<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Wendat</id>
	<title>Wendat - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Wendat"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Wendat&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-09T15:41:42Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Wendat&amp;diff=16758&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Wendat&amp;diff=16758&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-27T06:10:38Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Wendat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Groupe Huron-Wendat Wendake 1880.jpg|mini|Skupina Hurona u Quebecu, Lorette, Kanada.]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Huron&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (Houandate, Wendat, Ouendat; izgovor hjuron; vajandot) je plemenska konfederacija jezične porodice [[Iroquoian]] koja je u ranom [[17. stoljeće|17. stoljeću]] obitavala između jezera [[Simcoe (jezero)|Simcoe]] i [[Georgian Bay]]a u [[Ontario|Ontariju]]. Savez je tada imao oko 20,000 pripadnika. Pripadali su Istočno-šumskom kulturnom području a živjeli su u naseljima opasanim palisadama i uzgajali [[duhan]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada je [[1615.]] [[Samuel Champlain]] (izg. Šamplen) oni su bili u ratu sa [[Irokezi]]ma. Beskrajan rat između dva srodna naroda kulminira [[1648.]], kada [[Irokezi]], naoružani nizozemskim oružjem, napadaju Huroniu [Hjuroniju] i [[1649.]] razaraju hjuronski savez. Otac [[Jean de Brébeuf]], utemeljitelj [[1626.]] rimokatoličke misije među Hjuronima i jezuitski misionari pobijeni su od Irokeza. Preživjeli  Hjuroni  su se razbježali u svim smjerovima – na jugozapad Duhanskom narodu, na jug Neutralnom narodu, na jugoistok [[Erie Indijanci]]ma i na sjeveroistok Francuzima kod [[Quebec]]a. Podivljali Irokezi su hvatali Hjurone gdje god su stigli. Zbog pomaganja Huronima Irokezi 1649. napadaju Duhanske Indijance i [[1650.]] [[Attiwandaronk|Neutralce]] i na koncu 1656. gotovo uništavaju Erie. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hjuronima izbjegnutima u Quebec dan je maleni rezervat u [[Lorette]] gdje još žive pod imenom Huron. Dio Hurona, uglavnom [[Attignawantan]]i ili Medvjeđi narod, sklanjaju se kod [[Tionontati|Duhanskog naroda]] i odseljavaju prvo u [[Michigan]], pa u Wisconsin i Illinois i 1750. u [[Sandusky]], [[Ohio]], kod [[Detroit]]a. Ovi ohajski Indijanci postaju poznati kao Wyandot, po plemenskom imenu Wendat. Wyandoti sudjeluju u [[Američka revolucija|Američkoj Revoluciji]] i [[Rat od 1812.|Ratu od 1812]]. oba puta na strani Britanaca protiv Amerikanaca. Godine [[1842.]] [[Wyandot]]i odlaze u [[Okrug Wyandotte|Wyandotte co.]] u Kansas. Godine 1867. odlaze u sjeveroistočnu Oklahomu gdje žive kao &amp;#039;citizens&amp;#039; (građani). Kao pleme ne žive od [[1959.]] Godine [[1990.]] 2,500 Wyandota živi u Sjedinjenim Državama i 1,500 Hjurona u [[Kanada|Kanadi]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ime ==&lt;br /&gt;
Hjuroni su sami sebe nazivali Wendat, od čega je nastalo Wyandot, Wyandotte i Guyandot ili Guyandotte.  Swanton smatra da je značenje te riječi &amp;#039;islanders&amp;#039; ili &amp;quot;dwellers on a peninsula&amp;quot;, prema već njihovoj lokaciji između jezera Simcoe i Georgian Baya. Ime Huron došlo je od francuskog &amp;#039;hure&amp;#039; u značenju &amp;#039;rough hair&amp;#039; /huré = bristly/ u aluziji na kosu, što bi rekli &amp;#039;nepočešljan&amp;#039; /&amp;#039;unkempt&amp;#039;/, Hodge  kaže i &amp;#039;bristly savage&amp;#039;. Ime je došlo svakako po njihovom stilu frizure koja je stršila u zrak. [[Delaware Indijanci|Delaware]] su ih nazivali Telamatenon  &amp;quot;coming out of a mountain or cave&amp;quot;, i  [[Onondaga|Onondage]] Thastchetci&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Plemena saveza ==&lt;br /&gt;
Hjuroni su bili savez od četiri plemena nastao negdje 1400. ulaskom u savez tek dva plemena, to su bili Attignawantan i Attigneenongnahac. Negdje nakon formiranja irokeške lige Laurentian Irokezi u području rijeke Saint Lawrencea između [[Montreal]]a i Quebeca potisnuti su na zapad, dva njihova plemena [[Arendahronon]] ([[1560.]]) i  [[Tahontaenrat]] ([[1570.]]) ulaze u hjuronski savez. Medvjeđi narod (Bear People) dominirao je savezom kao najjači. Središte njihovog plemenskog saveza bilo je selo [[Ossossane]]. Svako pleme saveza imalo je svoje predstavnike u vijeću. Lokalne stvari plemena, kao i u Irokeza, ticale su se samo dotičnog plemena, toga radi ovi savezi i nazivali su se &amp;#039;labavim savezima&amp;#039;, odnosno konfederacijama. Posljednji su se kao peto pleme saveza priključili Indijanci Ataronchronon ili Bog People. &lt;br /&gt;
*1. [[Arendahronon]] (Rock People)&lt;br /&gt;
*2. [[Attignawantan]] (Attignaouentan, Attignousntan) (Bear People; People of the Bear)&lt;br /&gt;
*3. [[Attigneenongnahac]] (Attiguenongha) (Cord People; People of the Cord)&lt;br /&gt;
*4. [[Tahontaenrat]] (Scanonaerat, Scahentoarrhonon) (Deer People; People of the Deer). &lt;br /&gt;
Kao peti priključili su se naknadno&lt;br /&gt;
*[[Ataronchronon]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Sela ==&lt;br /&gt;
[[Andiata]],&lt;br /&gt;
[[Angoutenc]], &lt;br /&gt;
[[Anonatea]],&lt;br /&gt;
[[Arendaonatia]],&lt;br /&gt;
[[Arente]],&lt;br /&gt;
[[Arontaen]],&lt;br /&gt;
[[Brownstown]], &lt;br /&gt;
[[Cahiague]], &lt;br /&gt;
[[Carhagouha]],&lt;br /&gt;
[[Carmaron]],&lt;br /&gt;
[[Cranetown]] (2 sela),&lt;br /&gt;
[[Ekhiondatsaan]],&lt;br /&gt;
[[Endarahy]],&lt;br /&gt;
[[Iaenhouton]],&lt;br /&gt;
[[Ihonatiria]] (St Joseph II), &lt;br /&gt;
[[Jeune Lorette]], &lt;br /&gt;
[[Junqusindundeh]] (?),&lt;br /&gt;
[[St Denys]],&lt;br /&gt;
[[Junundat]],&lt;br /&gt;
[[Khioetoa]],&lt;br /&gt;
[[Karenhassa]],&lt;br /&gt;
[[Khinonascarant]] (3 tzv. tri mala sela),&lt;br /&gt;
[[Lorette]], &lt;br /&gt;
[[Ouenrio]],&lt;br /&gt;
[[Onentisati]],&lt;br /&gt;
[[Ossossane]],&lt;br /&gt;
[[Sandusky]],&lt;br /&gt;
[[Ste Agnes]], &lt;br /&gt;
[[Ste Anne]], &lt;br /&gt;
[[St Antoine]],&lt;br /&gt;
[[Ste Barbe]], &lt;br /&gt;
[[Ste Catherine]],&lt;br /&gt;
[[Ste Cécile]], &lt;br /&gt;
[[St Charles]] (2 sela),&lt;br /&gt;
[[St Etienne]],&lt;br /&gt;
[[St Francois Xavier]],&lt;br /&gt;
[[St Genevieve]],&lt;br /&gt;
[[St Joachim]],&lt;br /&gt;
[[St Louis]],&lt;br /&gt;
[[St Martin]],&lt;br /&gt;
[[Ste Marie]] (2 sela),&lt;br /&gt;
[[Ste Térése]],&lt;br /&gt;
[[Scanonaenrat]],&lt;br /&gt;
[[Taenhatentaron]] (St Ignace I, II), &lt;br /&gt;
[[Teanaustayaé]] (St Joseph I), &lt;br /&gt;
[[Teandewiata]],&lt;br /&gt;
[[Touaguainchain]] (Ste Madeleine),&lt;br /&gt;
[[Tondakhra]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Huron Moccasin.png|mini|Hjuronski mokasin]]&lt;br /&gt;
Odvajkada su Irokezi i Hjuroni bili neprijatelji. Još mnogo prije dolaska  francuskih istraživača na obale rijeke [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]], ratničke grupe Hjurona  krstarile su šumama između Kanade i današnjeg Njujorka napadajući plemena koja su pripadala savezu Irokeza. A Irokezi su, u znak odmazde, slali svoje ratnike koji su bez milosti uništavali Hjurone.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--Tarhee (1742-1818), Politički i duhovni vođa Porcupine Wyandota tokom druge polovice 18. stoljeća. Rođen u Detroitu, sudjelovao je u bitkama &amp;#039;Battle of Mount Pleasent&amp;#039; i &amp;#039;Battle of Fallen Timbers&amp;#039; (1774), a i potpisnik je ugovora Treaty of Greenville (1795). Umro je u Cranetown, kod Upper Sandusky, Ohajo.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine [[1615.]] četiri misionara stigla su iz Francuske u Ameriku. Svoju prvu misiju podigli su kraj utvrđenog naselja Quebec koje je na rijeci Saint Lawrence osnovao francuski istraživač [[Samuel de Champlain]] (Samiel de Šamplen). Svaki od njih dobio je oblast u kojoj će se baviti misionarskim radom. [[Joseph le Caron]]u (Žozef le Karon) određena je zemlja Hjurona.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Le Caron je bio prvi bijeli čovjek koji je ugledao ogromno vodeno prostranstvo Hjuronskog jezera. Njegove prve godine među Hjuronima nisu bile lake. Vračevi su mu se suprotstavljali, ali tokom godina stekao je povjerenje Indijanaca i oni su mu sagradili kuću blizu jezera.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naselja Hjurona  kao i Irokeza bila su utvrđena ogradom od kolja. S unutrašnje strane ograde bile su podignute šetnice s kojih se moglo braniti od neprijatelja, izbacujući strijele na napadače. Hjuroni su živjeli u stalnom strahu, kako su se bojali stvarnih neprijatelja, tako i onih iz svijeta duhova. Svako selo imalo je šamana  koji su, vjerovalo se, mogli održavati kontakt s njima. Kada su Francuzi došli u Kanadu, Hjuroni su u njima vidjeli moćnog saveznika. Dozvolili su im da u njihovim naseljima podignu misije. Zauzvrat Francuzi im pristadoše pomoći u borbi protiv Irokeza. Dobivši puške, Hjuroni počeše bahato upadati među Irokeze i pokazivati im svoje novo oružje. Išlo je Hjuronima dobro u razmetanju sve do 1636., a zatim dolazi eksplozija boginja. Čitava sela pretvorila su se u groblja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ali i Irokezi su našli saveznike. [[Nizozemci|Nizozemce]] koji nastojaše svim silama da šire svoj utjecaj. Osnovaše Novi Amsterdam ( New Amsterdam) koji će zasjati kao [[New York]]. &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Huronie.JPG|right|250px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hjuroni oslabiše od boginja. Nisu imali čime da trguju, polja su im ostala zarasla i neobrađena. Postali su ovisni o milosti Francuza-misionara. U srpnju 1648. 250 najboljih hjuronskih ratnika odlazi kanuom trgovati kožama u Quebec. Nisu otišli neprimjetno. Opazili su ih Irokezi i shvativši da su sela nezaštićena napali su glavno naselje Teanaustayaé (St Joseph I). U selu su ostale žene, djeca i starci. Irokezi su zapalili selo i iz sela odveli 700 zarobljenika. Odmah nešto kasnije ([[1649.]]) 1,000 Irokeza napalo je sela Taenhatentaron (St Ignace) i St Louis. Hjuroni su se razbježali tražeći spas gdje stignu. Tokom te zime mnogi su pomrli od gladi. Uz pomoć misionara sagradili su novi &amp;#039;grad&amp;#039; na otoku Ahoendoe u jezeru Huron. Prvih dana [[1650.]] na otok je prebačeno 6,000 Indijanaca nalik na skelete. Bilo je nemoguće prehraniti toliki puk, pa ih je dnevno umiralo na stotine. Do proljeća ih preživi 3,000. Otuda Huroni tada počinju napuštati otok ali su mnogi stradali od Irokeza ili iscrpljenosti. Na otoku je ostalo 300 ljudi, kanuom su u sedmom mjesecu 1650. otplovili niz rijeku Ottawa da bi iznova mogli početi živjeti. &lt;br /&gt;
Hjuroni su oduvijek bili prijatelji [[Francuzi]]ma, oni su našli zaklon kod njih u Loretevilleu, kod Quebeca gdje i danas žive pod imenom Huron.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kultura ==&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Duga kuća&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Hjuroni su bili sjedilačka plemena lovaca, ratara i ribara koji su živjeli po selima sastavljenih od &amp;#039;dugih kuća&amp;#039; (long houses) nalik onima od Irokeza i zaštićenih palisadama. Hjuronski &amp;#039;long house&amp;#039; bio je dug 150-180 stopa (45-55 metara), učinjen od drvenog kostura i prekriven korom drveta. Najduža &amp;#039;duga kuća&amp;#039; ikad pronađena, piše Katy (Kathryn) Fisher, bila je pronađena u [[New York]]u, dužine 125 metara. Sva velika hjuronska sela, bilo ih je i preko 1,000 stanovnika, imala su tokom mira vlastite &amp;#039;kapetane&amp;#039; (captains) i jurisdikciju za vrijeme rata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Privreda&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U vremenu mira Hjuroni su se bavili uobičajenim poslovima [[lov]]a i [[ribolov]]a. [[Kukuruz]] i [[grah]] bile su im glavne kulture namijenjene prehrani, nadalje &amp;#039;squash&amp;#039; i [[duhan]]. Po prilici svakih dvadeset godina selo bi mijenjalo lokaciju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Socijalna organizacija&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Socijalna organizacija počinje sa &amp;#039;proširenom obitelji&amp;#039; i matrilinearnim klanskim sistemom čiji su klanovi grupirani u tri fratrije. Originalna imena klanova nažalost su izgubljena. Od [[1750.]] pleme [[Wyandot]] ima 10 klanova u tri grupe: Turtle (Big Turtle, Hawk, Prairie Turtle, Small Turtle, Prairie Turtle); fratrija Deer (Bear, Beaver, Deer, Porcupine, Snake); i Wolf (jedan istoimeni klan). Wyandotima upravlja vijeće sastavljeno od poglavica iz svih klanova, njih biraju muški članovi svakog materinskog klana. Jedan član vijeća izabire se za vrhovnog poglavicu, on je po običaju ‘Bear’ ili ‘Deer’.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Običaji&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Huron deer hunt V Champlain.jpg|mini|Hjuronski lov na jelena pomoću ograda.]]&lt;br /&gt;
Hjuroni su poput Irokeza, nekih plemena Siouan Indijanaca te Muskogee vršili skalpiranja u širim razmjerima. Po vjeri oni su mnogobošci u čijem panteonu se ističu Kitchikewana koji je imao perjanicu od pera tisuće ptica i ogrtač od šest stotina dabrovih koža. Veoma je poznat Oki (Okhi, Oky) koji se prijeteće obraća svijetu; Juskeha je isti bog kojega Irokezi zovu Taronhiawagon. Svoje mrtve Hjuroni su pokapali ili stavljali na skele, ovisno o vrsti smrti. Svakih deset do dvanaest godina priređivali su velike žalobne svečanosti, i u međuvremenu sakupili kosti svih koji su za to vrijeme pomrli. Ove kosti bi očistili pa ih zakapali u velike zajedničke grobnice. Ovih je običaja bilo i kod Irokeza i većine plemena istočno od Mississippija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Huron i Wyandot Indijanci danas ==&lt;br /&gt;
Populacija svih Huronskih plemena (1535.), znači [[Attiwandaronk|Neutralaca]], [[Tionontati|Tionontata]], [[Wenrohronon]]a i Hurona, osim  [[Erie Indijanci|Eriea]], iznosila je između 30,000 i 45,000.  Broj pripadnika hjuronske konfederacije 1615. varirao je između 20,000 i 30,000 u kojih 16 do 25 sela. Epidemijama i ratovima 1640. broj im je spao na manje od 10,000.  Nakon raspada Hurona, odnosno događaja na otoku [[Ahoendoe]] (1650.), svega 300 ih je otišlo za [[Quebec]]. U Quebecu ih [[2000.]] živi 3,000. Huroni Tahontaenrat koje su porazili Seneca Irokezi i Neutralce, među koje su izbjegli, dijelom su se priključili Attignawantanima na [[Green Bay]]u, a dio je adoptiran od [[Seneca]]. Medvjeđi Narod se sklonio među Duhanske Indijance. Tisuću Attignawantana i Tionontata izbjeglo je na Green Bay, oni si [[1656.]] ušli u konfederaciju poznatu kao Wyandot, i pod tim imenom danas žive u [[Kansas]]u i Oklahomi. Godine 2000. u Oklahomi živi 3,600 Wyandota i 400 u Kansasu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
*[http://puffin.creighton.edu/jesuit/relations/relations_13.html The Jesuit Relations and Allied Documents]&lt;br /&gt;
*[http://www.tolatsga.org/hur.html Huron History]&lt;br /&gt;
*[http://www.telegraphe.com/wendake/ Wendake - Village-des-Hurons]&lt;br /&gt;
*[http://www.ontarioarchaeology.on.ca/pre/huron.htm Huron]&lt;br /&gt;
*[http://www.wyandot.org/craigleith.html Craigleith And The Birth Of The Historic Wyandot Tribe]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Huron Indijanci]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Kanadski Indijanci]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Indijanska plemena]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>