Vukovar - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 11:29, 22. lipanj 2026.

2026-06-22T11:29:32Z

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2026. u 11:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~{{pravopis}}~~
	{{Grad		{{Grad
	\| ime = Vukovar		\| ime = Vukovar

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike' u ''

2026-04-03T23:42:22Z

Zamjena teksta - 'Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike' u ''

←Starija inačica		Inačica od 3. travanj 2026. u 23:42
Redak 779:		Redak 779:
	[[Kategorija:Vukovar\| ]]		[[Kategorija:Vukovar\| ]]
	[[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]		[[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
	~~[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]~~
	[[Kategorija:Zajedničko vijeće općina]]		[[Kategorija:Zajedničko vijeće općina]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

2026-03-08T19:01:41Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2026. u 19:01
Redak 758:		Redak 758:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Vukovar}}~~

	* [http://www.vukovar.hr Službene stranice grada Vukovara]		* [http://www.vukovar.hr Službene stranice grada Vukovara]

Suradnik10: /* Povijest športa u Vukovaru */

2026-02-19T02:46:40Z

Povijest športa u Vukovaru

←Starija inačica		Inačica od 19. veljača 2026. u 02:46
Redak 616:		Redak 616:
	[[Datoteka:Ruder-EM_2016_7.jpg\|mini\|lijevo\|[[Damir Martin]].]]		[[Datoteka:Ruder-EM_2016_7.jpg\|mini\|lijevo\|[[Damir Martin]].]]

	Davne [[1912.]] godine osnovan je i Veslački klub „Vukovar“. Vukovar je za vrijeme Austro-Ugarske monarhije imao nešto više od 10.000 stanovnika. Grad na dvije rijeke [[Dunav]] i [[Vuka]] imao je snažnu predispoziciju za razvoj veslanja. Neposredno pred Prvi svjetski rat gospodin Antun Manč uz skupinu od dvadesetak entuzijasta došao je na ideju osnivanja veslačkog kluba. Prvi sastanak (osnivačka skupština) održan je [[11. svibnja]] 1912. godine u igračnici kavane hotela Grand u 18.00 sati. Već [[1913.]] godine postoje zapisi o natjecanju vukovarskih veslača protiv VK „Neptun“. Uskoro počinje Prvi svjetski rat i vrijeme nikako nije naklonjeno veslanju i športu. Međutim krajem kolovoza [[1914.]] godine na sudjelovanju u utrci u Osijeku nastupa u samcu Konstantin Iskra, a u dvojcu Dragutin Rotter i Nikola Doljak. Tu se i prvi puta pojavljuje ime Konstantina Iskre koji postaje legendom vukovarskog veslanja.		Prije kolovoza 1911. osnovan je nogometni klub [[NK Srijemac Vukovar\|Srijemac]].<ref>Borislav Bijelić: [https://hrcak.srce.hr/file/68149 '' Počeci igranja nogometa u Đakovu''] Scrinia slavonica 8/2008., str. 274. Pristupljeno 8. travnja 2019.</ref> Davne [[1912.]] godine osnovan je i Veslački klub „Vukovar“. Vukovar je za vrijeme Austro-Ugarske monarhije imao nešto više od 10.000 stanovnika. Grad na dvije rijeke [[Dunav]] i [[Vuka]] imao je snažnu predispoziciju za razvoj veslanja. Neposredno pred Prvi svjetski rat gospodin Antun Manč uz skupinu od dvadesetak entuzijasta došao je na ideju osnivanja veslačkog kluba. Prvi sastanak (osnivačka skupština) održan je [[11. svibnja]] 1912. godine u igračnici kavane hotela Grand u 18.00 sati. Već [[1913.]] godine postoje zapisi o natjecanju vukovarskih veslača protiv VK „Neptun“. Uskoro počinje Prvi svjetski rat i vrijeme nikako nije naklonjeno veslanju i športu. Međutim krajem kolovoza [[1914.]] godine na sudjelovanju u utrci u Osijeku nastupa u samcu Konstantin Iskra, a u dvojcu Dragutin Rotter i Nikola Doljak. Tu se i prvi puta pojavljuje ime Konstantina Iskre koji postaje legendom vukovarskog veslanja.

	Ženska odbojka u Vukovaru ima dugu tradiciju. Ženski odbojkaški klub osnovan je [[1962.]] godine i od tada su odbojkašice ponos grada koji puni tribine. Krajem sedamdesetih, [[ŽOK Vukovar]] se izborio za ulazak u prvu saveznu ligu Jugoslavije gdje je i ostao do 1991. godine. Bilo je teško uspjeti i zadržati se u prvoj ligi, ali samo su se jedne godine borile za opstanak dok su većinom bile stabilan prvoligaš uglavnom na sredini ljestvice, točnije od 4. do 7. mjesta. Ostvarivale su dobre rezultate i u kupovima Jugoslavije, a [[1986.]] godine su sudjelovale i u kupu CEVA gdje su došle do 3. kola, odnosno bile su četvrtoplasirane. Dana [[22. prosinca]] [[2010.]] godine u Zagrebu je osvojen [[Kup Hrvatske u odbojci za žene\|odbojkaški Kup Hrvatske]] - najveći uspjeh Vukovarskog športa koji je ponovljen i sljedeće 2011. godine.<ref>M.I./Hina, [http://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/ostali_sportovi/odbojkasice-vukovara-osvojile-kup-hrvatske.html Odbojkašice Vukovara osvojile Kup Hrvatske], gol.dnevnik.hr, 23. prosinca 2010., pristupljeno 22. travnja 2017.</ref>		Ženska odbojka u Vukovaru ima dugu tradiciju. Ženski odbojkaški klub osnovan je [[1962.]] godine i od tada su odbojkašice ponos grada koji puni tribine. Krajem sedamdesetih, [[ŽOK Vukovar]] se izborio za ulazak u prvu saveznu ligu Jugoslavije gdje je i ostao do 1991. godine. Bilo je teško uspjeti i zadržati se u prvoj ligi, ali samo su se jedne godine borile za opstanak dok su većinom bile stabilan prvoligaš uglavnom na sredini ljestvice, točnije od 4. do 7. mjesta. Ostvarivale su dobre rezultate i u kupovima Jugoslavije, a [[1986.]] godine su sudjelovale i u kupu CEVA gdje su došle do 3. kola, odnosno bile su četvrtoplasirane. Dana [[22. prosinca]] [[2010.]] godine u Zagrebu je osvojen [[Kup Hrvatske u odbojci za žene\|odbojkaški Kup Hrvatske]] - najveći uspjeh Vukovarskog športa koji je ponovljen i sljedeće 2011. godine.<ref>M.I./Hina, [http://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/ostali_sportovi/odbojkasice-vukovara-osvojile-kup-hrvatske.html Odbojkašice Vukovara osvojile Kup Hrvatske], gol.dnevnik.hr, 23. prosinca 2010., pristupljeno 22. travnja 2017.</ref>

Suradnik10: Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

2025-06-09T01:46:25Z

Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

←Starija inačica		Inačica od 9. lipanj 2025. u 01:46
Redak 326:		Redak 326:
	[[Datoteka:Željeznički kolodvor u Vukovaru.jpg\|mini\|desno\|Vukovarska arhitektura teško je stradala tijekom [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]], jedan od posljednjih neobnovljenih objekata u gradu, Stari željeznički kolodvor, Vukovar-Centar, snimljen [[2007.]] godine.]]		[[Datoteka:Željeznički kolodvor u Vukovaru.jpg\|mini\|desno\|Vukovarska arhitektura teško je stradala tijekom [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]], jedan od posljednjih neobnovljenih objekata u gradu, Stari željeznički kolodvor, Vukovar-Centar, snimljen [[2007.]] godine.]]

	{\| class="~~prettytable~~" style="text-align:right"		{\| class="wikitable" style="text-align:right"
	\|- style="background-color:#efefef"		\|- style="background-color:#efefef"
	! align="center" \| Stranka \|\| align="center" \| Broj zastupnika		! align="center" \| Stranka \|\| align="center" \| Broj zastupnika

WikiSysop: bnz

2022-04-13T03:29:32Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 03:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Vukovar'''-->~~{{pravopis}}		{{pravopis}}
	{{Grad		{{Grad
	\| ime = Vukovar		\| ime = Vukovar

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T03:26:15Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 03:26
Redak 74:		Redak 74:
	Naseljenost vukovarskog kraja prati se kroz pet tisuća godina u kontinuiranom slijedu putem brojnih arheoloških lokaliteta.		Naseljenost vukovarskog kraja prati se kroz pet tisuća godina u kontinuiranom slijedu putem brojnih arheoloških lokaliteta.

	U naselju je živjelo 2000 ljudi i bilo je među najvećima u tom dijelu [[svijet]]a. Išli su s Dunava na [[Jadran]], [[Vrbas]]om i [[Neretva\|Neretvom]], po [[sol]] (kojom su solili meso), a stanovali su u [[kuća]]ma s tri [[prostorije]], [[spavaonica\|spavaonicom]], [[ostava\|ostavom]] te [[dnevni boravak\|dnevnom sobom]] i [[kuhinja\|kuhinjom]]. Ukupna površina u prosjeku je bila između 25 i 40 četvornih metara, a one najveće imale su i do 80.<ref name="24sata">{{~~cite web~~\|url=https://www.24sata.hr/news/drugaciji-vukovar-urbani-zivot-tu-traje-vise-od-5000-godina-710930 \|title='''Okusi i mirisi grada''' Drugačiji Vukovar: Urbani život tu traje više od 5000 godina! \|publisher=[[24sata]] \|work=www.24sata.hr \|date=17. kolovoza 2020. \|author=Kozarčanin, Ivo \|accessdate=29. kolovoza 2020.}}</ref>		U naselju je živjelo 2000 ljudi i bilo je među najvećima u tom dijelu [[svijet]]a. Išli su s Dunava na [[Jadran]], [[Vrbas]]om i [[Neretva\|Neretvom]], po [[sol]] (kojom su solili meso), a stanovali su u [[kuća]]ma s tri [[prostorije]], [[spavaonica\|spavaonicom]], [[ostava\|ostavom]] te [[dnevni boravak\|dnevnom sobom]] i [[kuhinja\|kuhinjom]]. Ukupna površina u prosjeku je bila između 25 i 40 četvornih metara, a one najveće imale su i do 80.<ref name="24sata">{{Citiranje weba\|url=https://www.24sata.hr/news/drugaciji-vukovar-urbani-zivot-tu-traje-vise-od-5000-godina-710930 \|title='''Okusi i mirisi grada''' Drugačiji Vukovar: Urbani život tu traje više od 5000 godina! \|publisher=[[24sata]] \|work=www.24sata.hr \|date=17. kolovoza 2020. \|author=Kozarčanin, Ivo \|accessdate=29. kolovoza 2020.}}</ref>

	Ostatke hrane zakapali su u rupe u zemlji kako ne bi privlačili grabežljivce i štakore. Alate za poljoprivredu radili su od kostiju i rogova, sjekire su proizvodili “serijski”, imali su [[kalupe]] u koje su odjednom lijevali metal za više njih. [[Čamce]] su radili od jednoga komada [[drva]]. U [[deblo]] su stavljali užareno [[kamenje]] da ga izdubi polako goreći i potom “popravljali” [[alat]]om.<ref name="24sata"/>		Ostatke hrane zakapali su u rupe u zemlji kako ne bi privlačili grabežljivce i štakore. Alate za poljoprivredu radili su od kostiju i rogova, sjekire su proizvodili “serijski”, imali su [[kalupe]] u koje su odjednom lijevali metal za više njih. [[Čamce]] su radili od jednoga komada [[drva]]. U [[deblo]] su stavljali užareno [[kamenje]] da ga izdubi polako goreći i potom “popravljali” [[alat]]om.<ref name="24sata"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T11:06:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene