WikiSysop: bnz

2022-04-13T01:06:06Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 01:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Vreteno'''-->~~{{mz}}		{{mz}}
	[[datoteka:Dornröschen.jpg\|desno\|mini\|250px\|[[Trnoružica]] nabode prst na vreteno, slika Alexandera Zicka.]]		[[datoteka:Dornröschen.jpg\|desno\|mini\|250px\|[[Trnoružica]] nabode prst na vreteno, slika Alexandera Zicka.]]
	* [[vreteno (tekstil)]], u [[Tekstilna industrija\|tekstilstvu]] i rukotvorstvu, je [[alat]]ka za ručno predenje kratkih vlakana ([[Vuna\|vune]], kudjelje, [[lan]]a, [[pamuk]]a) u čvrstu dugačku nit (pređa). Pri predenju se očišćena i poravnana (paralelizirana) vlakna najprije privežu na [[Preslica (tekstil)\|preslicu]], a osoba koja prede postupno ručno izvlači vlakna s preslice te ih okretanjem vretena (drveni štapić zašiljen na obama krajevima) uvija u neprekinutu nit i namata na njega. Radi povećanja [[proizvodnost]]i i potrebe za dobivanjem što finije pređe, vreteno je potkraj 18. stoljeća postalo sastavnim dijelom [[kolovrat (tekstil)\|kolovrata]], na kojem je zadržalo istu ulogu, ali se, umjesto rukom, pogoni [[kotač]]em. Ručno predenje s pomoću vretena najstarija je [[tehnika]] predenja, a za predenje vune ponegdje se zadržalo i do današnjih dana.<ref>'''vreteno''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65468] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>		* [[vreteno (tekstil)]], u [[Tekstilna industrija\|tekstilstvu]] i rukotvorstvu, je [[alat]]ka za ručno predenje kratkih vlakana ([[Vuna\|vune]], kudjelje, [[lan]]a, [[pamuk]]a) u čvrstu dugačku nit (pređa). Pri predenju se očišćena i poravnana (paralelizirana) vlakna najprije privežu na [[Preslica (tekstil)\|preslicu]], a osoba koja prede postupno ručno izvlači vlakna s preslice te ih okretanjem vretena (drveni štapić zašiljen na obama krajevima) uvija u neprekinutu nit i namata na njega. Radi povećanja [[proizvodnost]]i i potrebe za dobivanjem što finije pređe, vreteno je potkraj 18. stoljeća postalo sastavnim dijelom [[kolovrat (tekstil)\|kolovrata]], na kojem je zadržalo istu ulogu, ali se, umjesto rukom, pogoni [[kotač]]em. Ručno predenje s pomoću vretena najstarija je [[tehnika]] predenja, a za predenje vune ponegdje se zadržalo i do današnjih dana.<ref>'''vreteno''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65468] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T01:49:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{mz}}
[[datoteka:Dornröschen.jpg|desno|mini|250px|[[Trnoružica]] nabode prst na vreteno, slika Alexandera Zicka.]]
* [[vreteno (tekstil)]], u [[Tekstilna industrija|tekstilstvu]] i rukotvorstvu, je [[alat]]ka za ručno predenje kratkih vlakana ([[Vuna|vune]], kudjelje, [[lan]]a, [[pamuk]]a) u čvrstu dugačku nit (pređa). Pri predenju se očišćena i poravnana (paralelizirana) vlakna najprije privežu na [[Preslica (tekstil)|preslicu]], a osoba koja prede postupno ručno izvlači vlakna s preslice te ih okretanjem vretena (drveni štapić zašiljen na obama krajevima) uvija u neprekinutu nit i namata na njega. Radi povećanja [[proizvodnost]]i i potrebe za dobivanjem što finije pređe, vreteno je potkraj 18. stoljeća postalo sastavnim dijelom [[kolovrat (tekstil)|kolovrata]], na kojem je zadržalo istu ulogu, ali se, umjesto rukom, pogoni [[kotač]]em. Ručno predenje s pomoću vretena najstarija je [[tehnika]] predenja, a za predenje vune ponegdje se zadržalo i do današnjih dana.<ref>'''vreteno''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65468] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
* [[navojno vreteno]], u [[strojarstvo|strojarstvu]], je strojni dio u obliku izduženoga [[vijak|vijka]], koji zajedno s pridruženim dijelovima pretvara rotacijsko gibanje ([[vrtnja]]) u translacijsko (pravocrtno [[gibanje]]). Pri radu vreteno se vrti, a pripadno se tijelo s unutarnjim [[navoj]]em (na primjer suport [[Tokarenje|tokarilice]] ili tlačna ploča [[preša|preše]]) pomiče duž vretena (ravnocrtno translatira). Ponegdje tijelo s unutarnjim navojem miruje, a vreteno izvodi translaciju i rotaciju istodobno. Vretena se najčešće izvode s [[Trapezni navoj|trapeznim]], [[Pilasti navoj|pilastim]] ili pravokutnim profilom navoja, koji imaju veće uspone, jače su [[Opterećenje|opteretivi]], pa prenose i veće aksijalne [[sila|sile]].
* [[vreteno (enigmatika)]], u [[enigmatika|enigmatici]], je vrsta slovčane [[Zagonetka|zagonetke]], što se sastoji od dijagrama nalik vretenu, a u čija polja treba upisati prema opisima niz analogogrifoida (piramida); do sredine lika rastućih, a od sredine padajućih. U prvom dijelu treba prethodnomu pojmu premetnuti slova i još jedno dodati, a u drugom dijelu oduzeti.
* [[diobeno vreteno]], u [[biologija|biologiji]], je [[Stanica|stanična]] tvorevina. U naravi je bipolarna fibrilarna struktura.<ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> Čini ju organizirani niz proteinskih [[mikrocjevčica]]<ref name="unios"/><ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 31</ref> (izgrađuju ih proteini [[miozin]] i [[aktin]]) koje se tijekom [[stanična dioba|stanične diobe]] priljube uz [[centromer]]e [[kromosom]]a. Na taj način omogućuje da se odvoje kromosomi između dviju novih stanica nastalih diobom.<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/diobeno-vreteno/27483/ diobeno vreteno], Struna - Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje</ref>

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{razdvojba}}

Vreteno - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica