Suradnik10 u (test) 19:47, 25. ožujak 2026.

2026-03-25T19:47:06Z

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2026. u 19:47
Redak 1:		Redak 1:
	[[Arheologija\|~~Arheološki~~]] lokalitet iz [[neolitik]]a. Nalazi se 5 km nizvodno od [[Vukovar]]a, a otkrio ga je [[Josip Brunšmid]], direktor [[Arheološki muzej u Zagrebu\|Arheološkog muzeja u Zagrebu]] i prvi profesor [[arheologija\|arheologije]] na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], [[1897.]], kad je napravio prvu arheološku sondu na tom nalazištu.		'''Vučedol''' je [[Arheologija\|arheološki]] lokalitet iz [[neolitik]]a. Nalazi se 5 km nizvodno od [[Vukovar]]a, a otkrio ga je [[Josip Brunšmid]], direktor [[Arheološki muzej u Zagrebu\|Arheološkog muzeja u Zagrebu]] i prvi profesor [[arheologija\|arheologije]] na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], [[1897.]], kad je napravio prvu arheološku sondu na tom nalazištu. Danas je u Vučedolu [[Muzej vučedolske kulture]].

	==Starčevačka kultura==		==Starčevačka kultura==

WikiSysop: bnz

2022-04-13T04:18:12Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 04:18
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Vučedol'''-->~~[[Arheologija\|Arheološki]] lokalitet iz [[neolitik]]a. Nalazi se 5 km nizvodno od [[Vukovar]]a, a otkrio ga je [[Josip Brunšmid]], direktor [[Arheološki muzej u Zagrebu\|Arheološkog muzeja u Zagrebu]] i prvi profesor [[arheologija\|arheologije]] na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], [[1897.]], kad je napravio prvu arheološku sondu na tom nalazištu.		[[Arheologija\|Arheološki]] lokalitet iz [[neolitik]]a. Nalazi se 5 km nizvodno od [[Vukovar]]a, a otkrio ga je [[Josip Brunšmid]], direktor [[Arheološki muzej u Zagrebu\|Arheološkog muzeja u Zagrebu]] i prvi profesor [[arheologija\|arheologije]] na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], [[1897.]], kad je napravio prvu arheološku sondu na tom nalazištu.

	==Starčevačka kultura==		==Starčevačka kultura==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T03:34:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Arheologija|Arheološki]] lokalitet iz [[neolitik]]a. Nalazi se 5 km nizvodno od [[Vukovar]]a, a otkrio ga je [[Josip Brunšmid]], direktor [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkog muzeja u Zagrebu]] i prvi profesor [[arheologija|arheologije]] na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], [[1897.]], kad je napravio prvu arheološku sondu na tom nalazištu.

==Starčevačka kultura==
Najstariji nalazi, oni neolitički, predstavljaju razvijenu fazu [[starčevačka kultura|starčevačke kulture]] (po selu Starčevo kod [[Pančevo|Pančeva]] u [[Srbija|Srbiji]]), koja se prostirala od današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i sjeveroistočne [[Hrvatska|Hrvatske]], pa do [[Makedonija|Makedonije]]. Ljudi ove kulture naseljavali su povišene obale rijeka, na padinama brežuljaka ili prirodnim uzvišenjama. Sve nastambe su jamskog tipa, sastavljene od [[zemunica]] u obliku brojke osam, a uz zemunice nalaze se ukopane ostave. Nađene su udice od kosti, pa se razumije da su ovi ljudi za prehranu rabili [[riba|ribu]]. U blizini Vučedola nalaze se dvije dugačke [[ada|ade]], a rijeka je sporija što je olakšavalo ribolov. Ova kultura postojala je na Vučedolu do sredine 6. tisućljeća pr. Kr..

==Badenska i kostolačka kultura==
Nakon starčevačke kulture, oko 3500. pr. Kr., područja duž [[Dunav]]a naseljava [[badenska kultura]], koji su arheološki gledano, prva [[indoeuropljani|indoeuropska]] populacija koja prelazi na desnu obalu Dunava. I ovi su ljudi živjeli u zemunicama, uz koje su nađene cilindrične jame, koje su služile kao ostave ali i kao grobnice u kojima su nađeni ljudski ostaci u zgrčenom položaju s koljenima pritisnutim o prsa, muškarci položeni na leđa, žene licem prema zemlji. Ponekad se u ovim jamama nalaze i kosturi ritualno ubijenih životinja, također u zgrčenom položaju.

Nakon badenske, Vučedol kratkotrajno naseljava [[kostolačka kultura]] koja počinje graditi nadzemne nastambe.

==Vučedolska kultura==
Oko 3000. pr. Kr. pojavljuje se [[vučedolska kultura]], kad u Vučedolu živi oko 2000 i 3000 stanovnika, te je bila riječ o jednom od najvažnijih centara toga doba. Ova je kultura nastala upravo na Vučedolu, gdje su i njezini najstariji nalazi. Odavde zalazi u južnu [[Mađarska|Mađarsku]], a na drugu stranu prema [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]], te taj prostor označuje središte širenja ove kulture. Ljudi ove kulture u Vučedolu bavili su se [[stočarstvo|stočarstvom]], vjerojatno najstarijim uzgojem [[govedo|goveda]] na svijetu, te je u prehrani govedina činila 85%, dok su se na području Vinkovaca, zbog prisutnosti [[šuma]], bavili lovom i hranili su se pretežno [[jelen]]ima (oko 75% hrane u prehrani bilo je jelenje meso). Nađeni su u Vučedolu i ostaci [[potočna pastrva|pastrve]], koje u Dunavu nije bilo, te su je nabavljali iz drugih krajeva. Ovo je prva kultura koja koristi tanjure za posluživanje hrane samo jedne osobe, dok su se dotada koristile zajedničke posude za hranu.

Vučedolska kultura završava oko 2400. pr. Kr.

==Lokalitet==
Na lokalitetu je nađeno mnogo bogato urešene keramike, od kojih je jedna u obliku golubice, nazvana [[Vučedolska golubica]], simbol grada Vukovara. Po lokalitetu je kultura tog vremena nazvana [[Vučedolska kultura]].Također je poznato izletište. Ljeti kada je nizak vodostaj [[Dunav]]a postaje "okupiran" od mnogih ljudi s područja Vukovara i okolice koji se dolaze kupati na dunavski otok zvani Orlov otok. Prije rata na Vučedolu je bio restoran i nekoliko bungalova koji su uništeni za vrijeme okupacije grada, a čija je obnova predviđena projektom "Vukovar-Vučedol-[[Ilok]]". Svrha projekta je uključiti arheološki lokalitet Vučedol u [[turizam|turističku ponudu]] grada Vukovara i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] i promociju kulturne baštine s ciljem predstavljanja vrijednosti kraja koji je jedan od najstarijih nalazišta vučedolske kulture.

==Vanjske poveznice==
*[https://www.academia.edu/26449527/Vu%C4%8Dedolski_orion_i_najstariji_europski_kalendar_Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_3_2000._str._155-159 Ante Vranković: Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, 3/2000., str. 155-159]

== Vidi još ==
*[[Vučedolska kultura]]
*[[Starčevačka kultura]]

[[Kategorija:Vukovar]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Bakreno doba]]

Vučedol - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 19:47, 25. ožujak 2026.

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica