WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T08:54:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Walter Baade
| slika = Gedenktafel Walter Baade (1893-1960).jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[24. ožujka]] [[1893.]]
| mjesto_rođenja = [[Schröttinghausen]], [[Njemačko Carstvo]]
| datum_smrti = [[25. lipnja]] [[1960.]] (67 godina)
| mjesto_smrti = [[Göttingen]], [[Zapadna Njemačka]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Astronomija]]
| radna_institucija = [[Zvjezdarnica Hamburg]], [[Zvjezdarnica Mount Wilson]], [[Zvjezdarnica Mount Palomar]]
| alma_mater = [[Sveučilište u Göttingenu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti = Halton Arp, Allan Sandage
| poznat_po = [[Populacija zvijezda|Uveo pojam populacija zvijezda]], [[Cefeida|otkrio dvije vrste cefeida]], [[supernove|prepoznao supernove kao novu vrstu zvijezda]], [[planetoid|otkrio 10 planetoida]], [[Baadeov prozor]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

'''Walter Baade''' ([[Schröttinghausen]], 24. ožujka 1893. – [[Göttingen]], 25. lipnja 1960.), [[Njemačka|njemački]] [[astronom]]. Djelovao u [[Hamburg]]u, potom (od 1931. do 1959.) u zvjezdarnicama Mount Wilson i [[Zvjezdarnica Mount Palomar|Mount Palomar]] ([[SAD]]). Istraživao [[Mliječna staza|Mliječnu stazu]] i građu drugih [[galaktika]], te uveo pojam [[populacija zvijezda]]. Otkrio je da postoje dvije vrste [[cefeida]], što mu je omogućilo da nanovo izračuna njihove udaljenosti. Utvrdio je sustavnu pogrešku u ranijem određivanju udaljenosti [[nebesko tijelo|svemirskih tijela]] s pomoću cefeida, zbog čega je 1950-tih trebalo podvostručiti udaljenosti galaktika i razmjere cijeloga [[svemir]]a. Početkom 1952. prepoznao je [[supernova|supernove]] kao novu vrstu zvijezda. Otkrio je 10 [[planetoid]]a ([[asteroid]]a): Ganimed ([[1036 Ganymed]]), Hidalgo ([[944 Hidalgo]]), Ikar ([[1566 Icarus]]) i druge. <ref> '''Baade, Walter''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4967] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
[[datoteka:Populacije zvijezda 01.png|mini|300px|desno|Raspored [[populacija zvijezda]] u [[Mliječna staza|Mliječnoj stazi]].]]
[[datoteka:Crab Nebula.jpg|mini|300px|desno|[[Maglica Rakovica]] snimljena [[Svemirski teleskop Hubble|teleskopom Hubbleom]].]]
[[datoteka:SN 1572 Tycho's Supernova.jpg|mini|desno|300px|Crveni krug u gornjem lijevom kutu prikazuje ostatke [[Tycho Brahe|Tychove]] [[supernova|supernove]] ili SN 1572 (snimljeno ''[[Wide-field Infrared Survey Explorer]]''.]]
[[Datoteka:Keplers supernova.jpg|mini|desno|300px|Ostaci [[Johannes Kepler|Keplerove]] [[supernove]] ili SN 1604.]]
== Populacija zvijezda ==
{{glavni|Populacija zvijezda}}

'''Populacija zvijezda''' je [[zvjezdana skupina]] određena sukladno udjelu [[metal]]a u kemijskom sastavu [[zvijezde]] i prostornom položaju u galaktici. [[Populacija I|Populaciju I]] čine mlade zvijezde s udjelom metala od 2 do 4%, smještene u spiralnim krakovima galaktike, koje se oko središta galaktike gibaju pravilnim [[elipsa|eliptičnim]] putanjama. [[Sunce]] se ubraja u starije zvijezde te populacije. [[Populacija II|Populaciju II]] čine starije zvijezde s malim udjelom metala (0.1%), smještene u galaktičkom halou, koje se oko galaktičkoga središta gibaju eliptičnim stazama u svim ravninama. Njima pripadaju zvijezde [[Kuglasti skup|kuglastih zvjezdanih skupova]], RR-liride, W Virginis i dugoperiodične [[Promjenljiva zvijezda|promjenljive zvijezde]]. Nastale su u prvoj milijardi godina postojanja svemira, kada još nije bio oblikovan galaktički disk. [[Populacija III|Populacijom III]] smatraju se velike iščezle zvijezde koje su nastale u doba kada u svemiru nije bilo metala. Metali su u njima stvoreni [[nuklearna reakcija|nuklearnim reakcijama]] i raspršeni u svemir [[eksplozija]]ma. Populacija III danas može sadržavati samo [[neutronska zvijezda|neutronske zvijezde]] i [[crna rupa|crne rupe]]. <ref> '''populacija zvijezda''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=49505] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Cefeide ==
{{glavni|Cefeide}}

'''Cefeide''' (prema Delti [[Cefej (zviježđe)|Cefeja]], prvoj otkrivenoj zvijezdi te vrste) su velike sjajne zvijezde (100 do 20 000 puta sjajnije od Sunca) kojima se sjaj pravilno periodično mijenja u skladu s promjenom obujma ([[volumen]]a) i površinske [[temperatura|temperature]]. Krivulja sjaja pokazuje brži porast nego pad. Otkriće [[Henrietta Leavitt|Henriette Leavitt]] da sjajnije zvijezde sporije pulsiraju omogućilo je određivanje udaljenosti zvjezdanih skupova i galaktika s pomoću cefeida. Dijele se na klasične cefeide (cefeide I, prve populacije) i na cefeide II (druge populacije).

=== Klasične cefeide ===
Klasične cefeide nalaze se u spiralnim krakovima galaktika, građene su od tvari bogate [[metal]]ima (pripadaju zvjezdanoj populaciji I), [[masa]] im je 4 do 20 puta veća od Sunčeve, 400 do 100 000 puta su [[Prividna magnituda|sjajnije]], promjer im se tijekom pulsiranja mijenja za 25%, period pulsiranja može biti između 1 i 70 [[dan]]a, a sjaj im se mijenja za 0.5 do 2 [[Prividna magnituda|magnitude]]. Što su sjajnije, period pulsiranja im je dulji. U Mliječnoj stazi otkriveno je više od 700 klasičnih cefeida, a u drugim galaktikama nekoliko tisuća. Klasična cefeida najbliža Zemlji je Sjevernjača.

=== Cefeide II ili W Virginis ===
Cefeide II ili W Virginis nalaze se u središtima i haloima [[galaktika]], građene su od tvari siromašne metalima (pripadaju zvjezdanoj populaciji II). Kao i klasične cefeide, što su sjajnije (100 do 5000 puta sjajnije od Sunca), period pulsiranja im je dulji (1 do 50 dana), međutim, za jednake periode sjaj im je u odnosu na klasične cefeide manji za 1.5 do 2 magnitude. <ref> '''cefeide''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=11122] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
[[datoteka:944 Hidalgo putanja.png|mini|300px|desno|Putanja planetoida Hidalgo ([[944 Hidalgo]]).]]
== Supernove ==
{{glavni|Supernova}}

'''Supernove''' su zvijezde u [[eksplozija|eksploziji]], kojima se sjaj tijekom nekoliko tjedana poveća i za 20 [[Prividna magnituda|magnituda]], te u [[svemir]] velikom brzinom, bliskom [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]], odbacuju velik dio svoje tvari. Velika količina oslobođene energije (zračenje supernove neko je vrijeme usporedivo sa zračenjem cijele galaktike) omogućava sintezu elemenata masivnijih od [[željezo|željeza]]. U središtu nakon eksplozije ostaje, ovisno o preostaloj masi, [[neutronska zvijezda]] ili [[crna rupa]]. Prema vrsti spektra i uzroku eksplozije razlikuju se supernove prve vrste (tip I) i supernove druge vrste (tip II).

=== Supernove prve vrste ===
Supernove prve vrste su supernove kojima spektri ne sadrže [[Vodikove spektralne linije|linije vodika]]. Bilježe se u starim populacijama zvijezda, galaktičkom halou. Nastaju kad u bliskom [[Dvojna zvijezda|dvojnom sustavu zvijezda]], u kojem je jedna zvijezda [[bijeli patuljak]], druga zvijezda dođe u fazu [[crveni div|crvenoga diva]] i njezina se tvar počne prelijevati na bijeloga patuljka. Do eksplozije bijeloga patuljka dolazi kada njegova masa nadmaši Chandrasekharovu granicu ([[Subrahmanyan Chandrasekhar]]) ili, rjeđe, ako se dvije zvijezde približe i spoje i njihova zajednička masa nadmaši Chandrasekharovu granicu.

=== Supernove druge vrste ===
Supernove druge vrste su supernove kojima spektri sadrže linije vodika. Bilježe se u mlađim populacijama zvijezda, galaktičkom disku. Nastaju pri eksploziji zvijezda velikih [[masa]] (više od 8 Sunčevih masa) koje su iscrpile svoje [[nuklearno gorivo]]. Zvijezda kojoj je u jezgri preostalo samo željezo naglo se stišće i zagrijava (stvaranje [[atom]]a masivnijih od željeza apsorbira energiju pa se zvijezda ne može suprotstaviti djelovanju [[gravitacija|gravitacijske sile]]). Kada se jezgra zvijezde stisne na gustoću [[Atomska jezgra|jezgre atoma]], stiskanje se zaustavlja, stvara se [[val]] koji se počinje gibati prema vanjskim slojevima zvijezde te dolazi do sudara i eksplozije.

Prema obliku krivulje sjaja supernove prve vrste (tip I) mogu se podijeliti na tri podvrste (a, b i c), a supernove druge vrste (tip II) na četiri podvrste (b, L P i n).

Pojave supernova zabilježili su [[Povijest astronomije|kineski astronomi]] 1054. u [[Bik (zviježđe)|zviježđu Biku]] (ostatak je [[Messier 1|maglica Rakovica]]), [[Tycho Brahe]] 1572. u [[Kasiopeja (zviježđe)|zviježđu Kasiopeji]] (ostatak je [[Radio astronomija|radioizvor]] Cassiopeia A) i [[Johannes Kepler]] 1604. u zviježđu [[Zmijonosac|Zmijonoscu]]. U prosjeku se u [[galaktika]]ma poput naše pojavljuje po jedna supernova svakih stotinu godina. Označuju se kraticom, godinom pojave i redoslijedom pojave; na primjer kratica SN 1987A označava da se ta supernova (SN) pojavila prva (slovo A) u 1987. godini.
Zbog velikoga sjaja supernove služe za utvrđivanje udaljenosti galaktika u kojima se nalaze, posebno one prve vrste (tip Ia) koje, zbog toga što su svi bijeli patuljci međusobno slični, postižu podjednaki najveći sjaj ([[Apsolutna magnituda|apsolutne magnitude]] – 19). <ref> '''supernove''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=58823] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
[[datoteka:Minor Planets - Apollo.svg|mini|desno|300px|Apoloni ili [[skupina Apollo]] su [[asteroid]]i koji prelaze [[Zemljina putanja|Zemljinu putanju]] (zeleni pojas). [[Sunce]] je u središtu, s [[planet]]ima [[Merkur]] (crno), [[Venera]] (žuto), [[Zemlja]] (plavo) and [[Mars]] (crveno).]]
== Asteroidi ili planetoidi ==
{{glavni|Asteroid}}

'''Asteroidi''' ili '''planetoidi''' su [[kamen]]a ili [[metal]]na [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] [[promjer]]a većeg od 1 [[metar]], koji samostalno ili u skupini sličnih tijela obilaze oko [[Sunce|Sunca]]. Većina planetoida obilazi Sunce u glavnom planetoidnom pojasu ([[asteroidni pojas]]) između [[Mars]]a i [[Jupiter]]a, dio prilazi Suncu bliže od Marsa ([[Amori]]) i Zemlje ([[Skupina Apollo|Apoloni]]) i nazivaju se [[Zemlji bliski asteroidi]], dio se giba u putanji Jupitera ili drugih planeta ([[Trojanci (astronomija)|Trojanci]]). U usporedbi s [[planet]]ima mnogo su manji i najčešće nepravilnog oblika. Nastali su od ostataka protoplanetarne tvari koja se nije pripojila planetima za vrijeme stvaranja sustava iz [[protoplanetarni disk|protoplanetarnog diska]]. Najčešće kruže oko matične zvijezde vlastitom putanjom ili kao [[prirodni satelit|prirodni sateliti]] (mjeseci) većih planeta. Neke od njih nalazimo vezane [[gravitacija|gravitacijskim]] silama uz planete, u grupama koje orbitiraju u putanji planeta, ispred ili iza. Iako se donedavno mislilo drukčije, otkriveno je da asteroidi mogu imati vlastite mjesece kada je u orbiti oko asteroida [[243 Ida]] pronađen satelit nazvan [[243 (1) Dactyl|Dactyl]]. Do sada ih je otkriveno blizu 80 000, a oko 11 000 ih je dobilo službena imena - redni broj i ime. Procjenjuje se da bi ih u našem sustavu moglo biti nekoliko milijuna.

Prema [[Spektar (fizika)|spektralnoj]] analizi odrazne [[svjetlost]]i planetoidi se mogu podijeliti na [[ugljik]]ove (C), kojih je oko 75% i sadrže tamne ugljikove spojeve, [[metal]]ne (M), kojih je oko 8%, i [[silikati|silikatne]] (S), kojih je oko 17%. U Hrvatskoj, u [[Zvjezdarnica Višnjan|Zvjezdarnici Višnjan]], otkriveno je nekoliko tisuća planetoida. [[Teleskop]]om se ni najvećemu planetoidu ne vidi tijelo, pa im se promjeri mjere posredno, prilikom [[okultacija]] [[zvijezda]] ili iz sjaja uz procijenjeni [[albedo]]. S pomoću [[svemirska letjelica|svemirskih letjelica]] snimljeni su [[433 Eros]], [[951 Gaspra]], [[243 Ida]], [[25143 Itokawa]], [[253 Mathilde]] i drugi. [[Trans-neptunski objekt]]i ili nebeska tijela koja su dalja od [[Neptun]]a obično se ne smatraju planetoidima. <ref> '''planetoid''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=48578] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

=== Ganimed ===
Ganimed ([[1036 Ganymed]]), najveći [[planetoid]] iz skupine [[Amori|Amora]], koji je 23. listopada 1924. otkrio Walter Baade. Po izduženoj putanji ([[perihel]] 1.233 [[AJ]], [[afel]] 4.091 AJ) nagnutoj s obzirom na [[ekliptika|ekliptiku]] 26.644° obilazi [[Sunce]] za 4.34 godine. Promjer mu je oko 32 kilometra. Okreće se oko svoje osi s periodom od 10.29 [[sat]]i. Nazvan je po [[Ganimed (mitologija)|Ganimedu]], [[Zeus]]ovu peharniku. <ref> '''Ganimed (1036 Ganymed)''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=68559] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

=== Hidalgo ===
Hidalgo ([[944 Hidalgo]]) je planetoid koji je 31. listopada 1920. otkrio Walter Baade. Po iznimno izduženoj [[planetarna putanja|putanji]] (perihel 1.951 AJ, afel 9.539 AJ) nagnutoj u odnosu na ekliptiku ([[inklinacija]] 42.567°) obilazi Sunce za 13.77 [[godina]]. Tradicionalno se smatra planetoidom iako bi po svojstvima putanje trebao biti u skupini [[Kentaur (asteroid)|Kentaura]]. Okreće se oko svoje osi s periodom od 0.419 dana. Promjer mu je oko 38 km. Površina mu je tamna ([[albedo]] 0.06). Nazvan je po [[Meksiko|meksičkom]] narodnom junaku Miguel Hidalgo y Costilla. <ref> '''Hidalgo''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=68561] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

=== Ikar ===
Ikar ([[1566 Icarus]]) je planetoid koji pripada [[Skupina Apollo|skupini Apolona]]; otkrio ga je Walter Baade 27. srpnja 1949. Po izduženoj putanji (perihel 0.186 AJ, afel 1.969 AJ) nagnutoj na ekliptiku (inklinacija 22.83°) obilazi Sunce za 408.76 dana. Promjer mu je oko 1.4 km. Nazvan je po [[Ikar]]u, letaču iz grčke mitologije koji se previše približio Suncu. <ref> '''Ikar (1566 Icarus)''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=27022] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Baade, Walter}}
[[Kategorija:Njemački astronomi]]

Walter Baade - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica