WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T00:14:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Bibliotekarien konserverad - Skoklosters slott - 97136.tif|thumb|250px|''Giuseppe Arcimboldo: Knjižničar (1556.)'' Portret Wolfganga Laziusa]]
'''Wolfgang Lazius''' ([[Beč|Beč,]] [[31. listopada]] [[1514.]] – [[Beč]], [[19. lipnja]] [[1565.]]) bio je [[Austrija|austrijski]] [[liječnik]], [[povjesničar]], [[geograf]], [[kartograf]].

==Život==
===Biografija===

Doktorirao je [[Filozofija|filozofiju]] [[1532.]] u [[Beč|Beču]], a [[1538.]] [[Medicina|medicinu]] u [[Ingolstadt|Ingolstadtu]]. Bio je profesor medicine na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]], a bavio se i [[Kartografija|kartografijom]], [[Povijest|poviješću]] i drugim djelatnostima. Kao liječnik sudjelovao je dva puta u ratovima protiv [[Turci|Turaka]] [[1541.]] Putovao je po [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Kraljevina Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Kraljevina Ugarska|Ugarskoj]].

===Djelovanje===

Na putovanjima je skicirao mjesta što je poslije rabio za kartografske radove. Najranija kartografska djela na kojima je prikazao [[Austrija|Austriju]] ostala su u rukopisu, a prvi rad objavio je [[1545.]] s naslovom ''Avstriae dvcatvs chorographia''. Pisao je povijesna djela: povijest Beča 1546, vojnu povijest rimskih provincija 1551, o ratu protiv Turaka 1556, veliku povijest Europe s posebnim osvrtom na seobe njemačkih plemena 1557, povijest Grčke 1558. kao i drugim temama, uz koje je priložio povijesne karte.

Kako su [[Turci]] pokušavali osvojiti [[Beč]], rad na kartografiranju [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]] i susjednih zemalja postajao je sve važniji. Kralj Ferdinand I. nije bio zadovoljan [[Lazarus|Lazarusovom]] kartom, te je odlučio izraditi bolju i veću. Taj posao povjerio je Laziusu, koji je bio dvorski historiograf i upravitelj umjetničkih zbirki kralja Ferdinanda I. Na putovanjima po ugarskim i slavonskim županijama, od 1552. do 1555, pratili su ga većinom domaći ljudi, poznavatelji zavičaja. Proveo je astronomsko-geodetska opažanja i mjerenja. Najviše mu je pomagao prijatelj i kolega [[Philipp Gundelius]]. Kada je terenski rad bio završen, nacrtao je veliku kartu Ugarske i susjednih zemalja u mjerilu oko 1:500 000, koja je sastavljena od devet listova. Kartu je tiskao u drvorezu bečki nakladnik [[Michael Zimmerman]]. Objavljena je 1556. u maloj nakladi. Danas je poznat samo jedan primjerak, a nalazi se u Sveučilišnoj knjižnici u [[Basel|Baselu]]. Faksimil tog primjerka izradili su [[Eugen Oberhummer]] i F. R. von Wiesner [[1906.]]

Lazius je [[1556.]] objavio knjigu o geografiji Ugarske i susjednih zemalja u kojoj je ukratko opisana i [[Slavonija]]. Karta Ugarske bila je uspješna zbog bogate [[Toponim|toponimije]]. Slavonska toponimija zabilježena je pretežito u [[Mađarski jezik|mađarskoj jezičnoj]] varijanti, zatim na [[Njemački jezik|njemačkom]] i [[Latinski jezik|latinskom jeziku]]. Za hrvatske pokrajine često je navodio starija [[Antika|antička]] imena. U posveti kralju Ferdinandu, tiskanoj na karti, ističe da "ona nije namijenjena samo za potrebe [[Vojska|vojske]] ili [[Trgovac|trgovaca]], nego i za razumijevanje starih povijesnih djela". Na istom mjestu zahvaljuje svima koji su mu pomagali, a prije svega kolegi Philippu Gundeliusu. U legendi u donjem lijevom kutu karte nalazi se popis suradnika. Od njih 24, trojica su [[Hrvati]], a to su [[Matija Zaladnok]], [[Zagreb|Zagrepčanin]] ([[Matheus Zaladnoky Zagrabiensis]]), [[Đuro Katić]], [[Slavonski Brod|Brođanin]] ([[Georgius Kathyt Brodsauiensis]]) i Antun Vrančić iz [[Bern|Berna]] (Antonius Wrantius in Bern). Vjerojatno je od njih dobivao upute ili podatke za kartografiranje pojedinih hrvatskih krajeva. Njegova karta poslužila je mnogim kartografima kao predložak. Među prvima njome se poslužio njemački kartograf [[Mathias Zyndt]] iz [[Nürnberg|Nürnberga]], koji je [[1566.]] objavio reprodukciju, a [[1567.|1567]]. kartu Ugarske na šest listova. Posljednju kartu tiskao je ponovno [[Jakob Pross]] u [[Prag|Pragu]] [[1587.]] i [[1594.]] Sambucus je [[1572.]] preradio Laziusovu kartu Ugarske, a [[Gerardus Mercator|Mercator]] je na svojoj karti ''Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatiae parte'' tokove rijeka Save, Drave i Dunava nacrtao prema uzoru na Laziusa kao i veći dio Slavonije. Njegove karte također je upotrebljavao [[Abraham Ortelius|Ortelius]] za svoj ''Theatrum Orbis Terrarum''.

Lazius je zapadne krajeve [[Hrvatska|Hrvatske]] prikazao i u atlasu [[Austrija|austrijskih]] pokrajina ''Typi Chorographici Provinciae Austriae'', objavljenu u Beču 1561. Atlas se sastoji iz 11 regionalnih karata. Na dvjema se vidi Slovenija i [[Jugozapad|jugozapadna]] [[Hrvatska]] s [[Istra|Istrom]]. Prva ima naslov ''Ducatus Carniolae et Histriae una cum Marchia Windorum'', a druga ''Principat Goriciens: cum Karstio et Chaczeola Descriptio''. Sve karte iz tog atlasa Ortelius je unio u svoj ''Theatrum''. Lazarusova i Laziusova karta Ugarske epohalna su ostvarenja bečke kartografije. Na njima se prvi put vidi kartografska slika Slavonije s mnogo novih pojedinosti i spoznaja, pa se može reći da su to prve regionalne karte [[Sjever|sjeverne]] [[Hrvatska|Hrvatske]].

==Djela==

* ''Avstriae dvcatvs chorographia''. 1545, 1556.
* Karta Bavarske. 1545.
* Regni Hungariae descriptio vera, 9 listova. 1556.
* ''Des Khünigreichs Hungern sambt seinen eingeleibten Landen grundtliche Beschreibung''. Wien 1556, 76 str.
* Karta Grčke, 4 lista. 1558.
* ''Atlas Typi Chorographici Provinciae Austriae'', 11 karata. Beč 1561.
* Karta Tirola. 1561.

==Literatura==

* L. Bagrow, R. A. Skelton: Meister der Kartographie. Safari Verlag Berlin 1963, str. 479.
* M. Marković: Upoznavanje Slavonske Požege i Požeškog kraja putem starih geografskih karata i planova. Zbornik "Požega 1227-1977", Slavonska Požega 1977, str. 41.
* R. V. Tooley: Tooley’s Dictionary of Mapmakers. Map Collector Publications Limited, Tring, Hertfordshire, England 1979, str. 383.
* L. Lago, C. Rossit: Descriptio Histriae. Trieste 1981, str. 94-99. – C. Moreland, D. Bannister: Antique Maps. Oxford 1986, str. 82.
* A. Pandžić: Stare karte i atlasi Povijesnog muzeja Hrvatske, katalog izložbe. Povijesni muzej Hrvatske, Zagreb 1987, str. 33-34.
* R. W. Karrow Jr.: Mapmakers of the Sixteenth Century and Their Maps. Chicago 1993, str. 334-343.
* M. Marković: Descriptio Croatiae. Naprijed, Zagreb 1993, str. 83, 97-99, 102-107, 110-111, 135, 138-139, 141-142, 145-148, 215.
* B. Manojlović: Karte i kartografi Požege i okolice, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996.
* A. Sošić: Kartografi Istre, magistarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996, str. 124-125.
* Ž. Mažić: Kartografija i kartografi u Popovači i Kutini, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1998.
* M. Šljivarić: Kartografija i kartografi u Metropolitanskoj biblioteci u Zagrebu, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1998.
* M. Rezo: Kartografija i kartografi u Varaždinu, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1999.
* M. Lapaine, I.Kljajić: Hrvatski kartografi-Biografski leksikon

Ovaj tekst je objavljen s dopuštenjem autora knjige [http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=5878 Hrvatski kartografi-Biografski leksikon] u skolpu nastave na [http://www.geof.hr/ Geodetskom fakultetu]

{{GLAVNIRASPORED:Lazius, Wolfgang}}
[[Kategorija:Kartografi]]

Wolfgang Lazius - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica