WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-30T03:25:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 30. studeni 2021. u 03:25
Redak 27:		Redak 27:
	Postao je autor atraktivan širokim masama, jer je u svojim knjigama opisivao zanimljive fabule, groteskne likove i neobične događaje te upotrebljavao [[crni humor]] i sasvim nov i neobičan [[jezik]].		Postao je autor atraktivan širokim masama, jer je u svojim knjigama opisivao zanimljive fabule, groteskne likove i neobične događaje te upotrebljavao [[crni humor]] i sasvim nov i neobičan [[jezik]].

	~~{{Commonscat}}~~
	[[Kategorija:Poljski književnici\|Gombrowicz, Witold]]		[[Kategorija:Poljski književnici\|Gombrowicz, Witold]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-17T05:25:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Popiersie Witold Gombrowicz ssj 20060914.jpg|mini|desno|Witold Gombrowicz]]
'''Witold Gombrowicz''' ([[Małoszyce]], [[4. kolovoza]] [[1904.]] - [[Vence]], [[25. srpnja]] [[1969.]]), [[Poljska|poljski]] književnik.

Bio je predstavanik proznih pisaca u razdoblju međuraća (između dva svjetska rata) u [[Poljska|Poljskoj]]. Završio je pravo u [[Varšava|Varšavi]] i tamo započeo pravnu karijeru.
U književnosti je debitirao zbirkom novela i grotesknih priča ''Pamiętnik z okresu dojrzewania'' ([[1933.]], Uspomene iz puberteta), dok je u elitni krug poljske književnosti ušao romanom ''Ferdydurke'' ([[1937.]]). Sam roman ''Ferdydurke'' na humorističan način, pun filozofskih razmišljanja, govori o liku odraslog muškarca koji je ponovo doveden do uloge 'teenagera'. Upravo ta cijela slika glavnog lika i naziv djela, koji ništa ne označava i nema prijevoda, govori o infantilnosti i tom neozbiljnom i neiskristaliziranom svijetu čovjeka. Sam Gombrowicz opisuje taj roman govoreći da osim samog sadržaja i forma ima svoj infantilni prizvuk.

Godine [[1939.]] putuje u [[Argentina|Argentinu]], gdje preživljava [[II. svjetski rat]], i dalje piše i ostaje do [[1963.]] godine.

[[1951.]] godine je sudjelovao u emigracijskom mjesečniku ''Kultura'' koji je izlazio u [[Pariz|Parizu]], u kojem [[1953.]] počinje objavljivati svoj ''Dziennik'' (Dnevnik), koji piše do kraja života. Tematika ''Dziennika'' bila je različita, od najtrivijalnih tema koje su se ticale običnog života, do polemika sa [[marksizam|marksizmom]], [[egzistencijalizam|egzistencijalizmom]] i [[katolicizam|katolicizmom]]. Kasnije je te članke objedinio u knjigu, te ih izdavao u više svezaka.

[[1953.]] je izdao teatralni komad ''Ślub'' (Vjenčanje), u kojem je opisao utjecaj filozofije čovjeka na stvaranje potpuno novog teatralnog jezika.
Uslijedio je satirični roman ''Trans-Atlantyk'' ([[1953.]]), koji je oblikovao na šekspirovsko-romantičnim temeljima i u kojemu po prvi put progovara o temi [[homoseksualnost|homoseksualnosti]]. Napisao ga je u [[emigracija|emigraciji]] i sam je za njega govorio da je to njegovo ogledalo duše, ogledalo njegove egzistencije te da se taj roman može svrstati u bilo koju književnu vrstu, bilo da se radi o [[satira|satiri]], [[groteska|groteski]], [[kritika|kritici]], [[traktat|traktatu]], [[igra|igri]], [[apsurd|apsurdu]] i sl.

Godine [[1960.]] je napisao roman ''Pornografia'' (Pornografija) u kojem govori o [[Poljska|Poljskoj]] koju su okupirali [[nacist|nacisti]], jakim erotskim temama, devijantnim scenama, neočekivanim obratima, pokvarenosti čovjeka u njegovoj samoj srži, koja donekle iznenađuje i samog pojedinca i koja izlazi na površinu djelomično uzrokovana neposrednom opasnošću [[rat|rata]].

Godine [[1963.]] je otputovao u [[Berlin]], gdje se povezao s njemačkim piscima ([[Günter Grass]]) i s austrijskom spisateljicom [[Ingeborg Bachmann]]. U tom je razdoblju, kao posljedicu tog druženja, napisao djelo ''Berliner notizen'' ([[1965.]]).
Kasnije putuje u [[Francuska|Francusku]], gdje upoznaje, od sebe mnogo mlađu, Ritu Labrosse, te se ženi njome godine [[1968.]], samo godinu dana prije svoje smrti. Ostaje u [[Francuska|Francuskoj]] do kraja svog života. Nakon njegove smrti Rita Gombrowicz je postala snažna promicateljica Gombrowiczevog stvaralaštva te u tu svrhu napisala dvije dokumentacijske knjige ''Gombrowicz w Argentynie'' ([[1984.]]) i ''Gombrowicz w Europie'' ([[1988.]]).

Gombrowicz [[1965.]] godine piše roman ''Kosmos'' (Svemir), koji podsjeća na detektivski roman, a [[1966.]] godine piše djelo ''Operetka'' (Mala opereta), koja je napisana u formi [[libreto|libreta]] i nad kojom je radio brojni niz godina.
U tom je razdoblju Gombrowicz već bio slavan svjetski pisac, prevođen na nekoliko desetaka svjetskih [[jezik|jezika]] te igran na gotovo svim pozornicama svijeta.

U njegovom se stvaralaštvu razlikuju tri faze. Prva započinje djelom ''Pamiętnik z okresu dojrzewania'' ([[1933.]]) i završava komedijom ''Iwona, księżniczka Burgunda'' ([[1938.]], Ivona, princeza Burgunda) te odlaskom u [[Argentina|Argentinu]] ([[1939.]]). U tom razdoblju najznačajniji njegov tekst je roman ''Ferdydurke'' te između [[1933.]] i [[1938.]] piše u varšavskom časopisu ''Kurier Poranny'' gdje se nametnuo kao ideolog novog vremena i novog estetskog vala. Druga faza se naziva 'transatlantska faza' gdje piše djela ''Pornografia'', ''Ślub'', ''Trans-Atlantyk'', te po povratku u [[Europa|Europu]] [[roman]] ''Kosmos'' i [[drama|dramu]] ''Operetka''. U tom je razdoblju nastavio pisati ''Dziennik'' (u godinama [[1957.]], [[1962.]] i [[1966.]]).

Što se tiče karakteristika njegovog cjelokupnog stvaralaštva, u njemu je ismijavao zaostalost ljudi iz vlastitog kraja te je takve teme koristio za pisanje kritičkih osvrta na suvremenu misao i umjetnost novog vremena koje je trebalo uslijediti. Stvarao je djela kojima je zadirao u daleku budućnost te na taj način prenosio svojim čitateljima svijet od [[modernizam|modernizma]] do [[postmodernizam|postmodernizma]]. Upravo ga je to učinilo piscem svjetskog glasa.
U [[Poljska|Poljskoj]] je imao ogroman utjecaj na pisce i [[književnost]], ali je jači utjecaj imao na teatar, pogotovo na Kantora, dok su u [[Francuska|Francuskoj]] u njegovom stvaralaštvu uzore nalazili pisci [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]] i [[strukturalizam|strukturalizma]].

Postao je autor atraktivan širokim masama, jer je u svojim knjigama opisivao zanimljive fabule, groteskne likove i neobične događaje te upotrebljavao [[crni humor]] i sasvim nov i neobičan [[jezik]].

{{Commonscat}}
[[Kategorija:Poljski književnici|Gombrowicz, Witold]]

Witold Gombrowicz - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica