Suradnik10: /* Drugi projekti */

2026-03-19T09:34:12Z

Drugi projekti

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 09:34
Redak 77:		Redak 77:

	== Drugi projekti ==		== Drugi projekti ==
	~~{{WProjekti~~		* HIEizvor, djela Woodrowa Wilsona
	~~\|wikizvor_autor = Woodrow Wilson~~		*[[Citat:Thomas Woodrow Wilson]]
	~~\|wikicitat =~~ Thomas Woodrow Wilson
	}}

	{{Predsjednici SAD-a}}		{{Predsjednici SAD-a}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T21:52:23Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:52
Redak 78:		Redak 78:
	== Drugi projekti ==		== Drugi projekti ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|wikizvor_autor = Woodrow Wilson		\|wikizvor_autor = Woodrow Wilson
	\|wikicitat = Thomas Woodrow Wilson		\|wikicitat = Thomas Woodrow Wilson
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T17:53:07Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:53
Redak 78:		Redak 78:
	== Drugi projekti ==		== Drugi projekti ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commons = Woodrow Wilson~~		\\|wikizvor_autor = Woodrow Wilson
	\|wikizvor_autor = Woodrow Wilson
	\|wikicitat = Thomas Woodrow Wilson		\|wikicitat = Thomas Woodrow Wilson
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T16:05:41Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 16:05
Redak 79:		Redak 79:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons = Woodrow Wilson		\|commons = Woodrow Wilson
	\\|wikizvor_autor = Woodrow Wilson		\|wikizvor_autor = Woodrow Wilson
	\|wikicitat = Thomas Woodrow Wilson		\|wikicitat = Thomas Woodrow Wilson
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T14:59:13Z

Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 14:59
Redak 79:		Redak 79:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons = Woodrow Wilson		\|commons = Woodrow Wilson
	~~\|commonshr = Woodrow Wilson~~		\\|wikizvor_autor = Woodrow Wilson
	\|wikizvor_autor = Woodrow Wilson
	\|wikicitat = Thomas Woodrow Wilson		\|wikicitat = Thomas Woodrow Wilson
	}}		}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T03:37:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime= Thomas Woodrow Wilson
|datum rođenja=[[28. prosinca]] [[1856.]]
|mjesto rođenja=[[Staunton]], [[Virginia]], [[SAD]]
|datum smrti= [[3. veljače]] [[1924.]]
|mjesto smrti=[[Washington, DC]], [[SAD]]
|malaslika=
|opis male slike=
|slika=President Woodrow Wilson portrait December 2 1912.jpg
|veličina=
|opis slike=
|podpredsjednik= [[Thomas R. Marshall]]
|podpremijer=
|zamjenik=
|stranka= [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrat]]
|potpis=Woodrow wilson signature.png
|supruga= 1) [[Ellen Axson Wilson]]<br>2) [[Edith Galt Wilson]]
|položaj=28. [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]]
|zanimanje=
|fusnote=
|prethodnik= [[William Howard Taft]]
|nasljednik= [[Warren G. Harding]]
|mandat_start=[[4. ožujka]] [[1913.]]
|mandat_kraj=[[4. ožujka]] [[1921.]]
|vjera= [[Prezbiterijanizam|Prezbiterijanac]]
}}
'''Thomas Woodrow Wilson''' ([[28. prosinca]] [[1856.]] - [[3. veljače]] [[1924.]]), [[SAD|američki]] povjesničar, publicist i političar, 28. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]] koji je potakao stvaranje [[Liga naroda|Lige naroda]], preteče [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].

== Rani život i karijera ==
Thomas Woodrow Wilson rodio se [[28. prosinca]] [[1856.]] godine kao sin vlč. dr. Josepha Ruggersa Wilsona i Janet Woodrow. Roditelji su mu se početkom [[1850-ih]] godina doselili iz [[Ohio|Ohia]] u [[Virginia|Virginiju]] te prihvatili [[Jug SAD-a|južnjački]] način života. Wilsonovi su držali robove, a nakon izbijanja [[Američki građanski rat|građanskog rata]] podržavali [[Konfederacija Američkih Država|Konfederaciju]]. Wilsonov otac, inače [[Prezbiterijanska crkva|prezbiterijanski]] svećenik, je služio kao kapelan u [[Vojska Konfederalnih Država|južnjačkoj vojsci]], a Wilson će često spominjati kako mu je najsretniji dan u životu bio kada se sreo oči u oči sa slavnim južnjačkim generalom [[Robert Edward Lee|Leejem]].

Nakon rata je Wilsonov otac služio u [[Georgia|Georgiji]] i [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]]. Mladi Wilson je [[1870-ih]] godina upisao Davidson College, ali se poslije preselio na [[Princeton]] gdje je diplomirao [[1879.]] godine. Nakon toga je diplomirao pravo na [[Univerzitet Virginije|Univerzitetu Virginije]] i kraće vrijeme se bavio advokaturom. Ipak, Wilsona je od prava daleko više zanimala politika, ali ne u praksi, nego kao [[znanost]]. Stoga se upisao na novootvoreni [[Johns Hopkins Univerzitet]] gdje je upisao studij [[Političke znanosti|političkih znanosti]].

Wilson je diplomirao [[1886.]] godine, a njegov diplomski rad je poslije izdan kao knjiga ''Congressional Government'' (Kongresna vlada) te izazvao veliku pozornost javnosti. U njemu je na temelju pažljivog proučavanja američkog političkog sistema, kojim su u poratnom periodu prevladavali korumpirani [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski]] Kongres i neefikasna [[izvršna vlast]], došao do zaključka da se tadašnji [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država]] s [[trodioba vlasti|trodiobom vlasti]] mora ukinuti i zamijeniti novim kroz koji bi se u SAD uveo [[parlamentarni sustav]] nalik na onaj u [[UK|Velikoj Britaniji]].

Iako američki političari nisu prihvatili ta stajališta, i iako ih je i sam Wilson poslije revidirao, ta je knjiga učinila Wilsona jednim od najpoznatijih i najutjecajnijih intelektualaca svog doba. Wilson je postao predavač na [[Bryn Mawr]] koledžu, te [[Wesleyan]] univerzitetu, da bi [[1890.]] godine postao profesor prava i političke ekonomije na Princetonu.

Wilsonov ugled je rastao sve dok [[1902.]] godine nije postao predsjednikom Univerziteta. To je iskoristio kao priliku da neke od svojih reformatorskih ideja primijeni u praksi. Zamislio je univerzitet kao "demokratsku državu" i poduzeo niz reformi u cilju autonomije fakulteta, povećanja broja i kvalitete nastavnika, te pooštrenja akademskih kriterija. Zbog toga je s vremenom došao u sukob s dekanom Andrewom Flemingom Westom i bivšim predsjednikom SAD-a, a sada članom uprave, [[Grover Cleveland|Groverom Clevelandom]].

Iscrpljen tim sukobom, Wilson je prihvatio ponudu [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]] da se po prvi put okuša kao političar. Kao zagovornik institucionalnih reformi se kandidirao za [[Guverner New Jerseya|guvernera New Jerseya]] te je izabran [[1910.]] godine.

Na tom položaju je pokazao bliskost stavovima [[William Jennings Bryan|Williama Jenningsa Bryana]], karizmatskog vođe populističke frakcije u Demokratskoj stranci. Njihovo savezništvo je [[1912.]] godine na demokratskoj konvenciji rezultiralo nominacijom Wilsona kao predsjedničkog kandidata. Wilson je na izborima vrlo dobro iskoristio raskol među republikancima i podjelu njihovih glasova na tadašnjeg predsjednika [[William Howard Taft|Tafta]] i bivšeg predsjednika [[Theodore Roosevelt|Roosevelta]]. S 42 % glasova Wilson je glatko izabran za predsjednika. Time je postao prvi južnjak izabran na tu funkciju nakon građanskog rata.

== Wilsonovo predsjedništvo ==
Wilsonova administracija je u sferi politike predstavljala kontinuitet s politikom dvojice svojih prethodnika. Zakoni protiv [[trust]]ova su pooštreni, te je osnovana [[Federalna trgovinska komisija SAD|Federalna trgovinska komisija]] (FTC) kao novo regulatorno tijelo s još većim regulatornim ovlastima. Još je važnija bila dotada najveća reforma bankarskog sistema, kojim je stvoren američkih [[Federalne rezerve SAD|Federalnih rezervi]], te tako vlada dobila još veću kontrolu nad monetarnom i financijskom politikom.

Wilsonovo predsjedništvo je ipak daleko više obilježilo izbijanje [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]]. SAD su proglasile neutralnost, a mišljenje javnosti o ratu bilo je podijeljeno. Najveći dio je htio da se zadrži neutralnost; nešto manji dio je, zgrožen [[Njemačka|njemačkim]] gaženjem neutralnosti [[Belgija|Belgije]], htio da se SAD priključe Antanti; [[Irci|irski]] i [[Nijemci|njemački]] imigranti i njihovi potomci su, pak, htjeli da SAD stupe u rat na strani [[Središnje sile|Središnjih sila]].

Wilson se, pak, držao neutralnosti, iako je rat i pitanje nacionalne sigurnosti poslužio kao izgovor za okupaciju [[Haiti]]ja, kupnju [[Američki Djevičanski otoci|Djevičanskih otoka]] od [[Danska|Danske]], te vojne intervencije u [[Meksiko|Meksiku]] i [[Nikaragva|Nikaragvi]]. Wilson je istodobno odbio pozive da američku vojsku ozbiljnije pripremi za sukob, držeći da bi same pripreme mogle izazvati nepotrebni rat.

S druge strane je [[antipatija]] prema Njemačkoj rasla u američkoj javnosti, dijelom i zbog [[Neograničeni podmornički rat|neograničenog podmorničkog rata]], te potapanja putničkog broda ''[[RMS Lusitania]]'' gdje je poginuo veliki broj američkih državljana. To su na predsjedničkim izborima [[1916.]] godine nastojali iskoristiti republikanci i njihov kandidat [[Charles Evans Hughes]]. Međutim, Wilson je prije toga uspio od Nijemaca ishoditi prekid neograničenog podmorničkog rata te tako sebi omogućiti tijesnu izbornu pobjedu.

Početkom sljedeće godine Njemačka je ponovno proglasila neograničeni podmornički rat, a u američkom tisku uskoro se pojavio [[Zimmermanov telegram]] u kojem Njemačka nudi Meksiku savez i povrat teritorija izgubljenih u [[Meksičko-američki rat|meksičko-američkom ratu]] kao nagradu za objavu rata SAD. Wilson je, suočen s otvorenim neprijateljstvom Njemačke, stavljen pred gotov čin te je [[1. travnja]] [[1917.]] godine zatražio objavu rata Centralnim silama.

Američka javnost je na to reagirala izljevima [[šovinizam|šovinističke]] histerije, ispočetka usmjerene prema njemačkim imigrantima i njihovim potomcima, a zatim i prema [[socijalizam|socijalistima]] i [[pacifizam|pacifistima]]. Wilsonova administracija je tome dala svoj doprinos zakonima koji su ograničili slobodu izražavanja, te stvaranjem [[Komitet za javne informacije SAD|Komiteta za javne informacije]] - prvim federalnim tijelom organiziranim u svrhu [[propaganda|propagande]]. SAD su također uvele regrutaciju i mobilizirale veliku vojsku. Međutim, trebat će proći najmanje godinu dana prije nego što se ekspedicijski korpus pod generalom [[John C. Pershing|Johnom C. Pershingom]] dovoljno obuči kako bi mogao aktivnije sudjelovati u borbama na zapadnoj bojišnici (fronti).

Ulazak SAD-a u rat je ipak dao snažan propagandni poticaj Antanti. Wilson je, nastojeći opravdati odluku da se pogaze predizborna obećanja i uđe u rat, toj odluci dao ideološko objašnjenje. Opisavši rat kao podrivanje temelja zapadne civilizacije, odnosno kao plod "despotskih" režima Starog svijeta, Wilson je držao da SAD imaju moralnu dužnost stari poredak temeljen na tajnoj diplomaciji velikih sila zamijeniti transparentnim sistemom temeljenom na ravnopravnim državama, odnosno modeliranom prema američkoj demokraciji. Time bi se spriječili svi budući ratovi, odnosno prvi svjetski rat učinilo "ratom koji će prekinuti sve ratove". Wilson je početkom [[1918.]] godine te stavove iznio u programu zvanom [[14 točaka Woodrowa Wilsona|14 točaka]], u kome se prvi put spomenulo [[pravo na samoodređenje naroda]].

Wilson je iz ideoloških razloga bio prilično zadovoljan s [[Februarska revolucija|februarskom revolucijom]], isto kao i prilično razočaran s [[Oktobarska revolucija|oktobarskom revolucijom]], koja je u [[Rusija|Rusiji]] srušila kratkotrajnu demokratsku vladu. Zbog toga je još krajem [[1917.]] godine počeo podupirati kontrarevolucionare u [[ruski građanski rat|građanskom ratu]], a na sjever Rusije i u [[Vladivostok]] su poslani ekspedicijski korpusi. U samom SAD se to odrazilo kao antikomunistička histerija te niz represivnih mjera usmjerenih prema [[komunizam|komunistima]], [[socijalizam|socijalistima]] i [[anarhizam|anarhistima]].

Nakon završetka rata Wilson je kao prvi američki predsjednik u povijesti službeno doputovao u Europu kako bi sudjelovao u radu [[Versajska mirovna konferencija|versajske mirovne konferencija]]. Wilson je tada bio najpopularniji svjetski vođa - javnost ratom iscrpljenih zemalja Antante ga je držala spasiteljem, a [[14 točaka Woodrowa Wilsona|14 točaka]] učinili su ga herojem novostvorenih nacionalnih država na istoku Europe. Tako je [[Bratislava]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] u to doba promijenila ime u Wilsonovo mjesto ([[Slovački jezik|slovački]] ''Wilsonov grad'').

Wilson je sav svoj autoritet i energiju uložio u stvaranje što boljeg mirovnog ugovora. Inzistirao je da on sadrži odredbe o stvaranju [[Liga naroda|Lige naroda]] - organizacije koja bi u budućnosti morala jamčiti svjetski mir. [[Versajski ugovor]] je tako donesen 1919. godine. Iste godine dobio je i [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]].

Međutim, u samim SAD je Wilson nije uživao tako veliku popularnost, pa su [[1918.]] godine na izborima većinu u Senatu stekli republikanci. Američka javnost je s prestankom rata izgubila interes za međunarodnu politiku, pogotovo kada je, kao u slučaju Wilsona, ona bila motivirana apstraktnim idealima. Senat je odbio ratificirati Versajski ugovor i SAD nije postala članicom Lige naroda.

Wilson je [[2. listopada]] [[1919.]] godine doživio teški moždani udar, nakon koga je ostao potpuno uzet. Njegova je supruga [[Edith Wilson]] odlučila to sakriti od javnosti i u tome do kraja mandata uspjela, postavši ''de facto'' predsjednica SAD-a.

== Zadnje godine i smrt ==
Wilson se nakon izlaska iz Bijele kuće povukao iz javnosti i umro tri godine kasnije, [[3. veljače]] [[1924.]] godine.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.whitehouse.gov/history/presidents/ww28.html Official White House biography]
* [http://www.libraryreference.org/wilson.html Woodrow Wilson Biography]
* [http://memory.loc.gov/ammem/today/dec28.html Library of Congress: "Today in History: December 28"]
* [http://memory.loc.gov/ammem/today/jun09.html Library of Congress: "Today in History: June 9"]

== Drugi projekti ==
{{WProjekti
|commons = Woodrow Wilson
|commonshr = Woodrow Wilson
|wikizvor_autor = Woodrow Wilson
|wikicitat = Thomas Woodrow Wilson
}}

{{Predsjednici SAD-a}}
{{Nobelova nagrada za mir}}
{{GLAVNIRASPORED:Wilson, Woodrow}}
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]]
[[Kategorija:Američki predsjednici]]
[[Kategorija:Američki političari u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Američki političari između dva svjetska rata]]
[[Kategorija:Američki političari 1865. – 1914.]]
[[Kategorija:Američki povjesničari]]
[[Kategorija:Američki novinari]]
[[Kategorija:Publicisti]]

Woodrow Wilson - Povijest promjena

Suradnik10: /* Drugi projekti */

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'