WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-29T10:49:14Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 29. lipanj 2025. u 10:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Wienov zakon pomaka'''-->~~[[Datoteka:Wiens law.svg\|mini\|desno\|300px\|Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela)]]		[[Datoteka:Wiens law.svg\|mini\|desno\|300px\|Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela)]]
	'''Wienov zakon pomaka''' tvrdi da je raspored [[valna duljina\|valnih duljina]], kod [[Toplinsko zračenje\|toplinskog zračenja]] idealnog [[crno tijelo\|crnog tijela]], vrlo sličnog oblika za sve [[temperatura\|temperature]], osim što se vršna vrijednost pomiče sa povećanjem temperature, prema manjim valnim duljinama i ima veću vrijednost. Wienov zakon pomaka proizlazi iz [[Planckov zakon\|Planckova zakona]] i tvrdi da je vršna vrijednost valne duljine zračenja obrnuto proporcionalna sa termodinamičkom temperaturom idealnog crnog tijela.		'''Wienov zakon pomaka''' tvrdi da je raspored [[valna duljina\|valnih duljina]], kod [[Toplinsko zračenje\|toplinskog zračenja]] idealnog [[crno tijelo\|crnog tijela]], vrlo sličnog oblika za sve [[temperatura\|temperature]], osim što se vršna vrijednost pomiče sa povećanjem temperature, prema manjim valnim duljinama i ima veću vrijednost. Wienov zakon pomaka proizlazi iz [[Planckov zakon\|Planckova zakona]] i tvrdi da je vršna vrijednost valne duljine zračenja obrnuto proporcionalna sa termodinamičkom temperaturom idealnog crnog tijela.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T03:47:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Wiens law.svg|mini|desno|300px|Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela)]]
'''Wienov zakon pomaka''' tvrdi da je raspored [[valna duljina|valnih duljina]], kod [[Toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] idealnog [[crno tijelo|crnog tijela]], vrlo sličnog oblika za sve [[temperatura|temperature]], osim što se vršna vrijednost pomiče sa povećanjem temperature, prema manjim valnim duljinama i ima veću vrijednost. Wienov zakon pomaka proizlazi iz [[Planckov zakon|Planckova zakona]] i tvrdi da je vršna vrijednost valne duljine zračenja obrnuto proporcionalna sa termodinamičkom temperaturom idealnog crnog tijela.

:<math>\lambda_{\mathrm{max}} = \frac{b}{T} </math>

gdje je ''λ<sub>max</sub>'' - valna duljina sa vršnom vrijednosti intenziteta zračenja, ''T'' - termodinamička temperatura idealnog crnog tijela, i ''b'' – Wienova konstanta pomaka i jednaka je 2,897768551 × 10<sup>−3</sup> m•K.

Wienov zakon pomaka u ovisnosti od [[frekvencija|frekvencije]]:

:<math>\nu_{max} = { \alpha \over h} kT \approx (5.879 \times 10^{10} \ \mathrm{Hz/K}) \cdot T </math>

gdje je ''α'' ≈ 2,821439, ''k'' - [[Boltzmannova konstanta]], ''h'' - [[Planckova konstanta]], a ''T'' - termodinamička temperatura idealnog crnog tijela. Drugi način je korištenjem formule:

:<math>\lambda = { c \over \nu }.</math>

gdje je ''c'' – [[brzina svjetlosti]] u vakuumu. <ref> "The historical development of quantum theory" Mehra Jagdish, Rechenberg Helmut, 1982., publisher=Springer-Verlag</ref> <ref> "Statistical Physics" Wannier Gregory, 1987., publisher=Dover Publications</ref> <ref> M. A. Heald, "Where is the 'Wien peak'?", Am. J. Phys.</ref>

==Primjeri primjene==
[[Datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.png|mini|desno|200px|90% zračenja je izvan vidljivog djela spektra kod električne žarulje]]
*Svjetlo sa [[Sunce|Sunca]] i [[mjesec]]a: temperatura na površini Sunca je 5 778 K. Koristeći Wienov zakon pomaka, valna duljina sa vršnom vrijednosti intenziteta zračenja je 502 nm. To je valna duljina na koju je oštrina vida većine životinja najosjetljivija. Čak i noćne životinje, koje često koriste svjetlost sa mjeseca, imaju sličnu osjetljivost [[vid]]a, jer mjesec ustvari odbija Sunčevu svjetlost.
*Svjetlo sa [[Električna žarulja|električne žarulje]] i [[vatra|vatre]]: temperatura žarne niti kod električne žarulje je oko 3 700 K; valna duljina sa vršnom vrijednosti je u žutoj svjetlosti, a 90% zračenja je izvan [[Svjetlost|vidljivog djela spektra]], u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području spektra]]. Vatra koja gori na drva ima temperaturu oko 1 500 K i valna duljina sa vršnom vrijednosti je 2 000 nm, tako da je daleko najviše zračenja u infracrvenom području, a mi vidimo samo manji dio zračenja.
*Zračenje [[Sisavci|sisavaca]] i [[Čovjek|ljudi]]: sisavci i ljudi imaju temperaturu oko 310 K, pa je valna duljina sa vršnom vrijednosti intenziteta oko 10 000 nm, što je daleko u infracrvenom području. To je područje koje mogu vidjeti infracrvene kamere i [[Zmije|zmije]].
*[[Veliki prasak]]: temperatura [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja]] je 2,7 K, tako da je valna duljina sa vršnom vrijednosti intenziteta oko 1,06 mm, a to je u području [[Mikrovalovi|mikrovalnog zračenja]], pa i instrumenti za praćenje moraju biti podešeni na tu vrijednost.

== Vidi ==
*[[Wienova aproksimacija]]

== Izvori ==
{{izvori|3}}

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Termodinamika]]
[[Kategorija:Fizikalne konstante]]
[[Kategorija:Fizikalni zakoni]]

Wienov zakon pomaka - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica