William Pinar - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:33:10Z

Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:33
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''William Pinar'''-->{{nedostaju izvori}}		<!--'''William Pinar'''-->{{nedostaju izvori}}
	{{~~wikipedizirati~~}}		{{HIEpedizirati}}
	{{HIEpoveznice}}		{{HIEpoveznice}}
	William Pinar (rođen 1947. godine) je Američki edukator, teorist kurikuluma i školar internacionalnih studija. Poznat po svome poslu u području teorije kurikuluma, Pinar je blisko povezan sa rekonceptualističkim pokretom u teoriji kurikuluma od ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U to doba, zajedno s Madeleine Grumet, Pinar je predstavio metodu Currere, što je radikalno promijenilo misao kurikuluma kao imenice u kurikulum kao glagol. Nezavisno od njegovih temeljnih kontribucija teoriji, Pinar je istaknut po osnivanju "Časopisa za teoretiziranje kurikuluma", osnivanjem Bergamo konferencije o teoriji kurikuluma i prakse u učionici, kao i osnivanjem međunarodne asocijacije za napredak kurikulum studija.		William Pinar (rođen 1947. godine) je Američki edukator, teorist kurikuluma i školar internacionalnih studija. Poznat po svome poslu u području teorije kurikuluma, Pinar je blisko povezan sa rekonceptualističkim pokretom u teoriji kurikuluma od ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U to doba, zajedno s Madeleine Grumet, Pinar je predstavio metodu Currere, što je radikalno promijenilo misao kurikuluma kao imenice u kurikulum kao glagol. Nezavisno od njegovih temeljnih kontribucija teoriji, Pinar je istaknut po osnivanju "Časopisa za teoretiziranje kurikuluma", osnivanjem Bergamo konferencije o teoriji kurikuluma i prakse u učionici, kao i osnivanjem međunarodne asocijacije za napredak kurikulum studija.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipoveznice}}' u '{{HIEpoveznice}}'

2025-05-19T23:19:41Z

Zamjena teksta - '{{wikipoveznice}}' u '{{HIEpoveznice}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. svibanj 2025. u 23:19
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''William Pinar'''-->{{nedostaju izvori}}		<!--'''William Pinar'''-->{{nedostaju izvori}}
	{{wikipedizirati}}		{{wikipedizirati}}
	{{~~wikipoveznice~~}}		{{HIEpoveznice}}
	William Pinar (rođen 1947. godine) je Američki edukator, teorist kurikuluma i školar internacionalnih studija. Poznat po svome poslu u području teorije kurikuluma, Pinar je blisko povezan sa rekonceptualističkim pokretom u teoriji kurikuluma od ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U to doba, zajedno s Madeleine Grumet, Pinar je predstavio metodu Currere, što je radikalno promijenilo misao kurikuluma kao imenice u kurikulum kao glagol. Nezavisno od njegovih temeljnih kontribucija teoriji, Pinar je istaknut po osnivanju "Časopisa za teoretiziranje kurikuluma", osnivanjem Bergamo konferencije o teoriji kurikuluma i prakse u učionici, kao i osnivanjem međunarodne asocijacije za napredak kurikulum studija.		William Pinar (rođen 1947. godine) je Američki edukator, teorist kurikuluma i školar internacionalnih studija. Poznat po svome poslu u području teorije kurikuluma, Pinar je blisko povezan sa rekonceptualističkim pokretom u teoriji kurikuluma od ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U to doba, zajedno s Madeleine Grumet, Pinar je predstavio metodu Currere, što je radikalno promijenilo misao kurikuluma kao imenice u kurikulum kao glagol. Nezavisno od njegovih temeljnih kontribucija teoriji, Pinar je istaknut po osnivanju "Časopisa za teoretiziranje kurikuluma", osnivanjem Bergamo konferencije o teoriji kurikuluma i prakse u učionici, kao i osnivanjem međunarodne asocijacije za napredak kurikulum studija.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T05:52:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
{{wikipedizirati}}
{{wikipoveznice}}
William Pinar (rođen 1947. godine) je Američki edukator, teorist kurikuluma i školar internacionalnih studija. Poznat po svome poslu u području teorije kurikuluma, Pinar je blisko povezan sa rekonceptualističkim pokretom u teoriji kurikuluma od ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U to doba, zajedno s Madeleine Grumet, Pinar je predstavio metodu Currere, što je radikalno promijenilo misao kurikuluma kao imenice u kurikulum kao glagol. Nezavisno od njegovih temeljnih kontribucija teoriji, Pinar je istaknut po osnivanju "Časopisa za teoretiziranje kurikuluma", osnivanjem Bergamo konferencije o teoriji kurikuluma i prakse u učionici, kao i osnivanjem međunarodne asocijacije za napredak kurikulum studija.

Iako je Pinar najviše poznat po svojim publikacijama na temi teorije kurikuluma, također je govorio i pisao o mnogim drugim temama što uključuje edukaciju, kulturne studije, međunarodne studije i queer studije.

== Život i Životna djela ==
Prije nego što je preuzeo mjesto predsjednika istraživačkog centra u Kanadi na sveučilištu British Colombia 2005. godine, Pinar je održavao predavanja na sveučilištu Louisiana gdje je, u svom kapacitetu kao profesor alumnija sveti Bernard Parish, podučavao teoriju kurikuluma. Također je služio kao Frank Talbott profesor na sveučilištu Virginia, kao i na A. Lindsay O'Connor profesor Američkih institucija na sveučilištu Colgate. Uz to, držao je sastanke na učiteljskom fakultetu, sveučilištu Colombia, Sveučilištu Ohio, Ontario institutu za znanost i obrazovanje i sveučilištu Alberta. Trenutno predaje na sveučilištu British Colombia.

1969. godine Pinar je diplomirao na sveučilištu Ohio kao sveučilišni prvostupnik u edukaciji, te je počeo predavati Engleski jezik u srednjoj školi Paul D. Schreiber u Port Washington, long Island, New Yorkod 1969. do 1971. godine. Pinar se zatim vratio na sveučilište Ohio kako bi završio magisterij (1970.) i doktorat (1972.). Pinar urednik i osnivač Časopisa za teoriju kurikuluma, objavljujući prvi članak 1979. godine. Također je zajedno sa Janet Miller osnivao Bergamo konferenciju na temi teroije kurikuluma i prakse u učionici. U međuvremenu je uspostavio brojne asocijacije, uključujući međunarodnu asocijaciju za napredak kurikuluma studija gdje je predsjednik asocijacije, kao i Američke asocijacije za napredak kurikuluma studija u kojoj služi kao predsjednik odbora konferencije.

Dugo povezan sa "rekonceptualističkim pokretom" kako bi opisao polje koje se pojavilo sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Pinarovo korištenje izraza "rekonceptualizacija" o kojem piše u "Zbogom i slavlje" da "nije dovoljno dramatičan" i pogodnije je opisao kao "intelektualni proboj". Ovaj osobit pokret u povijesti polja teorije kurikuluma je detaljno opisan u Razumijevanju Kurikuluma. Pinar zapaža reflektirajući unatrag na rekonceptualistički pokret struke i komentare Billa Pildera na prvoj konferenciji u Rochesteru da je

"...moja generacija odbacila poziciju da nas je povijest i tradicija oblikovala. Kurikulum, osobito sekundarni školski kurikulum je više-manje bio dogovoren u službenom smislu i bio bi upućen i obrazložen kao sa postsekundarnim odredištima, među kojima je ključ sveučilište i radno mjesto. Što je ostalo od progresivnog sna - edukacija za demokratizaciju, što je značilo školovanje za psihološki, socijalni, te intelektualni razvoj."

Cilj rekonceptualističkog pokreta bio je "ne samo implementirati i ocijeniti, već i razumijeti kurikulum". Kao tako možemo vidjeti, kako je opisano u Razumijevanju kurikuluma, kako je pokret otvorio i prihvatio raznolikost različitih formi prekse poput "povijesti, politike, rase, spola, fenomenologije, postmodernizma, autobiografije, estetike, teologije, institucije školstva i svijeta". Drugim riječima, vidimo značajan pomak od birokracije školstva koju uzimamo zdravo za gotovo i školskog iskustva prema intelektualnom istraživanju područja omogućenog svima. Za razliku od ranih utjecajnih dana i posljedične preokupacije sa "Tyler racionalizacije", Pinar i njegovi brojni kolege nastoje se pomaknuti iznad usko definiranih opisa i procedura čiji su atributi pripisani Ralphu Tyleru.

U svakom slučaju, kako Pinar piše u suvremenoj raspravi kurikuluma, ova Kuhnian promijena je bila izuzetno spora. Čak i danas, na početku 21. stoljeća, rekonceptualistički pokret se tek treba osjetiti:

"Dok akademska struka kurikuluma studija ponovno začela, glavne ideje što tvore današnje struke tek trebaju naći svoj put do kolegija u osnovnoj i srednjoj školi."