Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ru}}' u '{{rus oznaka}}'

2025-06-02T02:19:57Z

Zamjena teksta - '{{ru}}' u '{{rus oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 02:19
Redak 102:		Redak 102:
	\| style="font-size:90%;"\|		\| style="font-size:90%;"\|
	\| style="font-size:90%;"\|		\| style="font-size:90%;"\|
	\| style="font-size:90%;"\|<ref>{{ru}}[http://www.warheroes.ru/hero/hero.asp?Hero_id=2159 Biografija] na stranici Heroja Sovjetskog Saveza i Rusije</ref>		\| style="font-size:90%;"\|<ref>{{rus oznaka}}[http://www.warheroes.ru/hero/hero.asp?Hero_id=2159 Biografija] na stranici Heroja Sovjetskog Saveza i Rusije</ref>
	\|-		\|-
	\| style="font-size:90%;"\|''[[Red Nila]]''		\| style="font-size:90%;"\|''[[Red Nila]]''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Osobe hladnoga rata}}' u '{{Osobe Hladnoga rata}}'

2025-05-23T01:56:55Z

Zamjena teksta - '{{Osobe hladnoga rata}}' u '{{Osobe Hladnoga rata}}'

←Starija inačica		Inačica od 23. svibanj 2025. u 01:56
Redak 133:		Redak 133:
	\|}		\|}

	{{Osobe ~~hladnoga~~ rata}}		{{Osobe Hladnoga rata}}

	{{GLAVNIRASPORED:Ulbricht, Walter}}		{{GLAVNIRASPORED:Ulbricht, Walter}}

WikiSysop: no summary specified

2021-11-04T02:49:23Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 4. studeni 2021. u 02:49
Redak 117:		Redak 117:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Walter Ulbricht}}~~
	*[http://www.calvin.edu/academic/cas/gpa/ulbricht.htm Extracts from ''Walter Ulbricht — A Life for Germany'', an illustrated 1968 book on Ulbricht]		*[http://www.calvin.edu/academic/cas/gpa/ulbricht.htm Extracts from ''Walter Ulbricht — A Life for Germany'', an illustrated 1968 book on Ulbricht]
	*[http://www.osaarchivum.org/db/fa/300-3-1-1.htm RFE/RL East German Subject Files: Communist Party] Open Society Archives, Budapest		*[http://www.osaarchivum.org/db/fa/300-3-1-1.htm RFE/RL East German Subject Files: Communist Party] Open Society Archives, Budapest

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T11:33:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime= Walter Ulbricht
|datum rođenja=[[30. lipnja]] [[1893.]]
|mjesto rođenja=[[Leipzig]], [[Njemačka]]
|datum smrti= [[1. kolovoza]] [[1973.]]
|mjesto smrti=[[Istočni Berlin]], [[DDR]]
|malaslika=
|opis male slike=
|slika= Fotothek df pk 0000079 079.jpg
|veličina=
|opis slike=
|podpredsjednik=
|podpremijer=
|zamjenik=
|stranka= [[Njemačka partija socijalnog ujedinjenja|SED]]
|potpis=
|supruga= 1) Martha Schmellinsky 2) [[Lotte Ulbricht]]
|položaj=[[Njemačka partija socijalističkog ujedinjenja|Glavni tajnik Njemačke partije socijalnog ujedinjenja]]
|čin2=[[Staatsrat|Predsjednik Staatsrata]]
|zanimanje= [[državnik]]
|fusnote=
|nasljednik= [[Erich Honecker]]
|prethodnik= [[Wilhelm Pieck]] i [[Otto Grotewohl]]
|nasljednik2= [[Willi Stoph]]
|prethodnik2= [[Wilhelm Pieck]] ''(kao predsjednik države)
|predsjednik=
|mandat_start=[[25. srpnja]] [[1950.]]
|mandat_kraj=[[3. svibnja]] [[1971.]]
|mandat_start2=[[12. rujna]] [[1960.]]
|mandat_kraj2=[[1. kolovoza]] [[1973.]]
|vjera=
}}
'''Walter Ulbricht''' ([[Leipzig]], [[30. lipnja]] [[1893.]] - Istočni [[Berlin]], [[1. kolovoza]] [[1973.]]), [[Njemačka|njemački]] političar i državnik, član [[Njemačka partija socijalnog ujedinjenja|Njemačke partije socijalnog ujedinjenja]] i jedan od vodećih ljudi [[DDR|Istočne Njemačke]].

Godine [[1912.]] postao je član Socijaldemokratske partije Njemačke, a za Prvog svjetskog rata pristupio je organizaciji Spartakovaca. Bio je zastupnik u [[Reichstag]]u od 1928.-1933. godine kada je emigrirao u [[Moskva|Moskvu]]. Za španjolskog građanskog rata bio je politički komesar u stožeru međunarodnih brigada, a za Drugoga svjetskog rata član nacionalnog komiteta "''Slobodne Njemačke''" (u Moskvi). Od [[1950.]] godine je prvi sekretar Jedinstvene socijalističke partije Njemačke, a od [[1953.]] godine i prvi predsjednik vlade Njemačke Demokratske Republike ([[DDR]]). Nakon smrti [[Wilhelm Pieck|W. Piecka]], postao je [[1960.]] godine predsjednik Državnog vijeća.

==Rane godine==
Walter Ulbricht je rođen [[30. lipnja]] [[1893.]] godine u [[Leipzig]]u kao sin krojača. Ulbricht je 8 godina svoga djetinjstva proveo u osnovnoj školi (''Volksschule''). Nakon završene škole školovao se za [[stolar]]a. Njegovi su roditelji još od njegovog rođenja bili aktivni članovi [[SPD]]-a, a sam Ulbricht se stranci prodružio [[1912.]] godine.

==Prvi svjetski rat i Weimarska Republika==
Ulbricht je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] služio od [[1915.]] do [[1917.]] godine i to u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]] na [[Istočni front (Prvi svjetski rat)|Istočnom frontu]] i na [[Balkanski front|Balkanu]].<ref>Frank, Mario, ''Walter Ulbricht. Eine Deutsche Biographie'' (Berlin 2001.) str. 52-53.</ref> Dezertirao je [[1917.]] godine jer se od samog početka protivio ratu. Ubrzo su ga uhitilu u [[Charleroi]]ju, [[Belgija]], no pušten je već [[1918.]] godine tijekom [[Njemačka revolucija 1918. - 1919.|Njemačke revolucije]]. Godine [[1917.]] postao je i član [[Neovisna socijaldemokratska stranka|USPD-a]] nakon što se ta stranka odvojila od [[SPD]]-a zbog nesuglasica oko sudjelovanja [[Njemačko Carstvo|Njemačke]] u ratu. Tijekom same revolucije, postao je član Vojnog sovjeta svoje trupe iz Prvog svjetskog rata, a [[1920.]] godine postaje član [[Komunistička partija Njemačke|KPD-a]]. U Centralni komitet stranke ulazi [[1923.]] godine. Od [[1924.]] do [[1925.]] godine pohađao je Međunarodnu lenjinističku školu koju je utemeljila [[Kominterna]]. Zbog svog zalaganja i truda,godine [[1926.]] dobiva mjesto u regionalnom parlamentu [[Saska|Saske]] (''Sächsischer Landtag''). Od [[1928.]] do [[1933.]] godine bio je član ''[[Reichstag]]a'' kao predstavnik Južne [[Vestfalija|Vestfalije]], a od [[1929.]] godine obnaša i dužnost Predjednika KPD-a u [[Berlin]]u.

Nekoliko godina prije dolaska [[NSDAP|nacista]] na vlast [[30. siječnja]] [[1933.]] godine, česte su bile smetnje uzrokovane prisutnošću paravojnih jedinica ljevičara i desničara. Nasilje povezano s demonstracijama bila je česta pojava, a pobornici dvaju strana su se stalno sukobljavali sa protivničkom stranom i policijom. Godine [[1931.]], berlinski su komunisti donijeli službenu politiku prema kojoj se za svakog komunista ubijenog od strane policije treba ubiti 2 policajca, te je u skladu s tim Ulbricht nagovorio svoje kolege [[Heinz Neumann|Heinza Neumanna]] i [[Hans Kippenberger|Hansa Kippenbergera]] da isplaniraju ubojstvo dvojice berlinskih policajaca, Paula Anlaufa i Franza Lencka. [[Datoteka:Fotothek df pk 0000174 019.jpg|thumb|left|370px|Ulbricht drži govor na konferenciji SPD-a [[1946.]] godine.]] Ubojstva su izvršili Erich Ziemer i kasniji Šef za nacionalnu sigurnost u Ulbrichtovom kabinetu, [[Erich Mielke]]. Godine [[1932.]], [[Kominterna]] je naredila komunistima da surađuju s nacistima tako da su se Ulbricht i [[Joseph Goebbels]], nacistički ''[[Gauleiter]]'' u Berlinu, dogovorili i nagovorili svoje stranačke kolege da podrže štrajk berlinskih prevoznika u studenom [[1932.]] godine. Štrajkašima se nije svidio prizor u kojem su komunisti i nacisti zajedno marširali, tako da je štrajk prekinut nakon samo 5 dana.<ref>Frank, Mario, ''Walter Ulbricht. Eine Deutsche Biographie'' (Berlin 2001.) str. 88-89.</ref>

==Treći Reich i Drugi svjetski rat==
Kada je [[NSDAP]] došao na vlast [[30. siječnja]] [[1933.]] godine, ubrzo je započeo progon njemačkih komunističkih i socijaldemokratskih vođa. Nakon što je vođa KPD-a, [[Ernst Thälmann]], uhićen, Ulbricht je započeo kampanju kako bi ga zamijenio na mjestu Predsjednika Komunističke partije Njemačke. Mnogi su njegovi protukandidati ubijeni u [[SSSR]]-u zahvaljujući Ulbrichtu.<ref>Frank, Mario, ''Walter Ulbricht. Eine Deutsche Biographie'' (Berlin 2001.), str. 117-121. Frank za primjer navodi samo Kippenbergera. Ostali su protukandidati također ubijeni, ali najvjerojatnije na inicijativu [[NKVD]]-a, uzimajući u obzir antinjemačko ludilo u SSSR-u u to vrijeme.</ref>

Ulbricht je od [[1933.]] do [[1937.]] godine živio u [[egzil]]u u [[Prag]]u i [[Pariz]]u. Ublirhct je također, pomoću mnogih zakulisnih igara, uspio srušiti Njemački narodni front kojeg je u Parizu vodio [[Heinrich Mann]], a sve s ciljem kako bi ta organizacija pala pod nadležnost [[Kominterna|Kominterne]]. Ulbricht je pokušao negovoriti [[Willi Münzenberg|Willija Münzenberga]], osnivača KPD-a, da ode u SSSR, navodno kako bi se ''"oni pobrinuli za njega"'', ali bez uspjeha - Münzenberg je odbio. Ako bi prihvatio, Münzenberg bi vjerojatno bio uhićen ili progonjen, nešto na što su mislili i sam Münzenberg, ali i Ulbricht.<ref>Frank, Mario, ''Walter Ulbricht. Eine Deutsche Biographie'' (Berlin 2001.), str. 124-139.</ref> Ulbricht je jedan period proveo i u [[Španjolska|Španjolskoj]], tijekom [[Španjolski građanski rat|građanskog rata]], kao predstavnik Kominterne. Njegova dužnost bila je osigurati likvidaciju Nijemaca koji su služili republikancima, ali se nisu smatrali dovoljno lojalni [[Staljin]]u. Neki od njih su slani u [[Moskva|Moskvu]] na suđenje, dok su neki strijeljani na licu mjesta.<ref>Robert Solomon Wistrich, ''Tko je tko u Trećem Reichu'', Routledge, 2001.</ref><ref>John Fuegi, ''Brecht i kompanija: Seks, politika i stvaranje moderne drame'', Grove Press, 2002., str.354</ref><ref>Noel Annan, ''Mijenjajući neprijatelje: Poraz i obnova Njemačke'', Cornell University Press, 1997., str.176</ref> Ulbricht je u SSSR-u živio od [[1937.]] do [[1945.]] godine.

Tijekom [[Pakt Ribbentrop-Molotov|njemačko-sovjetskog saveza 1939. - 1941.]] godine, Ulbricht je u Kominterninom časopisu ''"Die Welt"'' promovirao suradnju s [[Treći Reich|Trećim Reichom]]. U skladu s tim je utvrdio:

{{citat|Njemačka je vlada deklarirala kako je spremna za prijateljske odnose sa Sovjetskom Savezom, dok Englsko-francuski blok želi rat s njim. Sovjeti i njemački radnici žele obustaviti engleske ratne planove.<ref>''Die Welt'', veljača 1940. </ref>}}

Nakon [[Operacija Barbarossa|njemačke invazije SSSR-a]] [[1941.]] godine, Ulbricht je postao član skupine njemačkih komunista pod nadležnosti [[NKVD]]-a (u kojoj su bili i pjesnik [[Erich Weinert]] i pisac [[Willi Bredel]]) čiji su zadatci bili prevođenje propagandnog materijala na njemački, pripremanje antinacističkih emisija, kao i hapšenje i ispitivanje nacističkih časnika. U veljači [[1943.]] godine, nakon predaje Njemačke 6. armije [[Bitka za Staljingrad|kod Staljingrada]], Ulbricht, Weinert i [[Wilhelm Pieck]] organiziraju komunističku paradu na ulicama [[Staljingrad]]a u kojoj su mnogi zarobljenici morali sudjelovati. Šef NKVD-a, [[Lavrentij Berija]], rekao je kako je Ulbricht ''"najveći idiot kojeg je ikada vidio"''.<ref>Frank, Mario, ''Walter Ulbricht. Eine Deutsche Biographie'' (Berlin 2001s), str. 241.</ref>

==Njemačka Demokratska Republika==
U travnju [[1945.]] godine, Ulibricht je u Njemačku sa sobom doveo skupinu partijskih dužnosnika (''"[[Ulbrichtova grupa]]"'') kako bi započeli rekonstrukciju KPD-a prema načelima [[staljinizam|staljinizma]]. [[SPD|Socijaldemokrati]] i [[KPD|komunisti]] se unutar [[Sovjetska opkuacijska zona|Sovjetske okupacije zone]] ujedinili i tako stvorili [[Njemačka partija socijalističkog ujedinjenja|Njemačku partiju socijalistočkog ujedinjenja]] (''Sozialistische Einheitspartei Deutschlands'' ili ''SED'') nad kojom je monopol imao [[Staljin]]. Sam Ulbricht je igrao važnu ulogu u osnivanju ove stranke.
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-08788-0004, Walter Ulbricht mit Mitarbeitern.jpg|thumb|350px|Ulbricht s nekolicinom bliskih suradnika na sastanku ([[1950.]]).]]
Nakon osnivanja [[DDR|Demokratke Republike Njemačke]] [[7. listopada]] [[1949.]] godine, Ulbricht je postao Dopredsjednik (''Stellvertreter des Vorsitzenden'') [[Ministerrat|Vijeća ministara DDR-a]] (''Ministerrat der DDR'') pod predsjednikom [[Otto Grotewohl|Ottom Grotewohlom]]. Godine [[1950.]] postaje [[SED|Generalni sekretar Centralnog komiteta SED-a]]; ta je titula [[1953.]] godine promijenjena u ''Prvi sekretar''. Nakon [[Staljin]]ove smrti [[1953.]] godine, Ulbrichtova pozicija je neko vrijeme visila na koncu zbog njegove reputacije okorjelog staljinista. No, koliko god to iroično bilo, spasio ga je [[Istočnonjemački ustanak 1953.]] jer su se [[SSSR|sovjetske vlasti]] bojale kako bi smjenjivanje Ulbrichta bilo protumačeno kao znak slabosti.

Na 3. Kongresu SED-a, Ulbricht je najavio [[petogodišnji plan]] čiji je cilj bilo udvostručenje industrijske proizvodnje. Kako Staljin u to vrijeme još nije odbacivao ideju ujedinjenje Njemačke, istočnonjemačke su vlasti tek [[1952.]] godine započele stvaranje socijalističkog društvenog sustava u [[DDR]]-u.<ref>Martin Kitchen, ''Povijest moderne Njemačke: 1800. - 2000.'', Blackwell, 2006., str. 328</ref>

Do [[1952.]] godine, 80% industrije je nacionalizirano. Blijedo slijedeći [[staljinizam|staljinistički]] model industrijalizacije, koji je zahtijevao koncentraciju na razvoj teške industrije neovisno o cijeni, pristupaćnost sirovina i ekonomsku pogodnost, stvorena je ekonomija s nedostatkom potrošnih dobara, dok su ona koja su i stvorena uglavnom bila jako loše kvalitete. Razvoj je spiječen i namjernim isključivanjem ''"buržoazijske"'' djece iz višeg obrazovanja. Glavna posljedica ovoga bila je velika emigracija na Zapad: preko 360,000 Nijemaca je emigriralo tijekom [[1952.]] i [[1953.]] godine.<ref>Martin Kitchen, ''Povijest moderne Njemačke 1800. - 2000.'', Blackwell, 2006, str.329</ref>

Ulbricht je [[1957.]] godine organizirao posjet jednoj istočnonjemačkoj kolektivnoj farmi u [[Trinwillershagen]]u kako bi [[Anastas Mikojan|Anastasu Mikojanu]], članu [[Politbiro Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza|sovjetskog Politbiroa]] koji je bio u posjetu, pokazao istočnonjemačku modernu agrikulturalnu industriju. Nakon smrti [[Wilhelm Pieck|Wilhelma Piecka]] [[1960.]] godine, [[SED]] je ukinuo poziciju Predsjednika Istočne Njemačke i umjesto toga stvorio novo državno tijelo - [[Staatsrat]] (Državno vijeće DDR-a). Ulbricht je, kao šef partije, postao predsjednik novoosnovanog državnog tijela i na taj način šef države. Od ove točke pa sve do ranih 70-ih godina, Ulbricht je bio neosporivi vođa partije i države.

Iako je u kasnijim godinama došlo do skromnog razvoja ekonomije, emigracija je i dalje bila velika. Do [[1961.]] godine, na Zapad je emigriralo 1,650,000 ljudi. <ref>Steven Ozment, ''Moćna tvrđava'', Granta, London, 2005 str.294, citira Lothara Kettenackera, ''Njemačka nakon 1945.'' (Oxford, 1997), str. 18-20 i 50-51, te Hagena Shulza, ''Moderna Njemačka'', str. 316</ref> Dana [[13. kolovoza]] [[1961.]] godine, započeli su radovi na onome što će za tri mjeseca postati [[Berlinski zid]]. Zanimljivo je kako se ovo dogodilo samo 2 mjeseca nakon što je Ulbricht eksplicitno negirao ideju o gradnji zida:

{{citat|Nitko nema namjeru graditi zid.<ref>U razgovoru s Annamarie Doherr, berlinskom dopisnicom lista ''[[Frankfurter Rundschau]]'', [[15. lipnja]] [[1961.]]</ref>}}

Kada se [[1968.]] godine dogodila sovjetska invazija na [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] s ciljem zaustavljanja [[Praško proljeće|Praškog proljeća]], Ulbricht je jasno izrazio svoje zadovoljstvo. Neki su istočnonjemački vojnici čak bili stacionirani na granici, ali ju nisu prešli zbog mogućeg negodovanja ČSSR-a zbog prisutnosti njemačkih vojnika u njihovoj zemlji. Sve je ovo Ulbrichtu osiguralo reputaciju okorjelog staljinista, reputaciju koju će zadržati do smrti.

==Novi ekonomski sustav==
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-B1006-0007-006, Berlin, Nationalpreis an Dieter Noll.jpg|left|thumb|250px|Ulbricht uručuje nagradu [[Dieter Noll|Dieteru Nollu]] [[1963.]] godine.]]
Od [[1963.]] godine, Ulbricht i njegov savjetnik [[Wolfgang Berger]] su pokušali stvoriti efikasniju ekonomiju preko [[Novi ekonomski sustav|Novog ekonomskog sustava]] (''Neues Ökonomisches System'' ili NÖS). Ovo je značilo da bi se unutar snažnog centraliziranog ekonomskog plana moglo dozvoliti i omogućiti više autonomnih odluka na lokalnoj razini. Razlog ovomu nije bio samo taj da se veći dio posla prebaci na tvrtke već i činjenica da je država shvatila kako se neke odluke donose bolje na lokalnoj razini. Jedno od Ulbrichtovih načela bila je ''"znanstvena"'' izvedba politike i ekonomije - želio je, u svrhu asistencije navedenom, koristiti [[sociologija|sociologiju]], [[psihologija|psihologiju]], ali ponajviše [[prirodne znanosti]]. Učinci NÖS-a, koji su ispravili neke prijašnje pogreške, bili su uglavnom pozitivni i uvelike su poboljšali ekonomsku situaciju u državi.

No, NÖS nije bio previše popularan unutar same stranke i od [[1965.]] godine pojavljivalo se sve više protivnika ideje, ponajviše pod vodstvom [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]] koji je imao taktičku podršku [[SSSR|sovjetskog vođe]] [[Leonid Iljič Brežnjev|Leonida Brežnjeva]]. Ulbrichtova preokupacija znanošću značila je da je kontrolu nad ekonomijom dobivalo sme manje ''patrijaca'', a sve više stručnjaka. Ulbrichtove ideje su se također kosile i sa ideološkim načelima [[komunizam|komunizma]], što je smetalo određenom broju okorjelih komunista unutar Partije.

==Otpust, smrt i utjecaj==
Ulbrichtov težak odnos s Leonidom Brežnjevom kasnije se pokazao koban za njegovu karijeru. Dana [[3. svibnja]] [[1971.]] godine, Ulbricht je prisiljen dati ostavku na svim položajima koje je držao zbog ''"slabog zdravlja"'', a naslijedio ga je, uz podršku SSSR-a, [[Erich Honecker]]. Dopušteno je pak da ostane vođa države kao Predsjednik Državnog vijeća. Uskoro je i stvorena honorarna pozicija ''Predsjednika SED-a'' samo radi njega. Ulbirhct je preminuo u jednoj vladinoj gostinjskoj sobi u [[Döllnsee]]u, sjeverno od [[Istočni Berlin|Istočnog Berlina]], dana [[1. kolovoza]] [[1973.]] godine, tijekom Svjetskog festivala mladih i studenata, nakon što je samo 2 tjedna prije doživio [[srčani udar]]. Dobio je čast državnog pogreba, a pokopan je na groblju ''Friedrichsfelde'' zajedno s mnogim drugim istočnonjemačkim komunistima.

Ulbricht je do kraja svog života ostao vjeran [[lenjinizam|lenjinističkim]] i [[staljinizam|staljinističkim]] načelima i jako je rijetko htio ili mogao raditi kompromise. Nefleksibilan i omražen ([[Anthony Beevor]] ga je opisao kao ''"naširoko omraženog staljinističkog birokrata poznatog po svojoj taktici dobacivanja protivnika"''<ref>Anthony Beevor, ''Pad Berlina 1954.'', Penguin Books, London, 2003 str.418</ref>), Ulbricht nije bio tip politička koji bi stekao veliku potporu i simpatije javnosti. No, s druge strane, pokazao se kao izrazito inteligentan političar sposoban da se izvuče iz jako teških situacija. Iako je uvelike stabilizirao [[DDR]], nikada nije uspio povisiti životni standard do razine bliske onoj u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]].

Bio je oženjen dva puta. Pri brak sklopio je [[1920.]] godine s Marthom Schmellinsky, a od [[1953.]] godine pa do svoje smrti bio je u braku s [[Lotte Ulbricht]] ([[1903.]] – [[2002.]]). S Lottom je usvojio jednu kći koja je rođena u SSSR-u kojoj su dali ime Beate ([[1944.]] – [[1991.]]). Stanovao je u [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]], u ulici koja se zove [[Majakowskiring]].

===Nagrade===

{| class="wikitable"
|-
! Nagrada !! Država !! Datum !! Bilješke !! Ostali podatci !! Izvori
|-
| style="font-size:90%;"|''[[Hans Beimler]] medalja''
| style="width:8em; font-size:90%;"|{{ZD+X/D|DRNJ}}
| style="width:10em; font-size:90%;"|[[1956.]]
| style="width:20em; font-size:90%;"|Za veterane [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]]
| style="font-size:90%;"|Dodjela izazvala negodovanje onih koji su stvarno služili na fronti.
| style="font-size:90%;"|<ref>Josie McLellan, ''Antifašizam i sjećanje u Istočnoj Njemačkoj: Sjećanje na Međunarodne brigade, 1945. - 1989.'', str.67</ref>
|-
| style="font-size:90%;"|''[[Heroj Sovjetskog Saveza]]''
| style="font-size:90%;"|{{ZD+X/S|SSSR}}
| style="font-size:90%;"|[[29. lipnja]] [[1963.]]
| style="font-size:90%;"|
| style="font-size:90%;"|
| style="font-size:90%;"|<ref>{{ru}}[http://www.warheroes.ru/hero/hero.asp?Hero_id=2159 Biografija] na stranici Heroja Sovjetskog Saveza i Rusije</ref>
|-
| style="font-size:90%;"|''[[Red Nila]]''
| style="font-size:90%;"|{{ZD+X/E|EGI}}
| style="font-size:90%;"|[[1965.]]
| style="font-size:90%;"|
| style="font-size:90%;"|Uručio mu je sam [[Gamal Abdel Naser]] tijekom jednog posjeta Ulbrichta [[Egipat|Egiptu]].
| style="font-size:90%;"|<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,839297,00.html]</ref>
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Walter Ulbricht}}
*[http://www.calvin.edu/academic/cas/gpa/ulbricht.htm Extracts from ''Walter Ulbricht — A Life for Germany'', an illustrated 1968 book on Ulbricht]
*[http://www.osaarchivum.org/db/fa/300-3-1-1.htm RFE/RL East German Subject Files: Communist Party] Open Society Archives, Budapest

{| align=center border=1 cellspacing=0 cellpadding=4 style="background: #f9f9f9; text-align:center; border:1px solid #aaa;border-collapse:collapse;font-size:95%"
|-
|Prethodnik: '''[[Wilhelm Pieck]]''' i '''[[Otto Grotewohl]]'''
|'''[[Njemačka partija socijalnog ujedinjenja|Generalni sekretar Centralnog komiteta Njemačke partije socijalnog ujedinjenja]]''' [[25. srpnja]] [[1950.]]–[[3. svibnja]] [[1971.]]
|Nasljednik: '''[[Erich Honecker]]'''
|-
|width="30%"|Prethodnik: '''[[Wilhelm Pieck]] ''(kao predsjednik države)'''''
|width="40%"|'''[[Staatsrat|Predsjednik Staatsrata]]''' [[12. rujna ]][[1960.]]–[[1. kolovoza]] [[1973.]]
|width="30%"|Nasljednik: '''[[Willi Stoph]]'''
|-
|}

{{Osobe hladnoga rata}}

{{GLAVNIRASPORED:Ulbricht, Walter}}
[[Kategorija:Istočnonjemački političari]]
[[Kategorija:Komunisti 1945. - 1989.]]
[[Kategorija:Predsjednici]]

Walter Ulbricht - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ru}}' u '{{rus oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Osobe hladnoga rata}}' u '{{Osobe Hladnoga rata}}'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica