Suradnik10: /* Poznate osobe */

2026-02-23T02:57:49Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 23. veljača 2026. u 02:57
Redak 71:		Redak 71:
	* Prof [[Petar Barišić]] - akademski kipar		* Prof [[Petar Barišić]] - akademski kipar
	* [[Emil Kazimir Žeravica]] - hrvatski književnik; rođen u Vrlici 26. lipnja 1922., umro u Puli 10. kolovoza 2012.		* [[Emil Kazimir Žeravica]] - hrvatski književnik; rođen u Vrlici 26. lipnja 1922., umro u Puli 10. kolovoza 2012.
	* [[Petar Mišur]] - hrv. ~~svećenik~~		* [[Petar Mišur]] - hrv. sakristan

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2026-02-23T02:55:57Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 23. veljača 2026. u 02:55
Redak 67:		Redak 67:
	* [[Niko Rebić]] - Saborski zastupnik		* [[Niko Rebić]] - Saborski zastupnik
	* [[Milan Begović]] - hrvatski književnik		* [[Milan Begović]] - hrvatski književnik
	*~~Fra~~ [[Filip Grabovac]] (1697.-1749.) - hrvatski svećenik franjevac		* fra [[Filip Grabovac]] (1697.-1749.) - hrvatski svećenik franjevac
	* Prof [[Ante Kuduz (slikar)\|Ante Kuduz]] - akademski slikar		* Prof [[Ante Kuduz (slikar)\|Ante Kuduz]] - akademski slikar
	* Prof [[Petar Barišić]] - akademski kipar		* Prof [[Petar Barišić]] - akademski kipar
	* [[Emil Kazimir Žeravica]] - hrvatski književnik; rođen u Vrlici 26. lipnja 1922., umro u Puli 10. kolovoza 2012.		* [[Emil Kazimir Žeravica]] - hrvatski književnik; rođen u Vrlici 26. lipnja 1922., umro u Puli 10. kolovoza 2012.
			* [[Petar Mišur]] - hrv. svećenik

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==
	[[Datoteka:Vrlicka nosnja Knin04082011 4846.jpg\|mini\|320px\|Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga.<ref>http://vrlika.hr/podstranice/kultura.html</ref>]]		[[Datoteka:Vrlicka nosnja Knin04082011 4846.jpg\|mini\|320px\|Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga.<ref>http://vrlika.hr/podstranice/kultura.html</ref>]]

WikiSysop: bnz

2022-04-13T02:02:27Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 02:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Vrlika'''-->~~{{Grad \|		{{Grad \|
	ime = Vrlika\|		ime = Vrlika\|
	grb = Vrlika (grb).gif\|		grb = Vrlika (grb).gif\|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:52:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grad |
ime = Vrlika|
grb = Vrlika (grb).gif|
županija = [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] |
| broj stanovnika = 2.177<ref name="popis">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup17.html Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref>
| stanovništvo_godina = [[2011.]]
| stanovništvo_bilješke =
|površina = 237,73 |
poštanski broj = 21 236 |
gradonačelnik = Jure Plazonić|
z. širina = 43.91 |
z. dužina = 16.40 |
}}

'''Vrlika''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Gradska naselja ==
Gradskom području pripada 9 naselja: [[Garjak]], [[Ježević]], [[Koljane]], [[Kosore]], [[Maovice]], [[Otišić]], [[Podosoje (Vrlika)|Podosoje]], [[Vinalić]] i sama Vrlika.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Grad Vrlika u SDŽ.png|minijatura|položaj unutar županije]]
Grad Vrlika se nalazi na 470 m nadmorske visine na samom rubu [[Vrličko polje|Vrličkog polja]] uz državnu cestu [[D1]] Zagreb-Split, na 66 km od Splita. U samom gradu izvire jedan od pritoka rijeke Cetine - [[Česma]]. Ima ugodnu mikroklimu zbog samog položaja. Ima submediteransku klimu koja se miješa sa kontinentalnom planinskom klimom čime Vrliku ugodnim mjestom za boravak pogotovo ljudi koji imaju poteškoće sa respiratornim bolestima.

Po ovom gradu se zove i okolni kraj, ''[[Vrlička krajina]]'', koja je dijelom [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]].

== Stanovništvo ==

=== Popis [[2011.]] ===

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, grad Vrlika ima 2.177 stanovnika.<ref name="popis"/> Većina stanovništva su Hrvati s 98,26%,<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> a po vjerskom opredjeljenu većinu od 98,26% čine pripadnici katoličke vjere.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref>

Prostor Grada Vrlike čini: 237,73 km<sup>2</sup> gdje u gradu Vrlici i 8 okolnih sela živi 2 705 stanovnika (prema popisu iz 2001.). Od 7000 stanovnika 80-ih godina, zbog posljedica rata 1990-ih je u Vrlici živjelo samo oko 3000 a 2007. godine u Vrlici stalno živi tek oko 850, uglavnom starijeg stanovništva.

== Povijest ==
Najstariji tragovi života ljudi na ovom području potječu iz starog [[kameno doba|kamenog doba]] (oko 30 000 pr. Krista). Nedaleko izvora [[Cetina|Cetine]], u [[Gospodska pećina|Gospodskoj pećini]] sjeverno od zaseoka Milaši pronađeni su ulomci keramičke zdjele i koštano šilo.

Vrlika je bila je smještena oko samog izvora rijeke Cetine. Tu je bila starohrvatska crkva sv. Spasa, koja je do naših dana sačuvana, a zvonik ove crkve je najstariji kod nas sačuvan. U četrnaestom je stoljeću crkva sv. Spasa proširena i dobila je uglastu apsidu na začelju. Crkvu je dao sagraditi kninski župan Gastika i njegova majka Nemira. Oko crkve je nekropola s oko 1150 grobova i 700 stećaka. Tu je nađena ranosrednjovjekovna kadionica iz doba kad su ove krajeve pokrštavali i misionarili franački misionari ([[9. stoljeće]]). Prema tim nalazima Vrlika je bila veliko naselje. U doba kad su franjevci došli u ove krajeve, napravili su samostan sv. Kate (kod Vukovića vrila). Steći, kojima cijeli kraj obiluje vađeni su u kamenolomu Plazajke (brdo Kapnice).<ref name="zupa-vrlika.com">http://www.zupa-vrlika.com/index.php?option=com_content&view=article&id=2&Itemid=27</ref>

Grad Vrlika, prvi put se spominje u pisanim izvorima 1069. godine, kao sjedište Cetinske općine, starohrvatske općine koja je obuhvaćala gradove: [[Glavaš]], [[Prozor (utvrda, Vrlika)|Prozor]], [[Sinj]], [[Trilj]], [[Stolac]], [[Gradac]], [[Nutjak]], [[Tugare]] i Poljičku župu.

Od pet starohrvatskih općina (Imotska, Zminjska, Kliška i Dridska) koje su se nalazile na području sadašnje Splitsko-dalmatinske županije [[Cetina|cetinska]] općina bila je najveća. Na njenim rubnim područjima u srednjem vijeku izgrađuje se lanac utvrda koje označavaju granice prema okolnim općinama. Tako prema imotskoj općini nastaje tvrđava Čačvina, a na jugu prema kliškoj tvrđava Nutjak, a na sjeveru prema [[knin]]skoj općini i putu za Bosnu tvrđava Glavaš.

U vremenu između 10. i 11. stoljeća, sjeverni dio cetinske općine se izdvaja u samostalnu općinu - Vrličku, koja na sjeveru graniči s kninskom općinom, a na jugu (kod današnjega [[Manastir Dragović|manastira Dragović]]) s cetinskom općinom.

Iznad samog naselja na nepristupačnoj stijeni stoji srednjovjekovna utvrda Prozor koja dominira nad gradom i pogledom na širu oklicu, a spominje se po prvi put nakon provale [[Osmanlije|Turaka]] u selo Vrhrike (Cetina) te da su tadašnji stanovnici su pobjegli u utvrdu Prozor koju je sagradio [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]. Kasnije su ti isti prebjezi osnovali naselje ispod same utvrde i dali mu staro, al pomalo izmijenjeno ime - Vrlika.

Vrlika nije bila [[castrum]] - utvrđeni grad, poput [[Glavaš]]a i [[Prozor (utvrda, Vrlika)|Prozor]]a, već joj je položaj prirodno bio zaštićen vodama. Tijekom druge polovice 15. stoljeća, uslijed [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|učestalih prodora]] [[Osmanlije|Turaka]] kroz klanac Uništa na prostor vrličke općine, stanovnici središta stare Vrlike sklanjaju se u utvrđeni vrlički grad ("Castrum Werhlychky"). Taj grad je zapravo grad Prozor, kojeg [[kralj Ladislav Napuljski]] godine [[1406.]] daruje vrličkom narodu.

S vremenom dolazi do potpunog preseljavanja stanovništva iz starog središta općine pod utvrdu Prozor i na novo naselje prenosi se naziv ranijeg sjedišta - Vrlike. Godine [[1522.]] Turci osvajaju Vrliku i njome vladaju do 1688. godine, kada ona prelazi pod [[Mletačka Republika|mletacču]] upravu. Prije toga je mletačka vojska [[1648.]] godine oslobodila Vrliku ponajviše zahvaljujući [[Vuk Mandušić|Vuku Mandušiću]] i don [[Stipan Sorić|Stipanu Soriću]].

Od 1805. do 1813. godine, Vrlika se nalazi pod [[Francuska|francuskom]] upravom. Godine 1811. ustanovljena je Općina Vrlika i pripadala je kotaru [[Knin]] (okrug [[Šibenik]]). Vrlika je 1822. i dalje općina, ali ovoga puta pod [[Austro-Ugarska|austrijskom]] vlašću pripadajući kotaru [[Sinj]] (okrug [[Split]]). Godine 1854. Vrlika se podiže na razinu kotara i pripada okrugu splitskom. U tom razdoblju na spomen 200. godišnjice oslobođenja od [[Osmansko Carstvo|Turaka]] sagrađen je Općinski dom (1888. godine).
Do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Vrlika se kao i cijela [[Dalmacija]] nalazila pod [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] vlašću.

U [[NOB]]-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovalo je 58 stanovnika.<ref>Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - [[Bernard Stulli]] {{ISBN|86-7397-073-3}}</ref>

== Gospodarstvo ==

Grad Vrlika dijelio je sudbinu svih hrvatskih zaobalnih krajeva tijekom dugih i burnih stoljeća povijesti.

Smjenjivala su se razdoblja blagostanja, gospodarskog i kulturnog procvata s razdobljima kriza koje su uvijek rezultirale odlaskom stanovništva u privremenu i trajnu emigraciju.

Kroz povijest temeljne gospodarske djelatnosti bile su poljodjelstvo, stočarstvo, trgovina i druge djelatnosti.

Sve veću važnost u novom dobu ima djelatnost turizma i ugostiteljstva, korištenje suvremenih informatičkih tehnologija, sve u skladu s osnovnim postulatima održivog razvitka.

== Poznate osobe ==
* [[Niko Rebić]] - Saborski zastupnik
* [[Milan Begović]] - hrvatski književnik
*Fra [[Filip Grabovac]] (1697.-1749.) - hrvatski svećenik franjevac
* Prof [[Ante Kuduz (slikar)|Ante Kuduz]] - akademski slikar
* Prof [[Petar Barišić]] - akademski kipar
* [[Emil Kazimir Žeravica]] - hrvatski književnik; rođen u Vrlici 26. lipnja 1922., umro u Puli 10. kolovoza 2012.
== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Vrlicka nosnja Knin04082011 4846.jpg|mini|320px|Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga.<ref>http://vrlika.hr/podstranice/kultura.html</ref>]]
* Utvrda [[Prozor (utvrda, Vrlika)|Prozor]]
* [[Stambena zgrada u ul. Milana Begovića 2, Vrlika|Stambena zgrada u ul. Milana Begovića 2]], iz 19. stoljeća, [[zaštićeno kulturno dobro]]
* Česma, kultno mjesto nastajenja opere "Ero sa onoga svijeta".

Za vrijeme Uskrsnih blagdana mogu se vidjeti jedinstveni "Čuvari Kristova groba" gdje se pokazuje bogata baština i ljepota narodne nošnje.

* U središtu vrličkog groblja je crkva sv. Petra i Pavla iz [[1701.]] godine, koja i danas služi kao grobljanska kapela. Ovo je prva crkva podignuta u Vrlici nakon oslobođenja od [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Ima četvrtastu apsidu, a na pročelju je zvonik na preslicu s jednim zvonom.<ref name="zupa-vrlika.com"/>
U mjestu se nalazi [[Pravoslavlje|Pravoslavna]] crkva Svetog oca Nikolaja izgrađena 1618. godine.

Od 1843. do 1971. godine u Vrlici je postojala grkokatolička crkva Svete Trojice<ref>{{Citiranje knjige|title=Grkokatolička Vrlika|author=Ivo Mišur|authorlink=|coauthors=|origdate=2020|date=|chapter=|chapterurl=|editor=|url=|format=|edition=|language=|pages=33|publisher=|location=|others=|quote=|accessdate=8. srpnja 2021.|isbn=|id=}}</ref>.

== Obrazovanje ==
O.Š. Milana Begovića - dobitinica Eko zelene zastave Hrvatske 25. travnja 2007. godine.

== Kultura ==
* [[Gospa Rožarica]]
* [[Vrličko kolo]]
* [[Vrlička narodna nošnja]]
* KUU Milan Begović

== Šport ==
* [[HNK Vrlika]], [[nogomet]]ni klub
* Športsko-rekreacijski centar "Česma"

Od 2000. održava se Vrlička ulična utrka.

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://vrlika.hr Službene stranice grada]

{{Mrva-grad-hrv}}
{{Vrlika}}
{{GiO SDŽ}}

[[Kategorija:Vrlika| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]

Vrlika - Povijest promjena

Suradnik10: /* Poznate osobe */

Suradnik10: /* Poznate osobe */

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica