<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Voltmetar</id>
	<title>Voltmetar - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Voltmetar"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Voltmetar&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-31T03:28:50Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Voltmetar&amp;diff=38521&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Voltmetar&amp;diff=38521&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-19T23:24:32Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Voltmetar&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Elektromagnetizam|cTopic=[[Električna mreža]]}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Voltmeter.jpg|mini|desno|290px|Dva [[digitalna elektronika|digitalna]] voltmetra.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Voltmetar&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je mjerni instrument kojim se mjeri [[električni napon]]. Među [[analogni signal|analognim]] voltmetrima najčešće je to instrument s pomičnom [[električna zavojnica|električnom zavojnicom]], koji, nakon ugradnje pred[[otpornik]]a, izravno mjeri istosmjerni [[električni napon]], a temelji se na međudjelovanju struje koja teče njegovom pomičnom električnom zavojnicom i [[magnetno polje|magnetnoga polja]] stalnoga [[magnet]]a. Za [[mjerenje]] [[Izmjenična električna struja|izmjeničnoga]] napona ugrađuje mu se [[ispravljač]]. Prikladnija je, iako po točnosti nešto skromnija, izvedba voltmetra s pomičnim [[Feromagnetizam|mekim željezom]], koja se osniva na zakretanju lagana željeznog listića pod djelovanjem magnetskoga polja proizvedenoga mjerenom strujom, a omogućuje izravno mjerenje efektivnih vrijednosti istosmjernih i izmjeničnih napona. Točnija se mjerenja postižu s pomoću [[digitalna elektronika|digitalnoga]] voltmetra, no izvedbe za mjerenje takozvane prave efektivne vrijednosti prilično su skupe. Za posebne namjene izrađuju se i digitalni voltmetri s analognim pokazivanjem. Za mjerenje malih napona (čak i do nekoliko nano[[volt]]a) voltmetru se obično ugrađuju mjerna [[Pojačalo|pojačala]] posebnih izvedbi, a za veće napone (i do nekoliko kilovolta) pridodaju mu se predotpori s mogućnošću izbora potrebnoga mjernog opsega. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;voltmetar&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65304] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Većina voltmetara u stvari mjeri [[električna struja|električnu struju]] koja ovisi o mjerenom naponu i unutarnjem [[električni otpor|otporu]] instrumenta. Kako bi se smanjio utjecaj na mjereni krug nastoji se da taj otpor bude što veći i navodi se bilo kao stalna vrijednost, npr 1 [[megaom|MΩ]], bilo kao vrijednost koja ovisi o mjernom području, na primjer 20 [[kiloom|kΩ]]/[[volt|V]]. Uobičajeni se tip voltmetra sastoji od osjetljivog [[galvanometar|galvanometra]] s pomičnim svitkom i serijski spojenog [[otpornik]]a kojim se određuje mjerno područje, to jest napon koji je potreban za puni otklon kazaljke instrumenta. Zakretni se svitak galvanometra nalazi u [[magnetsko polje|magnetskom polju]], pa je [[moment sile]] razmjeran jakosti struje koja protječe svitkom. Kako se svitak oslanja na spiralnu [[opruga|oprugu]] koja stvara suprotni moment razmjeran kutu zakretanja svitka, kut u kojem se uspostavi ravnoteža razmjeran je jakosti struje, a time i mjerenom naponu. Moderni digitalni voltmetri koriste analogno-digitalnu pretvorbu kako bi napon pretvorili u broj prikazan na instrumentu. Voltmetar se pri mjerenjima spaja paralelno na izvor, odnosno na [[otpornik]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ampermetar i voltmetar sa zakretnom zavojnicom ==&lt;br /&gt;
[[datoteka:Galvanometer diagram.svg|mini|desno|250px|&amp;lt;span style=&amp;quot;color:red;&amp;quot;&amp;gt;Kad električnom zavojnicom teče struja, ona postaje magnetična i uvlači u sebe komad mekog željeza to jače što je struja jača.&amp;lt;/span&amp;gt;&amp;lt;br&amp;gt;&amp;lt;span style=&amp;quot;color:green;&amp;quot;&amp;gt;Kazaljku, odnosno meko željezo, drži u ravnoteži spiralna opruga&amp;lt;/span&amp;gt;&amp;lt;br&amp;gt;]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ampermetar sa zakretnom zavojnicom&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; radi na sličan način kao i galvanometar sa zakretnom zavojnicom, to jest na [[Elektromagnetizam|elektromagnetskom privlačenju]], odnosno odbijanju. Takav [[mjerni instrument]] može biti izveden i s [[Feromagnetizam|mekim željezom]] kod kojeg se iskorišćuje magnetsko djelovanje električne struje. Kad [[električna zavojnica|električnom zavojnicom]] teče struja, ona postaje [[magnet]]ična i uvlači u sebe komad mekog željeza to jače što je struja jača. Pri tom se kazaljka pomiče preko skale. Kazaljku, odnosno meko željezo, drži u ravnoteži spiralna [[opruga]] koja je jednim krajem pričvršćena na [[osovina|osovinu]] instrumenta. Za prigušivanje titranja kazaljke služi [[stap]] koji se giba u cilindru. Pravac kretanja kazaljke je neovisan o smjeru električne struje, pa se takav instrument može upotrijebiti za istosmjernu i za izmjeničnu struju. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da bismo ampermetrom mjerili [[Električna struja|jakost struje]], moramo ga serijski uključiti u strujni krug. Zbog toga ampermetar mora imati vrlo malen [[električni otpor]], jer bi inače mjerio slabiju struju nego što je ona u stvari. Ampermetrom se mogu mjeriti samo one struje i u onim granicama kako je označeno na njegovoj skali. Uključimo li ga u jaču struju negoli je to dopušteno, ampermetar će se oštetiti, odnosno pregorjeti zbog prevelikog zagrijavanja. Međutim, na osnovi [[Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu|prvog Kirchhoffova zakona]], ampermetrom možemo mjeriti jaču struju ako uz njega paralelno priključimo jedan otpor &amp;#039;&amp;#039;R&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; koji se zove &amp;#039;&amp;#039;shunt&amp;#039;&amp;#039;. Pri tom će jedan dio struje &amp;#039;&amp;#039;I&amp;lt;sub&amp;gt;s&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; prolaziti kroz shunt, a drugi &amp;#039;&amp;#039;I&amp;lt;sub&amp;gt;a&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; kroz ampermetar. Kako je poznata najveća dopuštena jakost struje &amp;#039;&amp;#039;I&amp;lt;sub&amp;gt;a&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; koja smije prolaziti kroz ampermetar i &amp;#039;&amp;#039;shunt&amp;#039;&amp;#039;, možemo lako izračunati ukupnu jakost električne struje. Isto tako možemo izračunati otpor &amp;#039;&amp;#039;shunta&amp;#039;&amp;#039; ako je poznata ukupna jakost struje. Budući da se jakosti struje u pojedinim granama odnose obrnuto proporcionalno s otporima tih grana, to je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; R_s ={R_a \cdot I_a \over I _s} &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iz ukupne jakosti struje:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; I = I_a + I_s &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
izlazi:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; I_s = I - I_a &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
pa je [[električni otpor]] &amp;#039;&amp;#039;shunta&amp;#039;&amp;#039;:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; R_s ={R_a \cdot I_a \over I - I _a} &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ugradimo li u ampermetar veliki [[električni otpor]], možemo ga umjeriti (baždariti) u [[volt]]ima, jer umnožak struje i otpora daje [[električni napon]]. Tako dobijemo voltmetar. Voltmetar moramo uvijek spojiti s točkama između kojih želimo mjeriti električni napon, dakle paralelno s [[trošilo|trošilom]]. Iz navedenog razloga, voltmetar mora imati što veći električni otpor, i to do 30 000 Ω ([[om]]a), tako da kroz njega teče što slabija struja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kao što ampermetar, tako i voltmetar ima dopušteno područje u kojem se napon smije mjeriti. Međutim, mi to područje možemo proširiti ako ukopčamo jedan predotpor u seriju s voltmetrom. Ako je &amp;#039;&amp;#039;R&amp;lt;sub&amp;gt;g&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; otpor voltmetra, &amp;#039;&amp;#039;U&amp;#039;&amp;#039; najviši napon koja se smije mjeriti, &amp;#039;&amp;#039;I&amp;lt;sub&amp;gt;g&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039; električna struja potrebna za puni otklon instrumenta, a &amp;#039;&amp;#039;x&amp;#039;&amp;#039; iznos predotpora, tada je napon:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; U = I_g \cdot (R_g + x) &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
a odatle je: &amp;lt;ref&amp;gt; Velimir Kruz: &amp;quot;Tehnička fizika za tehničke škole&amp;quot;, &amp;quot;Školska knjiga&amp;quot; Zagreb, 1969.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; x ={U_g - I_g \cdot R_g \over I _g} &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Elektrotehnika]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>