Suradnik10: dodana kategorija Kratkopričaši uz pomoć dodatka HotCat

2026-04-07T02:58:53Z

dodana kategorija Kratkopričaši uz pomoć dodatka HotCat

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2026. u 02:58
Redak 202:		Redak 202:
	[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost\|Faulkner, William]]		[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost\|Faulkner, William]]
	[[Kategorija:Američki književnici\|Faulkner, William]]		[[Kategorija:Američki književnici\|Faulkner, William]]
			[[Kategorija:Kratkopričaši]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

2025-04-26T02:27:28Z

Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 02:27
Redak 197:		Redak 197:
	Sva su glavna Faulknerova djela, osim ranih početničkih "Vojnikove plaće" i "Komaraca" prevedena na hrvatski, a objavljena su i njegova izabrana djela.		Sva su glavna Faulknerova djela, osim ranih početničkih "Vojnikove plaće" i "Komaraca" prevedena na hrvatski, a objavljena su i njegova izabrana djela.

	{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}		{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}
	{{Nobelova nagrada za književnost}}		{{Nobelova nagrada za književnost}}

	[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost\|Faulkner, William]]		[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost\|Faulkner, William]]
	[[Kategorija:Američki književnici\|Faulkner, William]]		[[Kategorija:Američki književnici\|Faulkner, William]]

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T07:59:52Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 07:59
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''William Faulkner'''-->{{~~Književnik~~ \|		<!--'''William Faulkner'''-->{{Infookvir književnik \|
	Ime = William Faulkner\|		Ime = William Faulkner\|
	boja = #B0C4DE\|		boja = #B0C4DE\|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T05:24:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik |
Ime = William Faulkner|
boja = #B0C4DE|
slika = William Faulkner 1954 (3) (photo by Carl van Vechten).jpg|
veličina= |
opis slike = |
puno ime = William Cuthbert Faulkner|
rođenje = [[25. rujna]] [[1897.]]<br>[[New Albany]], [[Mississippi]], [[SAD]]|
smrt = [[6. srpnja]] [[1962.]]<br>[[Byhalia, Mississippi]], [[SAD]]|
nagrade = [[SLika:Nobel prize medal.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] [[1949.]]|
utjecao = [[Juan Rulfo]], [[Gabriel García Márquez]], [[Flannery O'Conner]], [[Cormac McCarthy]], [[Harper Lee]], [[Peter Carey]], [[Steve Erickson]], [[Louise Erdrich]], [[Hunter S. Thompson]], [[Edna O'Brien]]|
utjecali = [[James Joyce]], [[William Shakespeare]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Thomas Stearns Eliot]]|
period = [[modernizam]]|
djela = ''[[Krik i bijes]]''<br>''[[Kad ležah na samrti]]''<br>''[[Svjetlost u kolovozu]]''|
potpis = |
}}
'''William Cuthbert Faulkner''' (New Albany, Mississippi, [[25. rujna]] [[1897.]] – Byhalia, Mississippi, [[6. srpnja]] [[1962.]]), [[SAD|američki]] prozaist.

== Životopis ==

Odrastao u provincijskoj sredini, na sjeveru siromašne savezne južne države [[Mississippi]]. Taj kraj i ljudi ostavili su neizbrisiv trag u njegovoj prozi. Faulkner nije maturirao, ali je mnogo čitao (od svjetskih klasika do francuskih simbolista: [[Paul Verlaine|Paula Verlainea]], [[Oscar Wilde|Wildea]], [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]], [[Gustave Flaubert|Flauberta]], [[Rimbaud]]a, Swinburnea, [[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Cervantes]]a ).

[[1918.]] primljen je kao dobrovoljac u pilotsku školu britanskoga zrakoplovstva u [[Kanada|Kanadi]]. Nakon rata vratio se u [[Oxford]], gdje je proživio najveći dio života (potkraj života često boravio u državi [[Virginija|Virginiji]] kod kćerine obitelji). Nakon pjesama i kraćih proza, prvi mu je početnički roman »Vojnikova plaća«, [[1926.]] Budući da je teško nalazio izdavače, do kraja [[Drugi svjetski rat|II. svjetskoga rata]] povremeno je odlazio u [[Hollywood]], gdje je pisao i prepravljao uglavnom tuđe scenarije; poznate su njegove preradbe [[Ernest Hemingway|Hemingwayevih]] romana. Posljednjih petnaestak godina života uživao je veliku popularnost i bio svojevrsni veleposlanik američke kulture u [[Europa|Europi]], [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i [[Japan]]u. Godine [[1949.]] dobio je [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] za književnost, održavši pritom vjerojatno najpoznatiji i najbolji govor koji je ikada izgovoren tijekom te svečanosti.

Na početku Faulknerova velikog razdoblja njegov je treći roman »Sartoris«, [[1929.]], priča o uglednoj obitelji toga imena kojom počinje njegova saga o Yoknapatawphi i gradiću Jeffersonu (apokrifna imena za gradić sličan Oxfordu i njegov kotar Lafayette). Na neobično točno opisanu i u svakom detalju proživljenu životu svoje regije (što ga čini i regionalnim piscem), Faulkner je izgradio povijesni, simbolični i mitski svijet. Prozom biblijske veličine i grozničavog intenziteta, William Faulkner je stvorio, kako je rekao jedan kritik, "kozmos koji nitko ne posjeduje". Po senzibilitetu blizak naturalističkim piscima konca [[19. stoljeće|19. stoljeća]], no istodobno visoko svjestan i savjestan umjetnik, u svoj je opus integrirao mnoge modernističke narativne tehnike (npr. tehniku struje svijesti, vremenskog ''flashbacka'' koji nalazimo u filmovima, polifoniju glasova, narativne rezove i poetske komentare).
[[Datoteka:TheFaulknerPortable.jpg|mini|300px|lijevo|Faulknerov prijenosni pisaći stroj u njegovom uredu.]]
Roman [[Krik i bijes]], [[1929.]], prikaz je propasti četvero djece stare obitelji Compson, uklopljen u povijest američkoga Juga, a ujedno i eksperimentalni, inovativni roman struje svijesti koji može stati uz bok [[James Joyce|Joyceovu]] »Uliksu«. Radikalnost foknerovske inovacije vidljiva je i po tom što je, esencijalno, sav roman sadržan u svijesti idiota Benjya. Tom je djelu poput slike u zrcalu suprotstavljen roman o krajnje siromašnoj seljačkoj obitelji Bundrenovih, »Kad ležah na samrti«, [[1930.]], koji se sastoji od unutarnjih monologa muža i (umiruće) žene, njihove mahnite, vizionarske i ekstravagantne djece i susjeda, a radnja kulminira u mitsko-grotesknom, ali primitivnom i tvrdoglavom, ustrajnom prevoženju majčina lijesa na daleko groblje u doba velike poplave.

Posebno je šokantno »Svetište«, [[1931.]], u kojem impotentni gangster Popeye kukuruznim klipom siluje otmjenu i izazovnu Temple Drake te s njom živi u bordelu u Memphisu. Andre Malraux nazvao je »Svetište« prodorom grčke [[tragedija|tragedije]] u kriminalni trivijalni roman. Slijede »Svjetlost u kolovozu«, sa središtem oko tragičnoga lika Krista-Sotone, heroja i zločinca Joe Christmasa, opsjednutoga hipernadraženom rasnom sviješću i samomržnjom zbog sumnje da ima crnačke krvi; taj roman istodobno sadrži i najpotresniju ljubavnu priču u Faulknerovu opusu i prikaz otrovnoga bujanja vjerskoga fanatizma, te »Abšalome, sine moj!«, [[1936.]], tehnički nerazmrsiv splet opsesivnoga unutarnjeg monologa mladog Quentina Compsona i trostrukoga narativnog prenošenja verzija priče o usponu i padu Thomasa Sutpena u doba prije, tijekom i poslije [[Američki građanski rat|Američkoga građanskoga rata]] - radnja se događa pola stoljeća prije same [[pripovijest]]i o usponu i padu Juga kao kao zasebne civilizacije. Taj roman, koji je sam pisac smatrao svojim najvećim ostvarenjem, "najfoknerskiji" je autorov iskaz o Jugu, ljudskoj sudbini i životu uopće.

»Zaselak«, [[1940.]], prvi je svezak "trilogije" o obitelji Snopes, groteskno prikazanih i karikiranih pripadnika razgranatog plemena "bjelačkog šljama" i njihove najezde na Jefferson pod vodstvom Flema Snopesa, koji u preostala dva dijela, »Grad«, [[1957.]] i »Palača«, [[1960.]], preuzima banku i postaje vodeća ličnost u Jeffersonu sve dok ga ne ustrijeli prevareni rođak. I u toj trilogiji, koja sadrži više političke satire i društvene kritike, a manje mitske veličine i tragičnoga raskola no što je uobičajeno kod njega, Faulkner ostaje majstorom: uza svu detaširanost i sarkazam, trilogija obiluje nezaboravnim scenama i likovima među kojima dominiraju Faulknerov alter ego, odvjetnik Gavin Stevens i njegov prijatelj, zdravorazumski i humani prodavač V.K.Ratliff (kasnije se ispostavilo da V. K. stoji za Vladimir Kirilovič - još jedan Faulknerov ironijsko-humani komentar u doba mahnitanja makartizma i hladnoga rata).

Od kasnijih su romana poznatiji »Uljez u prašinu«, [[1948.]], mješavina detektivske priče i pomalo didaktične [[pripovijest]]i usmjerene protiv rasnoga grijeha Juga utjelovljenog u linčovanju, zatim »Bajka«, [[1954.]], alegorijska povijest koja rekreira kršćanski mit, smješten u rovove 1. svjetskoga rata u Francuskoj, te »Lupeži«, [[1962.]], posljednji roman, objavljen tik prije piščeve smrti - laka pripovijest protkana nostalgijom za prošlim vremenima. Ta se djela inače smatraju slabijim i moralizatorskim iskazima autora koji je u to doba izgradio personu južnjačkoga gospodina liberalno-humanističkog svjetonazora.

No, u velikom, tragičnom razdoblju Faulknerova stvaralaštva, koje je trajalo od konca dvadesetih do sredine četrdesetih, pojavila su se i djela hibridnih oblika: u »Divljim palmama«, [[1939.]], autor modernu gradsku priču o tragičnoj ljubavi prepleće s komičnim narodskim "epom" o doživljajima nevino osuđenog robijaša za velike poplave. Neke je pak zbirke novela objavio kao "romane": »Nepobijeđeni«, [[1938.]], (Faulknerov "vestern" i njegovo najpristupačnije djelo), te kronika bogate farmerske obitelji McCaslin »Siđi, Mojsije«, [[1942.]], zapravo zbirka povezanih pripovijedaka u kojima se ističe »Medvjed«, prikaz obrednog lova na drevnog medvjeda, simbola iskonskog prirodnoga poretka - [[pripovijest]] protkana nostalgijom za nepovratno nestalim "izgubljenim rajem". U tom je smislu zanimljiv i »Rekvijem za opaticu«, [[1951.]], sastavljen od dramskih i proznih segmenata. Faulkner je objavio i nekoliko zbirki novela te razgovora sa studentima na raznim sveučilištima (Virginia Tech, Nagoya), a posmrtno su izišli neki početnički radovi te izabrana pisma.

== Utjecaj ==

William Faulkner je, po mnogim sudovima, najveći američki romanopisac i jedan od najvećih svjetskih prozaika uopće. Njegovo djelo karakteriziraju raskošna invencija, [[vatromet]] tehničke virtuoznosti, dominantna tragička i tragičko-ironijska vizija života u kojoj vlada usud (kob, fatum), no ublažena i oživljena čestim burlesknim i drastično komičnim scenama. To djelo, koje istražuje ponore zla i infernalne situacije (ludilo, incest, umorstvo, masakriranje, silovanje, linč, bratoubojstvo, čedomorstvo), istodobno je afirmacija ljudskosti i stoičkoga humanizma izraženoga u [[kršćanstvo|kršćanskoj]] ikonografiji i naglasku na vrlinama koje je Faulkner istaknuo u svojem nezaboravnom govoru pri dodjeli Nobelove nagrade: hrabrost, sućut, ponos, ljubav, čast i žrtvu. Faulknerov je utjecaj na svjetsku književnost golem: dovoljno je reći da su poslijeratne američka, zapadnoeuropska i latinoamerička literatura nezamislive bez njega, od [[Albert Camus|Camusa]] do [[Marquez]]a, od Vargasa Llose do [[Toni Morrison]].

== Djela ==

=== Romani ===

* "Vojnikova plaća", (1926)
* "Komarac", (1927)
* "Sartoris", (1929)
* "Krik i bijes", (1929)
* "Kad ležah na samrti", (1930)
* "Svetište", (1931)
* "Svjetlost u kolovozu", (1932)
* "Abšalome, sine moj! ", (1936)
* "Divlje palme", (1939)
* "Zaselak",(1940)
* "Siđi, Mojsije", (1942)
* "Uljez u prašinu", (1948)
* "Rekvijem za opaticu", (1951)
* "Bajka", (1954)
* "Grad", (1957)
* "Palača", (1960)
* "Lupeži", (1962)

=== Kratke priče ===

*"Landing in Luck" (1919)
*"The Hill" (1922)
*"New Orleans"
*"Mirrors of Chartres Street" (1925)
*"Damon and Pythias Unlimited" (1925)
*"Jealousy" (1925)
*"Cheest" (1925)
*"Out of Nazareth" (1925)
*"The Kingdom of God" (1925)
*"The Rosary" (1925)
*"The Cobbler" (1925)
*"Chance" (1925)
*"Sunset" (1925)
*"The Kid Learns" (1925)
*"The Liar" (1925)
*"Home" (1925)
*"Episode" (1925)
*"Country Mice" (1925)
*"Yo Ho and Two Bottles of Rum" (1925)
*"Music - Sweeter than the Angels Sing"
*"A Rose for Emily" (1930)
*"Honor" (1930)
*"Thrift" (1930)
*"Red Leaves" (1930)
*"Ad Astra" (1931)
*"Dry September" (1931)
*"That Evening Sun" (1931)
*"Hair" (1931)
*"Spotted Horses" (1931)
*"The Hound" (1931)
*"Fox Hunt" (1931)
*"[[Carcassonne (Faulkner)|Carcassonne]](1931)
*"Divorce in Naples" (1931)
*"Victory" (1931)
*"All the Dead Pilots" (1931)
*"Crevasse" (1931)
*"Mistral" (1931)
*"A Justice" (1931)
*"Dr. Martino" (1931)
*"Idyll in the Desert" (1931)
*"Miss Zilphia Grant" (1932)
*"Death Drag" (1932)
*"Centaur in Brass" (1932)
*"Once Aboard the Lugger (I)" (1932)
*"Lizards in Jamshyd's Courtyard" (1932)
*"Turnabout" (1932)
*"Smoke" (1932)
*"Mountain Victory" (1932)
*"There Was a Queen" (1933)
*"Artist at Home" (1933)
*"Beyond" (1933)
*"Elly" (1934)
*"Pennsylvania Station" (1934)
*"Wash" (1934)
*"A Bear Hunt" (1934)
*"The Leg" (1934)
*"Black Music" (1934)
*"Mule in the Yard" (1934)
*"Ambuscade" (1934)
*"Retreat" (1934)
*"Lo!" (1934)
*"Raid" (1934)
*"Skirmish at Sartoris" (1935)
*"Golden Land" (1935)
*"That Will Be Fine" (1935)
*"Uncle Willy" (1935)
*"Lion" (1935)
*"The Brooch" (1936)
*"Two Dollar Wife" (1936)
*"Fool About a Horse" (1936)
*"The Unvanquished" (1936)
*"Vendee" (1936)
*"Monk" (1937)
*"Barn Burning" (1939)
*"Hand Upon the Waters" (1939)
*"A Point of Law" (1940)
*"The Old People" (1940)
*"Pantaloon in Black" (1940)
*"Gold Is Not Always" (1940)
*"Tomorrow" (1940)
*"Go Down, Moses" (1941)
*"The Tall Men" (1941)
*"Two Soldiers" (1942)
*"Delta Autumn" (1942)
* "Medvjed", (1942)
*"Afternoon of a Cow" (1943)
*"Shingles for the Lord" (1943)
*"My Grandmother Millard and General Bedford Forrest and the Battle of Harrykin Creek" (1943)
*"Shall Not Perish" (1943)
*"Appendix, Compson, 1699-1945" (1946)
*"An Error in Chemistry" (1946)
*"A Courtship" (1948)
*"Knight's Gambit" (1949)
*"A Name for the City" (1950)
*"Notes on a Horsethief" (1951)
*"Mississippi" (1954)
*"Sepulture South: Gaslight" (1954)
*"Race at Morning" (1955)
*"By the People" (1955)
*"Hell Creek Crossing" (1962)
*"Mr. Acarius" (1965)
*"The Wishing Tree" (1967)
*"Al Jackson" (1971)
*"And Now What's To Do" (1973)
*"Nympholepsy" (1973)
*"The Priest" (1976)
*"Mayday" (1977)
*"Frankie and Johnny" (1978)
*"Don Giovanni" (1979)
*"Peter" (1979)
*"A Portrait of Elmer" (1979)
*"Adolescence" (1979)
*"Snow" (1979)
*"Moonlight" (1979)
*"With Caution and Dispatch" (1979)
*"Hog Pawn" (1979)
*"A Dangerous Man" (1979)
*"A Return" (1979)
*"The Big Shot" (1979)
*"Once Aboard the Lugger (II)" (1979)
*"Dull Tale" (1979)
*"Evangeline" (1979)
*"Love" (1988)
*"Christmas Tree" (1995)
*"Rose of Lebanon" (1995)
*"Lucas Beauchamp" (1999)

Sva su glavna Faulknerova djela, osim ranih početničkih "Vojnikove plaće" i "Komaraca" prevedena na hrvatski, a objavljena su i njegova izabrana djela.

{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{Nobelova nagrada za književnost}}

[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost|Faulkner, William]]
[[Kategorija:Američki književnici|Faulkner, William]]

William Faulkner - Povijest promjena

Suradnik10: dodana kategorija Kratkopričaši uz pomoć dodatka HotCat

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica