WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T03:47:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Willard Libby
| slika =
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[17. prosinca]] [[1908.]]
| mjesto_rođenja = [[Grand Valley]], [[Colorado]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[8. rujna]] [[1980.]]
| mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Radioaktivnost]]
| radna_institucija = Sveučilište [[Columbia]], Sveučilište u [[Chicago|Chicagu]], Sveučilište u [[Los Angeles]]u
| alma_mater = Sveučilište [[Berkeley]], Columbia
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Datiranje ugljikom-14|Radiokarbonsko datiranje]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]] [[1960.]]
| religija =
| fusnote =
}}

'''Willard Libby''' ([[Grand Valley]], [[Colorado]], 17. prosinca 1908. – [[Los Angeles]], 8. rujna 1980.), američki [[kemija|kemičar]]. Doktorirao na Kalifornijskome sveučilištu u [[Berkeley]]ju, gdje je boravio od 1933. do 1944. Od godine 1945. do 1959. radio u Institutu za nuklearne znanosti Sveučilišta u Chicagu, a zatim kao profesor kemije Kalifornijskoga sveučilišta u Los Angelesu. Od godine 1941. do 1945. sudjelovao u [[projekt Manhattan|projektu Manhattan]] na pripremi prve [[atomska bomba|atomske bombe]]. Poznat je po otkriću metode određivanja starosti [[organska kemija|organskih tvari]] s pomoću [[ugljik]]ova radioizotopa 14C ([[radioizotopno datiranje]]). Metoda se pokazala izvanredno korisnom u [[arheologija|arheološkim]], [[Antropologija|antropološkim]] i [[geologija|geološkim]] istraživanjima, a Libby je za to otkriće 1960. nagrađen [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovom nagradom za kemiju]]. <ref> '''Libby, Willard Frank''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36340] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
[[datoteka:Geiger.png|lijevo|mini|300 px|[[Ionizacijska komora]] djeluje na [[Geigerov brojač]], koji radi kao [[proporcionalni brojač]].]]
== Radiougljično ili radiokarbonsko datiranje ==
{{Glavni|Datiranje ugljikom-14}}

'''Datiranje ugljikom-14''', '''radiougljično datiranje''' ili '''radiokarbonsko datiranje''' je određivanje starosti [[Organska kemija|organskih tvari]] na temelju omjera broja [[atom]]a stabilnog [[ugljik]]ova [[izotop]]a 12C i [[radioaktivnost|radioaktivnog]] izotopa 14C. Izotop 14C nastaje u visokim slojevima [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] djelovanjem [[kozmičke zrake|kozmičkih zraka]] na [[dušik]] (14N). On se, vezan u [[ugljikov dioksid|ugljikovu dioksidu]] (CO2), širi brzo i ravnomjerno cijelom [[biosfera|biosferom]]. Njegova se količina u atmosferi nije mijenjala kroz dugo vremensko razdoblje; zapravo, bila je konstantna sve do 1950-ih, kada je testiranjem [[Nuklearno oružje|termonuklearnog oružja]] u velikim količinama bio proizveden i raspršen u okoliš. Iz [[atmosfera|atmosfere]] 14C prelazi izravno u [[biljke]] i neizravno, preko [[Hranidbeni lanac|hranidbenoga lanca]], u druge žive organizme. Zbog toga je u [[Organizam|živim bićima]] omjer 12C i 14C konstantan. Kada se smrću prekine izmjena tvari između organizma i atmosfere, radioaktivni se raspad ne zaustavlja i organske tvar počinje gubiti 14C. Određivanjem preostalog 14C u nekom uzorku nežive tvari može se izračunati koliko je vremena prošlo od trenutka [[smrt]]i. [[Vrijeme poluraspada]] ugljika 14C iznosi 5 730 [[godina]]; ustanovi li se, na primjer, da neki komad [[drvo|drveta]] ili [[drveni ugljen|drvenog ugljena]] sadrži upola manje ugljika 14C nego živo [[stablo]], zaključuje se da je taj komad drveta ili ugljena star 5 730 godina, ako sadrži samo četvrtinu količine 14C koju je imao dok je drvo bilo živo, star je 11 460 godina. [[Geigerov brojač|Geiger-Müllerovim brojilom]] mogu se odrediti i ekstremno male količine tog izotopa. U živom drvetu od jednoga bilijuna atoma ugljika samo je jedan radioaktivan, u jednom gramu svježeg uzorka ugljika dogodi se približno 13,5 raspada u minuti. Danas se može odrediti starost organskih tvari: [[pergament]]a, [[odjeća|odjeće]], [[fosil]]a, ljudskih i životinjskih [[kost]]iju i drugog, od 500 do 50 000 godina. Metoda se primjenjuje u [[arheologija|arheologiji]], [[antropologija|antropologiji]], [[geologija|geologiji]], [[Geofizika|geofizici]]. <ref> '''radioizotopno datiranje''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=39864] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za kemiju}}

{{GLAVNIRASPORED:Libby, Willard}}
[[Kategorija:Američki kemičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]]

Willard Libby - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica