<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Wa</id>
	<title>Wa - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Wa"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Wa&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T08:15:10Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Wa&amp;diff=411945&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-&lt;!--(.*?)--&gt; +)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Wa&amp;diff=411945&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-03-06T13:47:25Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-&amp;lt;!--(.*?)--&amp;gt; +)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 6. ožujak 2022. u 13:47&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Wa&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;&#039;&#039;&#039;Wa&#039;&#039;&#039;. (U prijevodu planinci) je ratarsko pleme iz grupe [[Mon-Khmer]]a sa gornjeg toka rijeke [[Salween]] u državi [[Shan]], [[Mianmar]], te u planinama Awa u [[Yunnan]]u, [[Kina]], i na istok do rijeke [[Mekong]]. Wa su stoljećima bili lovci na glave i prakticirali žrtvovanje ljudi da bi se umilostivili zli duhovi, i omogućila dobra žetva. Običaj dobro poznat kod [[Naga (narod)|Naga]] plemena iz [[Nagaland]]a. Wa-žrtvovanje zahtijevalo je mnogobrojne ljudske žrtve zlom bogu. Godine [[1936.]] više od 100 kućanstava u planinama Ximeng bilo je poklano od strane plemena Wa iz Zhongke, svega troje ljudi uspjelo se spasiti. 1950-tih godina komunistička Kina pokušala je zaustaviti lov na glave kod ovog opasnog plemena, ali nije uspjela. Godine [[1956.]] bilo je 110 izvještaja o ovakvim slučajevima, a iduće [[1957.]] godine 34. –Kod naroda Wa postoji i običaj žrtvovanja krava, godišnje oko 3,000, kako bi se zasitili duhovi po preporuci lokalnih [[šaman]]a. Osobito na zlu glasu po ovom običaju je selo [[Yuesong]].  Običaji naroda Wa počeli su se mijenjati tek posljednjih 40 godina. Brojno stanje Wa u Kini 1990 iznosi oko 351,000, većinom u [[Ximeng]]u i Cangyuanu u provinciji [[Yunnan]]. Oko 600,000 živi ih u Mianmaru i 10,000 u [[Tajland]]u. Još prije 1962 Wa su bili poznati kao Awa. Od 2 do 7. stoljeća oni su se ujedinili sa srodnim plemenima [[Drung]] i [[Blang]], stvorivši jedan narod. Kultura Wa je kultura-bambusa. Njihove kuće su od bambusa, a bambusove mladice i [[Riža|rižu]] kuhaju u [[bambus]]ovim cijevima i jedu. Stolice i kreveti, također su od bambusa, kuće su im na kat, za ljude iznad i svinje i [[kokoši]] ispod. Većina domaćinstava  jednu prostoriju koristi za kuhanje a druga za prinošenje žrtava duhovima. [[Obitelj]] je monogamna, najmlađi sin baštini vlasništvo, a kćeri nemaju pravo baštinjenja. Glavne ekonomske aktivnosti su im danas [[agrikultura]] i [[lov]]. Zemljište pripremaju metodom &#039;slash-and-burn&#039; (= [[posijeci-i-spali]]), i koristi se do potpunog iscrpljenja tla. Wa uzgajaju &#039;suhu&#039; rižu. Kukuruz, krumpir, pamuk, konoplju, duhan, šećernu trsku i sup-tropsko voće.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&#039;&#039;&#039;Wa&#039;&#039;&#039;. (U prijevodu planinci) je ratarsko pleme iz grupe [[Mon-Khmer]]a sa gornjeg toka rijeke [[Salween]] u državi [[Shan]], [[Mianmar]], te u planinama Awa u [[Yunnan]]u, [[Kina]], i na istok do rijeke [[Mekong]]. Wa su stoljećima bili lovci na glave i prakticirali žrtvovanje ljudi da bi se umilostivili zli duhovi, i omogućila dobra žetva. Običaj dobro poznat kod [[Naga (narod)|Naga]] plemena iz [[Nagaland]]a. Wa-žrtvovanje zahtijevalo je mnogobrojne ljudske žrtve zlom bogu. Godine [[1936.]] više od 100 kućanstava u planinama Ximeng bilo je poklano od strane plemena Wa iz Zhongke, svega troje ljudi uspjelo se spasiti. 1950-tih godina komunistička Kina pokušala je zaustaviti lov na glave kod ovog opasnog plemena, ali nije uspjela. Godine [[1956.]] bilo je 110 izvještaja o ovakvim slučajevima, a iduće [[1957.]] godine 34. –Kod naroda Wa postoji i običaj žrtvovanja krava, godišnje oko 3,000, kako bi se zasitili duhovi po preporuci lokalnih [[šaman]]a. Osobito na zlu glasu po ovom običaju je selo [[Yuesong]].  Običaji naroda Wa počeli su se mijenjati tek posljednjih 40 godina. Brojno stanje Wa u Kini 1990 iznosi oko 351,000, većinom u [[Ximeng]]u i Cangyuanu u provinciji [[Yunnan]]. Oko 600,000 živi ih u Mianmaru i 10,000 u [[Tajland]]u. Još prije 1962 Wa su bili poznati kao Awa. Od 2 do 7. stoljeća oni su se ujedinili sa srodnim plemenima [[Drung]] i [[Blang]], stvorivši jedan narod. Kultura Wa je kultura-bambusa. Njihove kuće su od bambusa, a bambusove mladice i [[Riža|rižu]] kuhaju u [[bambus]]ovim cijevima i jedu. Stolice i kreveti, također su od bambusa, kuće su im na kat, za ljude iznad i svinje i [[kokoši]] ispod. Većina domaćinstava  jednu prostoriju koristi za kuhanje a druga za prinošenje žrtava duhovima. [[Obitelj]] je monogamna, najmlađi sin baštini vlasništvo, a kćeri nemaju pravo baštinjenja. Glavne ekonomske aktivnosti su im danas [[agrikultura]] i [[lov]]. Zemljište pripremaju metodom &#039;slash-and-burn&#039; (= [[posijeci-i-spali]]), i koristi se do potpunog iscrpljenja tla. Wa uzgajaju &#039;suhu&#039; rižu. Kukuruz, krumpir, pamuk, konoplju, duhan, šećernu trsku i sup-tropsko voće.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Tradicionalno oni su obožavaoci prirode. Prema njima ljudske duše postaju ili duhovi ili bogovi. Ono vjeruju u zaštitu duhova preminulih srodnika, kao i u duhove zemlje, životinja. Škropljenjem svojih polja i krvlju ljudskih žrtava osiguravaju bogatu žetvu. Kokošjim kostima lovac na glave pokušava doznati tko bi mogla biti sljedeća žrtva.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Tradicionalno oni su obožavaoci prirode. Prema njima ljudske duše postaju ili duhovi ili bogovi. Ono vjeruju u zaštitu duhova preminulih srodnika, kao i u duhove zemlje, životinja. Škropljenjem svojih polja i krvlju ljudskih žrtava osiguravaju bogatu žetvu. Kokošjim kostima lovac na glave pokušava doznati tko bi mogla biti sljedeća žrtva.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Wa&amp;diff=25718&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Wa&amp;diff=25718&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-07T01:48:05Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Wa&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Wa&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;. (U prijevodu planinci) je ratarsko pleme iz grupe [[Mon-Khmer]]a sa gornjeg toka rijeke [[Salween]] u državi [[Shan]], [[Mianmar]], te u planinama Awa u [[Yunnan]]u, [[Kina]], i na istok do rijeke [[Mekong]]. Wa su stoljećima bili lovci na glave i prakticirali žrtvovanje ljudi da bi se umilostivili zli duhovi, i omogućila dobra žetva. Običaj dobro poznat kod [[Naga (narod)|Naga]] plemena iz [[Nagaland]]a. Wa-žrtvovanje zahtijevalo je mnogobrojne ljudske žrtve zlom bogu. Godine [[1936.]] više od 100 kućanstava u planinama Ximeng bilo je poklano od strane plemena Wa iz Zhongke, svega troje ljudi uspjelo se spasiti. 1950-tih godina komunistička Kina pokušala je zaustaviti lov na glave kod ovog opasnog plemena, ali nije uspjela. Godine [[1956.]] bilo je 110 izvještaja o ovakvim slučajevima, a iduće [[1957.]] godine 34. –Kod naroda Wa postoji i običaj žrtvovanja krava, godišnje oko 3,000, kako bi se zasitili duhovi po preporuci lokalnih [[šaman]]a. Osobito na zlu glasu po ovom običaju je selo [[Yuesong]].  Običaji naroda Wa počeli su se mijenjati tek posljednjih 40 godina. Brojno stanje Wa u Kini 1990 iznosi oko 351,000, većinom u [[Ximeng]]u i Cangyuanu u provinciji [[Yunnan]]. Oko 600,000 živi ih u Mianmaru i 10,000 u [[Tajland]]u. Još prije 1962 Wa su bili poznati kao Awa. Od 2 do 7. stoljeća oni su se ujedinili sa srodnim plemenima [[Drung]] i [[Blang]], stvorivši jedan narod. Kultura Wa je kultura-bambusa. Njihove kuće su od bambusa, a bambusove mladice i [[Riža|rižu]] kuhaju u [[bambus]]ovim cijevima i jedu. Stolice i kreveti, također su od bambusa, kuće su im na kat, za ljude iznad i svinje i [[kokoši]] ispod. Većina domaćinstava  jednu prostoriju koristi za kuhanje a druga za prinošenje žrtava duhovima. [[Obitelj]] je monogamna, najmlađi sin baštini vlasništvo, a kćeri nemaju pravo baštinjenja. Glavne ekonomske aktivnosti su im danas [[agrikultura]] i [[lov]]. Zemljište pripremaju metodom &amp;#039;slash-and-burn&amp;#039; (= [[posijeci-i-spali]]), i koristi se do potpunog iscrpljenja tla. Wa uzgajaju &amp;#039;suhu&amp;#039; rižu. Kukuruz, krumpir, pamuk, konoplju, duhan, šećernu trsku i sup-tropsko voće. &lt;br /&gt;
Tradicionalno oni su obožavaoci prirode. Prema njima ljudske duše postaju ili duhovi ili bogovi. Ono vjeruju u zaštitu duhova preminulih srodnika, kao i u duhove zemlje, životinja. Škropljenjem svojih polja i krvlju ljudskih žrtava osiguravaju bogatu žetvu. Kokošjim kostima lovac na glave pokušava doznati tko bi mogla biti sljedeća žrtva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
*National Minorities Commission, Yunnan Provincial Editorial Group, ed. (1985). Wazu jianshi (A concise history of the Wa). Kunming: Yunnan Peoples Press.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
*[http://www.travelchinaguide.com/intro/nationality/wa/ Wa] &lt;br /&gt;
*[http://www.joshuaproject.net/peopctry.php?rog3=CH&amp;amp;rop3=110476 Wa, Parauk of China]&lt;br /&gt;
*[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=wbm Wa language]&lt;br /&gt;
*[http://www.everyculture.com/Russia-Eurasia-China/Wa.html Wa]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Palaung narodi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Etničke grupe Mianmara]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Etničke grupe Tajlanda]] &lt;br /&gt;
[[Kategorija:Etničke grupe Kine]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>