia, 7. svibnja 2009. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref>.. Uslijedili su petodnevni prosvjedi u Ürümqiju u srpnju 2009., pri čemu je poginulo pet osoba i pretučeno je nekoliko hongkoških novinara, ali i Bombaški napad u Aksuu 19. kolovoza 2010. god., u kojemu je ubijeno 7 ljudi, a za koji je suđeno 376 ljudi<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2011/jan/17/china-prosecuted-hundreds-xinjiang-unrest China prosecuted hundreds over Xinjiang unrest], ''The Guardian'' (London), 17. siječnja 2011. {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2013.</ref>.

==Znamenitosti==
[[Datoteka:Karakorum-d04.jpg|mini|<center>Kod [[autoput]]a za [[Karakorum]] u Xinjiangu]]
[[Datoteka:Urumqi_panorama.jpg|mini|<center>Glavni grad i industrijsko središte, [[Ürümqi]]]]
[[Datoteka:ColourfulBeach.jpg|mini|<center>Rijeka [[Irtysh]] u Burqinu]]
[[Datoteka:Turpan-flaming-mountains-d02.jpg|mini|<center>„Plamteće planine” istočno od [[Turpan]]a]]
[[Datoteka:Kashgar-apakh-hoja-d04.jpg|mini|<center>Mauzolej Apag Hodže u [[Kašgar]]u]]
''[[Tanšan]] Xinjianga'' je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2013. godine kao „jedinstveno zemljopisno područje slikovite ljepote sa spektakularnim snježnim vrhovima, ledenjacima, nedirnutim šumama i livadama, bistrim rijekama i jezerima, te dubokim klancima”<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/list/1414 Xinjiang Tianshan] na UNESCO-vim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 29. lipnja 2013.</ref>.

==Upravna podjela==

Xinjiang je podijeljen na dvije gradske prefekture, 7 prefektura i 5 autonomnih prefektura za manjinske narode: [[Mongoli]], [[Kirgizi]], [[Kazasi]] i [[Huej]]. Prefekture su nadalje podijeljene na 11 distrikta, 21 gradska okruga, 62 okruga i 6 autonomnih okruga. Šest gradskih okruga ne pripada ni jednoj prefekturi i ''[[de facto]]'' im izravno upravlja [[Vlada Xinjianga]]:

{| class="wikitable" style="font-size:90%; margin:auto;"
|-
|+ style="text-align:center; background:#bfd7ff;"| '''Upravna podjela Autonomne ujgurske regije Xinjiang'''
|-
| colspan="7" style="text-align:center;"| [[File:Xinjiang prfc map.png|500px|Zemljovid Xinjianga]]
|-
! Zemljovid #
! Naziv ([[romanizacija]])
! Upravno sjedište
! [[Ujgurski]] Ujgurska romanizacija
! [[Kinesko pismo]] [[Pinyin]]
! Stanovništvo ([[2010.]])
|- style="background:lightblue;"
| colspan="7" style="text-align:center;"|'''Podpokrajinski grad'''
|-
| 11.
| [[Ili (grad)|Ili]] (za [[Kazasi|Kazase]])
| [[Yining]]
| style="text-align: right;" | ئىلى قازاق ئاپتونوم ئوبلاستى Ili Qazaq Aptonom Oblasti
| 伊犁哈萨克自治州 Yīlí Hāsàkè Zìzhìzhōu
| 2.482.627
|- style="background:lightblue;"
| colspan="7" style="text-align:center;"|'''Gradske prefekture'''
|-
| 4.
| [[Karamay]]
| [[Karamay (distrikt)]]
| style="text-align: right;" | قاراماي شەھرى Qaramay Shehri
| 克拉玛依市 Kèlāmǎyī Shì
| 391.008
|-
| 8.
| '''[[Ürümqi]]'''
| [[Tianshan (distrikt)]]
| style="text-align: right;" | ئۈرۈمچى شەھرى Ürümchi Shehri
| 乌鲁木齐市 Wūlǔmùqí Shì
| 3.110.280
|- style="background:lightblue;"
| colspan="7" style="text-align:center;"|'''— Prefekture —'''
|-
| 1.
| [[Altay]] podređena [[Ili (grad)|Iliju]] (za Kazase)
| [[Altay (grad)|Altay]]
| style="text-align: right;" | ئالتاي ۋىلايىتى Altay Wilayiti
| 阿勒泰地区 Ālètài Dìqū
| 526.980
|-
| 3.
| [[Tacheng]] podređena [[Ili (grad)|Iliju]] (za Kazase)
| [[Qoqek]]
| style="text-align: right;" | تارباغاتاي ۋىلايىتى Tarbaghatay Wilayiti
| 塔城地区 Tǎchéng Dìqū
| 1.219.212
|-
| 9.
| [[Turpan]]
| Turpan
| style="text-align: right;" | تۇرپان ۋىلايىتى Turpan Wilayiti
| 吐鲁番地区 Tǔlǔfān Dìqū
| 622.679
|-
|10.
| [[Kumul]]
| [[Kumul (grad)|Kumul]]
| style="text-align: right;" | قۇمۇل ۋىلايىتى Qumul Wilayiti
| 哈密地区 Hāmì Dìqū
| 572.400
|-
| 13.
| [[Kashgar]]
| [[Kaxgar]]
| style="text-align: right;" | قەشقەر ۋىلايىتى Qeshqer Wilayiti
| 喀什地区 Kāshí Dìqū
| 3.979.362
|-
| 15.
| [[Aksu]]
| Aksu
| style="text-align: right;" | ئاقسۇ ۋىلايىتى Aqsu Wilayiti
| 阿克苏地区 Ākèsū Dìqū
| 2.370.887
|-
| 17.
| [[Hotan]]
| Hotan
| style="text-align: right;" | خوتەن ۋىلايىتى Xoten Wilayiti
| 和田地区 Hétián Dìqū
| 2.014.365
|- style="background:lightblue;"
| colspan="7" style="text-align:center;"|'''— Autonomne prefekture —'''
|-
| 2.
| [[Bortala]] (za [[Mongoli|Mongole]])
| [[Bole]]
| style="text-align: right;" | بۆرتالا موڭغۇل ئاپتونوم ئوبلاستى Börtala Mongghul Aptonom Oblasti
| 博尔塔拉蒙古自治州 Bó'ěrtǎlā Měnggǔ Zìzhìzhōu
| 443.680
|-
| 6.
| [[Changji]] (za [[Huej]]e)
| Changji
| style="text-align: right;" | سانجى خۇيزۇ ئاپتونوم ئوبلاستى Sanji Xuyzu Aptonom Oblasti
| 昌吉回族自治州 Chāngjí Huízú Zìzhìzhōu
| 1.428.592
|-
| 12.
| [[Kizilsu]] (za [[Kirgizi|Kirgize]])
| [[Artux]]
| style="text-align: right;" | قىزىلسۇ قىرغىز ئاپتونوم ئوبلاستى Qizilsu Qirghiz Aptonom Oblasti
| 克孜勒苏柯尔克孜自治州 Kèzīlèsū Kē'ěrkèzī Zìzhìzhōu
| 525.599
|-
| 18.
| [[Bayin'gholin]] (za [[Mongoli|Mongole]])
| [[Korla]]
| style="text-align: right;" | بايىنغولىن موڭغۇل ئاپتونوم ئوبلاستى Bayingholin Mongghul Aptonom Oblasti
| 巴音郭楞蒙古自治州 Bāyīnguōlèng Měnggǔ Zìzhìzhōu
| 1.078.492
|- style="background:lightblue;"
| colspan="8" style="text-align:center;"|'''— Okružni grad —'''
|-
| 5.
| [[Shihezi]]
| ''Shihezi''
| style="text-align: right;" | شىخەنزە شەھرى Shixenze Shehri
| 石河子市 Shíhézǐ Shì
| 635.582
|-
| 7.
| [[Wujiaqu]]
| ''Wujiaqu''
| style="text-align: right;" | ئۇجاچۇ شەھرى Wujachu Shehri
| 五家渠市 Wǔjiāqú Shì
| 72.613
|-
| 14.
| [[Tumshuke]]
| ''Tumxuk''
| style="text-align: right;" | تۇمشۇق شەھرى Tumshuq Shehri
| 图木舒克市 Túmùshūkè Shì
| 147.465
|-
| 16.
| [[Aral]]
| ''Aral''
| style="text-align: right;" | ئارال شەھرى Aral Shehri
| 阿拉尔市 Ālā'ěr Shì
| 166.205
|-
| 19.
| [[Beitun]]
| ''Beitun''
| style="text-align: right;" | بەيتۈن شەھىرى Beatün Shehiri
| 北屯市 Běitún Shì
| 76.300
|-
| 20.
| [[Tiemenguan]]
| ''Tiemenguan''
| style="text-align: right;" | باشئەگىم شەھىرى Bashegym Shehiri
| 铁门关市 Tiĕménguān Shì
| 200,.000
|}

==Gospodarstvo==

Glavna gospodarska djelatnost je [[nomad]]skim [[stočarstvo]] i [[ratarstvo]]. Ovaj kraj posjeduje i prirodna bogatstva među kojima se ističu nalazišta [[zlato|zlata]] i [[fosilna goriva|fosilnih goriva]]. Najveće gradsko naselje i glavni grad pokrajine, [[Urumqi]], ima razvijenu petrokemijsku industriju i proizvodnju [[tepih]]a.

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat}}
* [http://www.xinjiang.gov.cn Službene stranice vlade Xinjianga] {{zh}} {{eng oznaka}}
* [http://info.hktdc.com/mktprof/china/xinjiang.htm Gospodarski profil Xinjianga] na Hong Kong Trade Development Council
* {{Eng oznaka}} {{zh}} [http://www.wdl.org/en/item/11385/ Opći atlas Xinjianga]

{{Administrativna podjela NR Kine}}
[[Kategorija: Kineske pokrajine]]

Xinjiang - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:08, 15. rujan 2025.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{zh}}' u '{{kin oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica