Vrsar - Povijest promjena

Suradnik10: /* Općinska naselja */

2026-06-17T05:11:49Z

Općinska naselja

←Starija inačica		Inačica od 17. lipanj 2026. u 05:11
Redak 22:		Redak 22:
	Općina obuhvaća 9 naselja (stanje 2006.), to su: [[Begi]], [[Bralići]], [[Delići]], [[Flengi]], [[Gradina (Vrsar)\|Gradina]], [[Kloštar]], [[Kontešići]], [[Marasi]] i '''Vrsar'''. Do 2006. [[Funtana]] je pripadala općini Vrsar.<ref name="Vrsar danas">[http://www.vrsar.hr/?clanak=11 Općina Vrsar, Vrsar danas]</ref><ref>[http://funtana.hr/page/povijest-funtane Općina Funtana, Povijest Funtane]. Izvor: tekst Iva Bojanića Čivića, iz prospekta Turističke zajednice Općine Vrsar</ref>		Općina obuhvaća 9 naselja (stanje 2006.), to su: [[Begi]], [[Bralići]], [[Delići]], [[Flengi]], [[Gradina (Vrsar)\|Gradina]], [[Kloštar]], [[Kontešići]], [[Marasi]] i '''Vrsar'''. Do 2006. [[Funtana]] je pripadala općini Vrsar.<ref name="Vrsar danas">[http://www.vrsar.hr/?clanak=11 Općina Vrsar, Vrsar danas]</ref><ref>[http://funtana.hr/page/povijest-funtane Općina Funtana, Povijest Funtane]. Izvor: tekst Iva Bojanića Čivića, iz prospekta Turističke zajednice Općine Vrsar</ref>
	Područje općine Vrsar dijele dvije župe, župa sv. Martina biskupa Vrsar, koja obuhvaća naselja [[Brostolade]], [[Kapetanova Stancija]], [[Stancija Valkanela]], [[Vela Stancija]], [[Sv. Martin]] i Vrsar, i na župu sv. Andrija apostola Gradina, koja obuhvaća naselja Begi, Bralići, Delići, Flengi, Gradina, Kloštar, Kontešići, Marasi, a čiji župnik upravlja iz Vrsara.<ref name="Vrsarski arhipelag">[http://www.zupavrsar.com/vrsarske-znamenitosti/vrsarski-arhipelag Župa Vrsar i Župa Gradina]</ref>		Područje općine Vrsar dijele dvije župe, župa sv. Martina biskupa Vrsar, koja obuhvaća naselja [[Brostolade]], [[Kapetanova Stancija]], [[Stancija Valkanela]], [[Vela Stancija]], [[Sv. Martin]] i Vrsar, i na župu sv. Andrija apostola Gradina, koja obuhvaća naselja Begi, Bralići, Delići, Flengi, Gradina, Kloštar, Kontešići, Marasi, a čiji župnik upravlja iz Vrsara.<ref name="Vrsarski arhipelag">[http://www.zupavrsar.com/vrsarske-znamenitosti/vrsarski-arhipelag Župa Vrsar i Župa Gradina]</ref>

			Na istočnom izlazu od naselja Vrsara je naselje Sv. Martin. Znamenitost mjesta je hrast crnika (lokalno "bršud") star dvjesta godina. Lokacija gdje se nalazi lokalci zovu "Kod bršude". Lipnja 2026. opstanak stabla došao je u pitanje, jer se našao na trasi planiranog proširenja državne ceste D75 i pješačke staze. Složnom reakcijom mještana stablo je spašeno.<ref>[https://www.regionalexpress.hr/site/more/mjeshtani-sv-martina-ne-daju-svoj-dvjestogodishnji-hrast-to-nije-samo-stablo-to-je-dio-nasheg-zhivota '' Mještani Sv. Martina ne daju svoj dvjestogodišnji hrast: To nije samo stablo, to je dio našeg života '']. Regional Express. 10. lipnja 2026. Pristupljeno 17. lipnja 2026.</ref>

	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==

Suradnik10: /* Spomenici i znamenitosti */

2026-06-16T05:15:59Z

Spomenici i znamenitosti

←Starija inačica		Inačica od 16. lipanj 2026. u 05:15
Redak 63:		Redak 63:
	* [[Stopa sv. Martina]]		* [[Stopa sv. Martina]]
	* tradicijski križni put „Ka sv. Andriji“<ref>IKA: [https://ika.hkm.hr/novosti/u-vrsaru-odrzan-krizni-put-ka-sv-andriji/ ''U Vrsaru održan križni put „Ka sv. Andriji“ '']. Hrvatska katolička mreža. 24. ožujka 2026. Pristupljeno 16. lipnja 2026.</ref>		* tradicijski križni put „Ka sv. Andriji“<ref>IKA: [https://ika.hkm.hr/novosti/u-vrsaru-odrzan-krizni-put-ka-sv-andriji/ ''U Vrsaru održan križni put „Ka sv. Andriji“ '']. Hrvatska katolička mreža. 24. ožujka 2026. Pristupljeno 16. lipnja 2026.</ref>
			* dva stoljeća stari hrast u Sv. Martinu kod Vrsara

	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==

Suradnik10: /* Spomenici i znamenitosti */

2026-06-16T05:13:26Z

Spomenici i znamenitosti

←Starija inačica		Inačica od 16. lipanj 2026. u 05:13
Redak 62:		Redak 62:
	* crkva sv. Martina		* crkva sv. Martina
	* [[Stopa sv. Martina]]		* [[Stopa sv. Martina]]
			* tradicijski križni put „Ka sv. Andriji“<ref>IKA: [https://ika.hkm.hr/novosti/u-vrsaru-odrzan-krizni-put-ka-sv-andriji/ ''U Vrsaru održan križni put „Ka sv. Andriji“ '']. Hrvatska katolička mreža. 24. ožujka 2026. Pristupljeno 16. lipnja 2026.</ref>

	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==

Suradnik10: /* Spomenici i znamenitosti */

2026-06-16T05:08:48Z

Spomenici i znamenitosti

←Starija inačica		Inačica od 16. lipanj 2026. u 05:08
Redak 60:		Redak 60:

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==
			* crkva sv. Martina
			* [[Stopa sv. Martina]]

	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==
	OŠ "Vladimir Nazor"		OŠ "Vladimir Nazor"

Suradnik10 u (test) 04:50, 27. siječanj 2026.

2026-01-27T04:50:19Z

←Starija inačica		Inačica od 27. siječanj 2026. u 04:50
Redak 98:		Redak 98:
	{{GiO IŽ}}		{{GiO IŽ}}
	{{Vrsar}}		{{Vrsar}}
	[[Kategorija:~~Općine u Istarskoj županiji~~]]		[[Kategorija:Vrsar\| ]]

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2026-01-27T04:49:39Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 27. siječanj 2026. u 04:49
Redak 57:		Redak 57:

	*[[Hrvoje Mađarić]], hrv. nogometni sudac		*[[Hrvoje Mađarić]], hrv. nogometni sudac
			*[[Anezi]], hrv. pjevačica

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==

Suradnik10: /* Povijest */

2025-06-03T02:54:04Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 3. lipanj 2025. u 02:54
Redak 39:		Redak 39:
	Do 1420. bio je pod vlašću [[pazinska grofovija\|pazinskih grofova]]. Od 1420. do 1797. pod vlašću je Mletaka, da bi potom pripao Austriji. Poslije prvog svjetskog rata pripao je Italiji. Dan nakon [[Kapitulacija Italije\|kapitulacije]] Italije izbio je opći ustanak naroda Istre. Oslobođena je skoro cijela Istra.		Do 1420. bio je pod vlašću [[pazinska grofovija\|pazinskih grofova]]. Od 1420. do 1797. pod vlašću je Mletaka, da bi potom pripao Austriji. Poslije prvog svjetskog rata pripao je Italiji. Dan nakon [[Kapitulacija Italije\|kapitulacije]] Italije izbio je opći ustanak naroda Istre. Oslobođena je skoro cijela Istra.
	[[Pazinske odluke\|Pazinskim odlukama]] od 13. rujna 1943. Istra se ujedinjena s maticom Hrvatskom s kojom je bila u Jugoslaviji. U mjesecima uoči pada Italije istarski Talijani iseljavaju u Italiju što se dogodilo i u Vrsaru. Priključenjem Istre matici Hrvatskoj 1943. godine proces se nastavio. Većina je Talijana i dio Hrvata odselio u Italiju i druge zapadne zemlje. Vrsar je bio gotovo napušten. U nj se doseljavaju obitelji iz Dalmacije uglavnom s otoka [[Brač\|Brača]] i ostatka Istre. <ref name="Vrsar danas"/> Godine [[1964.]] [[Limski zaljev]] prepoznat je kao [[značajni krajobraz]] te je stavljen pod državnu zaštitu.<ref name="Vrsarski arhipelag"/> Od 1991. Vrsar je dio samostalne Hrvatske.		[[Pazinske odluke\|Pazinskim odlukama]] od 13. rujna 1943. Istra se ujedinjena s maticom Hrvatskom s kojom je bila u Jugoslaviji. U mjesecima uoči pada Italije istarski Talijani iseljavaju u Italiju što se dogodilo i u Vrsaru. Priključenjem Istre matici Hrvatskoj 1943. godine proces se nastavio. Većina je Talijana i dio Hrvata odselio u Italiju i druge zapadne zemlje. Vrsar je bio gotovo napušten. U nj se doseljavaju obitelji iz Dalmacije uglavnom s otoka [[Brač\|Brača]] i ostatka Istre. <ref name="Vrsar danas"/> Godine [[1964.]] [[Limski zaljev]] prepoznat je kao [[značajni krajobraz]] te je stavljen pod državnu zaštitu.<ref name="Vrsarski arhipelag"/> Od 1991. Vrsar je dio samostalne Hrvatske.
			Tijekom Drugoga svjetskog rata srušen je zvonik na vrsarskoj crkvi.

	=== Vrsar u Domovinskom ratu ===		=== Vrsar u Domovinskom ratu ===

	Dana [[21. prosinca u Domovinskom ratu\|21. prosinca]] 1991. godine JNA je sa čak sedam borbenih zrakoplova MIG 21, raketirala i bombardirala sa zabranjenim [[kasetna bomba\|kasetnim bombama]] aerodrom [[Zračna luka Vrsar\|Crljenku]] u Vrsaru, te ugasila život [[Dragutin Barić\|Dragutina Barića]], i njegovog kolege Dragana Garvana iz [[Kutina\|Kutine]]. Zrakoplovni tehničar Dragutin Barić iz [[Sveta Marija (općina)\|Svete Marije]] jedan je od stvaratelja [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo\|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]]. Dragovoljno se uključio u obranu domovine. Po zapovjedi stožera upućen je na [[Zračna luka Vrsar\|sportski aerodrom „Crljenka“]] u Vrsaru radi vođenja stručnog tima za osposobljavanje i prilagodbu raspoloživih zrakoplova za ratne zadaće.<ref>[http://www.uhddr.hr/novosti/pregled/147/ Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata] Vrsarski dragovoljci posjetili Općinu Sveta Marija, 12. travnja 2011. </ref><ref>[http://dogodilose.com/2014/12/22/sjecanje-na-heroja-dragutina-barica-21-prosinca/ Dogodilo se na današnji dan - Domovinski Rat] Borna Marinić: Sjećanje na heroja Dragutina Barića - 21. prosinca, objavljeno 22. prosinca 2014. (pristupljeno 16. kolovoza 2015.)</ref><ref>[https://narod.hr/kultura/21-prosinca-1991-vrsar-sedam-mig-ova-21-posijalo-smrt-razaranje-mirnoj-istri Narod.hr] Petar Horvatić: ''21. prosinca 1991. Vrsar – sedam MIG-ova 21 posijalo smrt i razaranje u pitomoj Istri'' 21. prosinca 2017. (pristupljeno 9. travnja 2020.)</ref>		Dana [[21. prosinca u Domovinskom ratu\|21. prosinca]] 1991. godine JNA je sa čak sedam borbenih zrakoplova MIG 21, raketirala i bombardirala sa zabranjenim [[kasetna bomba\|kasetnim bombama]] aerodrom [[Zračna luka Vrsar\|Crljenku]] u Vrsaru, te ugasila život [[Dragutin Barić\|Dragutina Barića]], i njegovog kolege Dragana Garvana iz [[Kutina\|Kutine]]. Zrakoplovni tehničar Dragutin Barić iz [[Sveta Marija (općina)\|Svete Marije]] jedan je od stvaratelja [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo\|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]]. Dragovoljno se uključio u obranu domovine. Po zapovjedi stožera upućen je na [[Zračna luka Vrsar\|sportski aerodrom „Crljenka“]] u Vrsaru radi vođenja stručnog tima za osposobljavanje i prilagodbu raspoloživih zrakoplova za ratne zadaće.<ref>[http://www.uhddr.hr/novosti/pregled/147/ Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata] Vrsarski dragovoljci posjetili Općinu Sveta Marija, 12. travnja 2011. </ref><ref>[http://dogodilose.com/2014/12/22/sjecanje-na-heroja-dragutina-barica-21-prosinca/ Dogodilo se na današnji dan - Domovinski Rat] Borna Marinić: Sjećanje na heroja Dragutina Barića - 21. prosinca, objavljeno 22. prosinca 2014. (pristupljeno 16. kolovoza 2015.)</ref><ref>[https://narod.hr/kultura/21-prosinca-1991-vrsar-sedam-mig-ova-21-posijalo-smrt-razaranje-mirnoj-istri Narod.hr] Petar Horvatić: ''21. prosinca 1991. Vrsar – sedam MIG-ova 21 posijalo smrt i razaranje u pitomoj Istri'' 21. prosinca 2017. (pristupljeno 9. travnja 2020.)</ref>

			=== Vrsar u neovisnoj Hrvatskoj ===
			1991. je podignut novi zvonik na vrsarskoj [[crkva sv. Martina u Vrsaru\|crkvi sv. Martina]]. 2024. godine postavljena su na obnovljeni zvonik dva stara te tri nova zvona. Najstarije zvono je iz 1798. i na njemu je reljef sv. Martina i sv. Foške zajedno (2024. ugođeno na notu "mi"), zaštitnika i suzaštitnice Vrsara. Drugo povijesno zvono je iz 1921. i posvećeno je sv. Martinu (ugođeno na notu "do"). Nova zvona su iz 2024. godine: posvećena sv. Jurju (ugođeno na notu "la"), sv. Andriji (ugođeno na notu "si") i [[sv. Foška\|sv. Foški]] (ugođeno na notu "re"), izlivena su od [[kositrena bronca\|kositrene bronce]] u ljevaonici De Poli iz Revine. Na novim zvonima je natpis natpis ''Godine 2024., u vrijeme porečkog i pulskog biskupa Ivana Štironje i vrsarskog župnika Line Zohila''. Svih pet zvona je blagoslovio i svečano pokrenuo 7. srpnja 2024. porečki i pulski biskup mons. [[Ivan Štironja]]. Za tu je prigodu namjenski skladana skladba ''Čuj prošnje naroda svoga'', autorice teksta s. Vesne Abramović iz Zagreba, iz zajednice sestara Klanjateljica Krvi Kristove, skladatelja i aranžera fra [[Stipica Grgat\|Stipice Grgata]], koju je izveo župni zbor kojim je dirigirala s. Damjana Knežević. Zvona je elektrificirala je talijanska tvrtka Elettrocampane Giacometti s.a.s di Enzo Danieletto & C. iz Legnara.<ref>G. Krizman: [https://www.biskupija-porecko-pulska.hr/biskup-stironja-blagoslovio-nova-zvona-u-vrsaru/ ''Biskup Štironja blagoslovio nova zvona u Vrsaru '']. Porečka i Pulska biskupija. 7. srpnja 2024. Pristupljeno 3. lipnja 2025.</ref>

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Vrsar' u '{{Vrsar'

2025-04-06T15:04:48Z

Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Vrsar' u '{{Vrsar'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 15:04
Redak 92:		Redak 92:
	{{Mrva-općina}}		{{Mrva-općina}}
	{{GiO IŽ}}		{{GiO IŽ}}
	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Vrsar}}		{{Vrsar}}
	[[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]]

WikiSysop: bnz

2022-04-13T02:10:47Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 02:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Vrsar'''-->~~{{dz\|[[Vrsar (otok)]]\|hrvatski otok u [[Jadransko more\|Jadran]]u}}		{{dz\|[[Vrsar (otok)]]\|hrvatski otok u [[Jadransko more\|Jadran]]u}}
	{{Infookvir općina		{{Infookvir općina
	\| ime = Vrsar		\| ime = Vrsar

Suradnik01: /* Kultura */

2022-03-16T17:41:32Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 17:41
Redak 71:		Redak 71:
	Sjeverno od Vrsara uz cestu prema Funtani nalazi se park skulptura Dušana Džamonje pokraj njegova ateljea-ljetnikovca.<ref name="Kulturni-turizam-kamenolomi"/> Pokraj [[Vrsarski kaštel\|Vrsarskog kaštela]] nalazi se kuća i atelje poznatog hrvatskog slikara [[Edo Murtić\|Ede Murtića]] koji nisu otvoreni za javnost.<ref name="Kulturni-turizam"/>		Sjeverno od Vrsara uz cestu prema Funtani nalazi se park skulptura Dušana Džamonje pokraj njegova ateljea-ljetnikovca.<ref name="Kulturni-turizam-kamenolomi"/> Pokraj [[Vrsarski kaštel\|Vrsarskog kaštela]] nalazi se kuća i atelje poznatog hrvatskog slikara [[Edo Murtić\|Ede Murtića]] koji nisu otvoreni za javnost.<ref name="Kulturni-turizam"/>
	U Vrsaru se održava tradicionalni Križni put „Ka svetom Andriji“, uz sudjelovanje vjernika većinom iz Porečkog dekanata, ali i iz drugih, udaljenijih krajeva. Okupljanje počinje kod vrsarskog groblja. Procesija ide preko ceste, pored lokve Fabian, po šljunčanoj stazi koja vodi do crkvice sv. Andrije. Na stablima uz stazu postavljene su postaje Križnoga puta. Od grana iz okolne šume napravljene su postaje, na kojima su drvene ploče s izrezbarenim rimskim brojevima postaja. Tradicija Križnog puta započeta je kad je vlč. Zohil po preuzimanju župe Vrsar, odlučio popraviti onda još ruševnu crkvicu sv. Andrije. O blagdanu svetog apostola Andrije, 30. studenog 2010. godine, crkva je nanovo blagoslovljena. Blagoslovio ju je ondašnji ordinarij mons. [[Ivan Milovan]]. Kod crkvce se održava redovno svake godine svečana proslava svetoga Andrije, zadnjeg dana u mjesecu studenom, kad ribari iz Vrsara, Funtane i Poreča u procesiji nose sliku sv. Andrije do crkvice.<ref>[http://www.istarski.hr/node/13140 Istarski.hr] G.K.: U Vrsaru održan tradicionalni Križni put Ka svetom Andriji, 13. travnja 2014.</ref><ref>[http://www.istarski.hr/node/16015 Istarski.hr] Proslava Sv. Andrije u Gradini i Vrsaru, 27. studenoga 2014.</ref>		U Vrsaru se održava tradicionalni Križni put „Ka svetom Andriji“, uz sudjelovanje vjernika većinom iz Porečkog dekanata, ali i iz drugih, udaljenijih krajeva. Okupljanje počinje kod vrsarskog groblja. Procesija ide preko ceste, pored lokve Fabian, po šljunčanoj stazi koja vodi do crkvice sv. Andrije. Na stablima uz stazu postavljene su postaje Križnoga puta. Od grana iz okolne šume napravljene su postaje, na kojima su drvene ploče s izrezbarenim rimskim brojevima postaja. Tradicija Križnog puta započeta je kad je vlč. Zohil po preuzimanju župe Vrsar, odlučio popraviti onda još ruševnu crkvicu sv. Andrije. O blagdanu svetog apostola Andrije, 30. studenog 2010. godine, crkva je nanovo blagoslovljena. Blagoslovio ju je ondašnji ordinarij mons. [[Ivan Milovan]]. Kod crkvce se održava redovno svake godine svečana proslava svetoga Andrije, zadnjeg dana u mjesecu studenom, kad ribari iz Vrsara, Funtane i Poreča u procesiji nose sliku sv. Andrije do crkvice.<ref>[http://www.istarski.hr/node/13140 Istarski.hr] G.K.: U Vrsaru održan tradicionalni Križni put Ka svetom Andriji, 13. travnja 2014.</ref><ref>[http://www.istarski.hr/node/16015 Istarski.hr] Proslava Sv. Andrije u Gradini i Vrsaru, 27. studenoga 2014.</ref>

			Od 1991. u Vrsaru djeluje [[Međunarodna kiparska škola Montraker\|međunarodna studentska kiparska škola]].

	[[Aeropark Vrsar]]		[[Aeropark Vrsar]]